Stočna hrana: Domaće životinje su najveći morski predatori?

Svjetski oceani trenutno su na rubu kolapsa zbog velikog komercijalnog ribolova. Tim Cashion, istraživač projekta Sea Around Us na Institutu za ocean i ribarstvo na Sveučilištu British Columbia, i njegovi kolege prikupljali su podatke o ulovu riba diljem svijeta od 1950. do 2010. kako bi utvrdili tko ju je i za što koristio.

Rezultat istraživanja pokazao je kako se od 20 milijuna tona ribe koje se ulove tijekom godine čak 90% koristi u prehrambene svrhe. Iako ova činjenica sama po sebi i nije tako iznenađujuća, zapravo šokantan je podatak da se veći postotak ulova koristi za riblje ulje koje se onda koristi u hranidbi stoke kao što su svinje i kokoši, ali i riba iz uzgoja, zbog čega su nazvani najvećim morskim predatorima. 

2,48 milijuna tona ribe u industriji hrane za mačke

Naime, kada je riječ o krmivima životinjskog podrijetla, radi se o proizvodima dobivenim preradom životinjskih dijelova i njihovih proizvoda, u što se ubrajaju: riblje brašno, kitovo brašno i sirove bjelančevine od soka pri preradi ribe, brašno od otpadaka dobivenih pri klanju i preradi mesa peradi, mesno, mesno-koštano, kožno-mesno, krvno te jetreno brašno, mast i riblje ulje, punomasno i obrano mlijeko, sirutka, albumin, kazein i dr. 

Zagrijavanje voda prijeti opstanku brojnih ribljih vrsta o kojima čovjek ovisi

Prema izvješću američke Organizacije za hranu i poljoprivredu (OECD), zalihe ribe smanjile su se čak 90%, a neki stručnjaci predviđaju da bi se naši oceani mogli isprazniti do 2048. godine ako se ribolov nastavi trenutnom brzinom. Iznenađujuć je i podatak da se svake godine 2,48 milijuna tona ribe koristi u industriji hrane za mačke. U usporedbi s tim, Sivi tuljani sjevernog Atlantika pojedu tek 314.000 tona ribe godišnje, navodi onegreenplanet.

Krmiva nisu prirodna hrana za stoku? 

Aktivisti često ističu kako krmiva životinjskog podrijetla nisu prirodna hrana za stoku, ali čak ni pojedina hrana biljnog podrijetla (soja, kukuruz, pšenica i sl.) čiju proizvodnju također smatraju jednim od razloga onečišćenja okoliša i klimatskih promjena pa čak trenutno harajućeg virusa Covid-19. 

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?

Poručuju kako su iznesene informacije zabrinjavajuće, te da smanjivanjem količine mesa i morskih plodova svatko može promijeniti tijek negativnog stanja okoliša.