• Otkup vune
  • 25.05.2021. 13:30
  • Primorsko-goranska, Krk

PZ Otok Krk lani je započela s otkupom vune - bogata je lanolinom i korisna u vrtlarstvu

Vuna zadržava vlagu u tlu i zaustavlja rast korova, a i prirodni je izolator, poručuju iz Poljoprivredne zadruge Otok Krk. Do sada su skupili 900 kg.

Foto: Depositphotos/ymgerman
  • 2.331
  • 803
  • 0

Vuna je iskoristiva na razne načine i zato je velika šteta što se u Hrvatskoj ona još uvijek baca.

"Izvrsna je za malčiranje i kao kompostna sirovina. Njena gruba i masna tekstura zadržava vlagu u tlu i zaustavlja rast korova. Osim toga, vuna je i prirodni izolator“, doznajemo od Karle Škorjanc iz Poljoprivredne zadruge Otok Krk koja je prošle godine krenula s otkupom.

Krk je, naime, preko tisuću godina dom ovcama koje su i danas ključne u održavanju otočke bioraznolikosti, a njihova vuna bogata lanolinom što je čini posebno korisnom u vrtlarstvu. "Prvo je potpisan ugovor za subvencionirano prikupljanje po cijeni pet kuna za kilogram s Gradom Krkom. Od ove godine sudjeluju i općine Malinska-Dubašnica, Vrbnik te Baška“, otkrivaju iz PZ-a. Zadovoljni su odazivom iako je lani vunu dovezlo tek nekoliko ovčara.

"Skupilo se oko 900 kila koje smo uspješno distribuirali lokalnim vrtlarima“, kazuju. Trenutno je najvažnije otočane motivirati da je dovoze, ekološki ih osvijestiti i promijeniti stav lokalnog stanovništva – da shvate da je korisna sirovina, a ne otpad.

Frantastičan resurs kojega je šteta bacati

Malčiranje vunom omogućava produženje vegetacijske sezone, ističe naša sugovornica, te dodaje da je fantastičan resurs kojega je šteta bacati.

Takav malč se može koristiti u obliku sirove vune, filcanog pokrova ili kao peleti. No, vuna se koristi i prilikom izrade komposta tako da se isjecka i doda postojećoj biomasi.

Time se omogućava dugotrajna plodnost i zdravlje tla pa ona ima veliku vrijednost za obogaćivanje poljoprivrede na otoku. Razlog je to i da je zadruga krenula s njezinim otkupom koja sada, umjesto na divljim deponijima, završava na poljoprivrednim površinama.

Vuna je fantastičan resurs kojega je šteta bacati, kaže Karla Škorjanc (Foto: PZ Otoka Krka)

U budućnosti se želi međusobno povezati struku, ovčare i krajnje korisnike s ciljem stvaranja lanca vrijednosti i izgradnje svijesti o prednostima ovoga materijala. Planira se promocija proizvoda od vune te daljnja edukacija o beneficijama za prirodu i okoliš. Prije pola godine je sklopljen ugovor s britanskim veleposlanstvom za projekt kroz kojim su se osmišljavali načini njenog iskorištavanja. Kao najbolje rješenje za sirovu vunu pokazalo se korištenje za malč i gnojivo.

"Na otocima je inače teško doći do slame za malčiranje jer se ovdje ne uzgajaju žitarice, a neophodno je zbog čestih suša. Malčiranjem vunom smanjuje se evapotranspiracija pa je potrebno manje zalijevanja“, opisuje Karla. Navodi da se tražilo rješenje koje je lokalno, jednostavno i da nije skupo. Sve u svemu, da je transport minimalan, čime se ostavlja manji ekološki otisak.

Održavani su webinari i tiskani leci koji su se distribuirali krčkim gospodarstvima. "To sve je vrlo doprinijelo promjeni perspektive – uslijedili su svakodnevni pozivi, a uskoro i dolasci vrtlara koji su htjeli isprobati takav način malčiranja“, nastavlja.

Važnost sortiranja

U cilju što boljeg iskorištavanja, vunu je potrebno sortirati. "Kako bi se neki dijelovi mogli iskoristiti za izradu uporabnih predmeta, treba biti odvojena, a određeni dijelovi i oprani. Za malč nema značaja, ali ako se želi izraditi filc, onda je važno“, ističe Škorjanc te dodaje da ono što dođe kod njih u PZ nije čisto.

"Ako se ostvari ideja o izrađivanju filca, trebat će zaposliti osobu za sortiranje, ali i educirati ovčare da se striža ne može raditi usred šume“, kaže. Naime, najbolje bi bilo odmah odvajati vunu s obzirom na karakteristike i kvalitetu.

Idealna za malčiranje (Foto: PZ Otoka Krka)

Nastavlja kako postoji još jedna zanimljiva mogućnost - ekstrakcija lanolina iz vune koji se zatim može koristiti u izradi kozmetičkih proizvoda. "Lanolin je tražen pa prema tome i skup, tako da bi to mogla biti dobra poduzetnička šansa“, smatra.

U inozemstvu se vuna koristi za izradu raznih uporabnih predmeta. Izvrstan primjer su cipele koje se izrađuju u Portugalu i Španjolskoj.

"Filc koriste jer je vodonepropusan, a koža ipak diše. Kod nas također postoji firma koja je krenula s izradom razgradivih cipela tako da vjerujem kako će naći način da dođe do krajnjih kupaca u različitim oblicima“, uvjerljivo će.

Brojne prednosti peletirane vune kao gnojiva

Jedno od mogućih rješenja je korištenje kao izvora hranjiva za biljke (peletirana vuna i vuna podvrgnuta hidrolizi), a može se koristiti i kao supstrat.

"U svijetu su peleti vrlo traženi. Redovita upotreba peletirane vune u tlu povećava vrijednosti dušika, fosfora, kalija i drugih minerala. Ovo ekognojivo smanjuje potrebu za navodnjavanjem, jer peleti mogu apsorbirati veću količinu vode“, kažu nam iz Zadruge. Navode da bi bilo izvrsno kada bi imali financijskih sredstava za kupnju stroja te tako pokrenuli posao s peletima.

Doznajemo i da dobivaju dosta poziva iz cijele Hrvatske vezano za zbrinjavanje ove sirovine.

"Ovčari ne znaju što s njom nakon striže. Ovo pokazuje da postoji potencijal izrade proizvoda od vune diljem zemlje“, govori Škorjanc te dodaje da je dovoljno pogledati što radi ostatak svijeta i krenuti u tom smjeru. Navodi da u Sloveniji postoji tvrtka koja je skuplja te da su zainteresirani uvesti iz Hrvatske, ali se ponovno postavlja pitanje sortiranja. Postoji interes i jedne tvrtke iz Hrvatske.

Vuna može i u kompost, kažu iz PZ Otoka Krka (Foto: PZ Otoka Krka)

Zadruga kao spona između poljoprivrednika i administracije

Inače, PZ Otoka Krka je osnovana 2006. godine s ciljem otvaranja klaonice. Dugi niz godina se radilo samo na tome, ali nikako da se priča pokrene pa je Zadruga neko vrijeme zamrla.

No, zadnje dvije godine su se stvari ipak malo pokrenule, pa i ovom prilikom PZ poziva stočare da im se jave za suradnju. Naime, Malinska i Krk subvencioniraju klanje u klaonici na Krku s 50 kuna (puna cijena je 75). Baška i Vrbnik, općine s najvećim brojem ovčara, još nisu donijele odluku o subvencioniranju, ali razmišljanja idu u pozitivnom smjeru.

"Uočljiva je potreba da netko bude spona između poljoprivrednika i lokalne samouprave i uprave. Naime, potrebno je artikulirati probleme poljoprivrednika. Također im je potrebna pomoć prilikom prijava na razne natječaje, ali i pripreme ostale dokumentacije kao i razjašnjavanja brojnih nedoumica“, govori ona. Dodaje da poljoprivrednici nemaju vremena za čitanje propisa i ispunjavanje dokumentacije pa im treba netko tko će ih upozoravati na određena prava, mogućnosti ostvarivanja poticaja i prijava na natječaje.

"Vidimo njihove potrebe i želimo biti pri ruci kako bi im olakšali poslovanje“, ističu na kraju iz PZ-a Otoka Krka koji su izradili i prigodan video. 


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj ovaca Šišanje ovaca Ovčja vuna Karla Škorjanc PZ Otoka Krka Malčiranje Kompostiranje Gnojidba


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."