Pretraga tekstova
Hrvatska je, podsjećamo, uspjela ostati zemlja u kojoj nije zabilježen niti jedan slučaj pojave ASK, no uzgajivači strahuju od uvoza mesa, ponajviše iz Njemačke.
Afrička svinjska kuga ponovno je potvrđena u susjednoj Srbiji. Zasad jedina općina gdje je registrirana zaraza domaćih svinja je Negotin, a odmah po saznanjima naložene su mjere suzbijanja širenja bolesti.
Žarište je u selu Aleksandrovac, a zaraženim područjem proglašena su i mjesta u širini od tri kilometra: Kovilovo, Rajac i Crnomasnica u navedenoj općini. Koliko je točno životinja zaraženo, zasad ne navode, no nakon pojave u Poljskoj i Njemačkoj te sada u Srbiji, očito je da se bolest širi.
Podsjećamo, Hrvatska je uspjela ostati zemlja u kojoj nije zabilježen niti jedan slučaj pojave ASK, a u svrhu podizanja svijesti provedena je opsežna javna kampanja i edukacija pravilne i pravovremene primjene svih propisanih mjera.
"Već sada su vidljivi rezultati provedbe kategorizacije farmi - od listopada 2019. godine do travnja 2020. više od 15% farmi je popravilo biosigurnosne uvjete", priopćilo je nedavno Ministarstvo poljoprivrede.
Međutim, domaće uzgajivače na noge je digla vijest iz Njemačke. Manje zbog zaraze, više zbog potencijalnog uvoza mesa s tog tržišta. Šteta bi, upozorili su, mogla biti veća nego li da se pojavila kod nas.
Pojava ASK izazvala je potrese na njemačkom tržištu zbog čega je cijena svinjskih polovica pala za čak 20 euro centi ili 13% u jednom tjednu, a cijena prasadi srušena je za čak 30 %. Kako nemaju mogućnost plasmana na tržište Kine i zemalja Azije odnosno uvedena je zabrana izvoza, ogromne količine mesa iz ove zemlje, kanal svoje prodaje pronaći će i u Hrvatskoj.
Kuterovac: Svinjogojstvu prijeti kolaps, štete bi mogle biti više od 100 milijuna eura
"Pri tome cijena neće biti bitna te će trgovački lanci ili prestati kupovati meso domaćih proizvođača ili će doći do strašnog pada cijena koji će dodatno uništiti domaću proizvodnju i na rub financijske isplativosti dovesti naše proizvođače", upozorio je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja navodeći da ovom sektoru prijeti kolaps, a šteta bi mogla biti 100 milijuna eura.
Inače, od rujna 2019. na snazi su i nova pravila za svinjokolju. Prema njima, za sva gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima odredit će se provedba mjere zabrane stavljanja u promet živih svinja na cjelokupnom teritoriju RH.
Zbog prijetnje Afričke svinjske kuge i nova pravila za svinjokolju
Iznimno, klanje životinja na vlastitom gospodarstvu te premještanje živih svinja bit će dozvoljeno samo "ukoliko prije istih ovlaštena veterinarska organizacija provede klinički pregled životinja na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane." Klinički pregled nije potrebno provoditi ukoliko se žive svinje otpremaju sa gospodarstva izravno na klanje u odobreni objekt, objavilo je lani Ministarstvo poljoprivrede.
Tagovi
Afrička svinjska kuga Srbija Zaraza Bolest u susjedstvu
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje