• Zbrinjavanje vune
  • 17.07.2021. 15:00
  • Varaždinska, Salinovec

Zlatko Vlahek: Hitno organizirati otkup vune i riješiti pitanje čagljeva

Zajedno s kolegom Darkom Mudrim, Zlatko Vlahek uredio je zapušteno imanje te se posvetio uzgoju ovaca, no problema itekako ima i njih sami ne mogu riješiti.

Foto: Depositphotos/prescott10
  • 920
  • 936
  • 0

"Svake godine imamo problem kamo s vunom i stajskim gnojivom, a vladajući nemaju razumijevanja da se nešto pokrene u vezi daljnje prerade“, govori Zlatko Vlahek koji s mlađim kolegom Darkom Mudrim uzgaja ovce u Salinovcu blizu Ivanca.

Ove godine su dogovorili da netko dođe po dio sirovine koju će iskoristiti u povrtlarstvu. "Pročitao sam na Agroklubu da je vuna odličan malč pa sam se zainteresirao“, nastavlja i dodaje da je jako zadovoljan što se netko javio jer svi ovčari imaju problem kamo s njom i to bi trebalo organizirano rješavati.

Otkup vune organizirati na lokalnoj razini 

Navodi da je sugerirao nadležnim institucijama da se pokrene nešto po tom pitanju, ali da nikome "ne dolazi do ušiju". Smatra da bi na nivou županije trebalo organizirati otkup, a ne da je ljudi pale ili bacaju u prirodu.

"Bilo je prije nekih pokušaja otkupa, ali koliko znam svi su do sada propali. Postoji kupac iz Slovenije, ali on traži samo čistu, onu s leđa. Prljavi dijelovi od repa i potrbušine mogu ići jedino za malč“, doznajemo. Ističe i da je šteta da se ne organizira izdvajanje lanolina iz vune koji je potreban za izradu svakodnevne kozmetike.

Vlahek i Mudri ovce šišaju ručno da se blago ne preplaši. Svaki dan nakon što Darko dođe s posla, uspiju ošišati u prosjeku 3-4 komada. Podmite ih kukuruzom da budu mirne, dok jedan drži, drugi šiša. "Uspjeli smo sve odraditi unutar mjesec dana“, kažu zadovoljno. Sami režu i papke te su vrlo detaljni u svemu što rade.

Navode i kako imaju puno ovčjeg gnoja kojega bi bilo dobro peletirati. "Imat ćemo oko sto kubika gnoja bez obzira što su sada ovce vani. Plan je ubaciti još neke sastojke pa bi s tim peletima pojačavali pH vrijednost livada. S obzirom koliko se umjetnog gnojiva koristi, ovakvi peleti bi sigurno bili bolje rješenje, tako da razmišljamo o kupnji stroja za njihovu izradu“, otkrivaju.

Začarani krug

Zlatko je dvije godine u mirovini, a Darko je zaposlen. Zajedno su uredili zapušteno imanje i trenutno imaju 94 grla ovaca pasmine Jezersko - Solčave koja se inače uzgaja za meso i vunu, a janji se dva puta u tri godine. Drže i nešto ličke pramenke. Pokušali su sa safolk pasminom, ali im se nije pokazala dobrom.  

Žale što ljudi općenito odustaju od stočarstva, pogotovo od krava, radi niske cijena mlijeka. “Koliko pratim, na našem području je od 2018. drastično pao broj stočara“, kaže Vlahek i ističe da je to razlog zapuštenim livadama što sa sobom nosi nove probleme. "To je začarani krug“, negoduje.

Pitanje vune mora se riješiti, upozoravaju (Foto: L. Bencarić, ilustracija)

Kaže da nema logike da se dobiva poticaj za malčiranje, a da od toga nitko nema koristi osim vlasnika parcele. "Lijepo je održavati, ali ne pita se hrani li se kasnije s tim blago. Jedini smisao je da se zatvori krug, ostalo je bacanje novaca i trošenje energije“, smatra i dodaje da bi sijeno trebalo prikupljati u skladišta. Koliko je to važno pokazuje i potres u Baniji kada je nastala potreba za stočnom hranom. "Takve stvari treba predvidjeti“, ukazuje Vlahek.   

Parcele zarasle, ni koze ne pomažu

Njih dvojica imaju problem sa sijenom koje moraju kupovati jer nemaju mehanizaciju. Godišnje im treba oko 150 bala. Onaj tko ima balirku prvo odradi za sebe, a ostali kada dođu na red. Problem je ako u međuvremenu padne kiša, kažu nam.

"Ljudi su nam dali svoje parcele na korištenje samo da bi ih netko održavao, to su uglavnom stariji koji ne mogu nekoga plaćati da im malčira ili kosi. Ali dok se neka zapuštena parcela dovede u red, treba jako puno vremena i novaca. Puno je korijenja vrbe i raznog korova koje je zaista teško odstraniti. I nakon što ovce popasu, treba doći i mačetom potući što je ostalo“, opisuju.

Uzeli su i nekoliko koza kako bi lakše očistili teren. Jedino što se, kažu, ne trpe odnosno koze napadaju ovce i ozljeđuju ih rogovima, no to su riješili razdvajanjem. Napominju ipak da je zemlja toliko zarasla da ni koze ne uspijevaju očistiti šipražje.

"Prvo smo izmalčirali, zatim su ovce popasle, pa su vlasnici sada zadovoljni. Radi se o 24 susjednih parcela, površine nekih 5-6 hektara. Napravili smo i puteve“, doznajemo. 

Kažu i da su problemi na svakom koraku pa su htjeli osnovati zadrugu kako bi se počeli rješavati, ali nije bilo sloge. "Ideja nam je bila napraviti strojni prsten da ne kupujemo svi svu mehanizaciju, ali ništa od toga nažalost”, govori Vlahek dok se s humorom osvrće na slogu kada je u pitanju nogomet, ali je Hrvati nemaju za važnije stvari.

Predatori sve brojniji

Trebale bi i mini klaonice jer je problem s transportom žive janjadi. Pojavili su se i čagljevi, jedan im je pored tornjaka uspio skočiti u ovčarnik. "Čuli smo buku i digli se usred noći, tko zna kako bi završilo da nas nije bilo. Otjerali smo ga, a napadnutu ovcu sam morao ubiti“, priča nam te ističe kako na problem čagljeva treba uporno ukazivati jer se šire nevjerojatnom brzinom.

Imali su čak nezgode i s lisicama koje znaju napasti janjce. I zmije kravosise im stvaraju neugodnosti. "One nisu otrovne, ali piju mlijeko. Tornjak ih je uspio malo prorijediti, no bilo je u početku neizdrživo. Inače, to su korisna bića jer tamane miševe i druge štetočine“, doznajemo.  

Pored svih teškoća, njih dvojica ne misle odustati od ovčarstva. “Kada jednom u to uđete, ne možete samo tako ostaviti. Ako čovjek ne voli životinje, bolje da se ne lovi toga posla. Ovce koje mi držimo su jako mile, vezali smo se za njih, a mnoge već imaju i imena”, kažu.

Svaki dan se nešto napravi pa se to vidi i čovjek bude zadovoljan. Kroz godinu dana se odradi veliki posao. "Lijep je to život, ništa nam ne fali, u prirodi smo sa životinjama, a i škrinja je uvijek puna" otkrivaju dodajući da se uspiju trampiti s drugim poljoprivrednicima, čak i za sijeno.

Vrlo im je važna zdrava prehrana. "U obitelji koristimo isključivo domaće namirnice, svjesni smo koliko je to bitno za zdravlje, a što je u životu važnije od zdravlja?“, kaže Vlahek te opisuje kako je lani kroz tri mjeseca svakodnevno konzumirao kozje mlijeko. Nevjerojatno je, zaključuje, kako se dobro osjećao, a zdravlje mu se naočigled poboljšavalo iz dana u dan.


Tagovi

Zlatko Vlahek Darko Mudri Uzgoj ovaca Problem vune Problem čagljeva


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lagano #listopad