Pretraga tekstova
U 54 godine nikada nismo imali takvu situaciju. Bilo je valova vrućine ranijih godina, ali nijedan nije bio tako jak i trajao toliko dana, rekao je Sérgio Kakimoto, vlasnik farme na kojoj je zabilježeno najveće uginuće
Povijesni toplinski val s temperaturom preko 40° C usmrtio je preko milijun kokoši u naselju Bastos u Sao Paulu, glavnom gradu Brazila. Tijekom petodnevnog razdoblja na samo jednoj farmi približno je uginulo 50.000 ptica, piše poultryworld.
Ova regija najveći je proizvođač jaja u toj južnoameričkoj zemlji s ukupno 34 milijuna peradi. Prema podacima Odjela za poljoprivredu i opskrbu Sao Paula, grad je prošle godine proizveo 438 milijuna komada.
Predsjednica Ruralnog sindikata Bastosa Katsuhide Maki rekla je za lokalne novine kako je proizvodnja u velikom problemu. "Čak će i perad koja preživi, izleći manje jaja zbog stresa uzrokovanog vrućinom", ističe Maki.
Prema posljednjim procjenama, smrtnost kokoši smanjit će mjesečnu proizvodnju za 6% i time izravno utjecati na tržište. Centar za studije primijenjene ekonomije (Cepea) sa Sveučilišta u Sao Paulu registrirao je povećanje cijene i to kod bijelih jaja za 6,3% i smeđih za 7,2% u samo nekoliko dana.
“Situaciju pratimo od prošlog tjedna. Postoje izvješća o farmerima koji su izgubili do 20% proizvodnje”, kaže Juliana Ferraz, tržišna analitičarka u Cepei.
Domaće tržište: Cijene najprodavanijih jaja iste kao u lipnju, pileći trupovi jeftiniji
“U 54 godine nikada nismo imali takvu situaciju. Bilo je valova vrućine ranijih godina, ali nijedan nije bio tako jak i trajao toliko dana", rekao je Sérgio Kakimoto, vlasnik farme na kojoj je zabilježeno najveće uginuće.
Ako temperature i dalje nastave rasti, više od 3% cjelokupne populacije peradi u regiji mogla bi zadesiti ista sudbina, pribojavaju se peradari.
I s druge strane svijeta događaju se problemi u proizvodnji jaja.
Naime, do kraja 2020., ova industrija u Kazahstanu također bi mogla propasti, upozorila je Udruga proizvođača jaja te zemlje.
Tijekom prvih šest mjeseci 2020. godine država je proizvela 2,6 milijardi jaja, što je 5,6% manje u odnosu na prošlu godinu, a najgore tek slijedi. "Proizvodnja bi mogla dodatno pasti s 4,5 milijardi u 2019. na 2 ili 3 milijarde jaja u 2020., jer će male i srednje farme biti prisiljene prestati s radom“, rekao je za poultryworld Maxim Bozhko, predsjednik navedene udruge.
Proizvodnja jaja u svijetu: Kina najveći proizvođač, a Nizozemci ih najviše izvoze
Domaći poljoprivrednici za ovo okrivljuju nedavni prestanak isplate državne potpore. Inače, kazahstanska je vlada tijekom proteklog desetljeća isplatila proizvođačima ove namirnice 178 milijuna dolara u obliku subvencija.
Ranije ove godine, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da vlasti više ne vide potrebu za ovom vrstom pomoći budući da je razina samodostatnosti u zemlji dosegla rekordnih 120%.
"Ukidanje državne potpore smanjit će broj radnih mjesta, izvoz će naglo pasti, a domaće tržište moglo bi biti preplavljeno proizvodima iz Rusije i Bjelorusije“, upozorio je Bozhko te dodao ako odluka o zaustavljanju državnih subvencija ne bude revidirana, Kazahstan će opet završiti kao neto uvoznik ove namirnice.
Tagovi
Brazil Visoke temperature Kokoši Pomor Jaja Proizvodnja Kazahstan Subvencije
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.