Pretraga tekstova
Lički sir škripavac othranio je generacije Ličana. Sada je sve više prepoznat kao vrhunska delicija. Prava nagrada onima koji promoviraju lički sir škripavac stigla je u vidu rješenja o dodjeli prijelazne nacionalne zaštite za oznaku zemljopisnog porijekla
Dva su lička proizvoda dobila europsku zaštitu, krumpir i janjetina ovce pramenke. Na dobrom putu je i Lički škripavac. Naime, nakon provedenog postupka provjere dostavljene Specifikacije za proizvod Lički škripavac i postupka provjere kvalitete i posebnih značajki proizvoda oblikovanih utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje, Ministarstvo poljoprivrede za proizvod Lički škripavac izdalo rješenje o dodjeli prijelazne nacionalne zaštite za oznaku zemljopisnog podrijetla.
To je put kojim se kreće prema zaštiti nekog proizvoda i na EU razini. Inicijativa za zaštitu Ličkog škripavca zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pokrenuta je u jesen 2017. godine zajedničkim trudom i zalaganjem LAG-a LIKA i Udruge malih sirara Ličko-senjske županije "Lički škripavac“.
Nakon što je Ministarstvo odobrilo prijelaznu oznaku za ovaj visokokvalitetni proizvod koji ima uporište u tradiciji ličkog kraja, Udruga malih sirara Ličko-senjske županije "Lički škripavac“ i LAG LIKA, kao potporna institucija, ubrzano pripremaju potrebnu dokumentaciju za podnošenje prijave za zaštitu ovoga proizvoda na europskoj razini.
Mladi sirar iz Kalinovače pored Gospića Nikola Kolačević smatra da je to odlična vijest. "Moći ćemo se lakše probijati na tržište, nitko neće moći svoj sir prodavati lažno pod imenom lički škripavac i to nam donosi samo dobro".
Marina Miškulin potpuno odobrava tu novost i kaže da lički škripavac ima šanse. "Treba samo upirati i raditi", kaže Marina. Na gospićkoj "placi" petkom nailazimo na skupinu starijih prodavačica i proizvođačica sira. I njima je drago da lički škripavac dobiva zaštitu porijekla.
Naravno, ostaje uvijek ona činjenica koja u ovoj situaciji možda ne ide na ruku. Lička su sela pusta ljudi nema, nema ni stoke. No možda će baš ova oznaka i potencijalna i sada sasvim moguća europska zaštita ponukati Ličane, pa i one koji sada u Lici ne žive, da se intenzivnije krenu baviti uzgojem stoke i proizvodnjom ličkog škripavca.
Marina Miškulin dnevno proizvede 14 sireva te skutu i basu, no planovi su daleko veći
Da je proizvodnja Ličkog škripavca ukorijenjena u Lici vidljivo je iz samog vezanja naziva ovog sira za regiju Lika, prepoznatljivost proizvoda i izvan šireg područja Like kao i uključenost ovog sira u svakodnevnu uporabu kako u domaćinstvima tako i u ugostiteljskim objektima na području Like. Tržište za ovakvu vrstu visokokvalitetnih proizvoda postoji, a zaštita ovog proizvoda dat će dodatni obol podizanju proizvodnje na jednu višu razinu, cjenovnog isticanja ovog proizvoda i brendiranju Like kao područja s ponudom kvalitetne hrane.
Tagovi
Lički škripavac Zaštita proizvoda Sir Marina Miškulin Nikola Kolačević
Autor
Više [+]
Milan je od 2000. godine u novinarstvu. Do 2016. radio je na Hrvatskom radiju - Radio Gospić. Nakon toga pokreće vlastiti internetski portal Lika-express, gdje želi promovirati male uspješne ljude sa svakodnevnim uspjesima i problemima.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !