Redovita sanitarna košnja doprinosi zdravlju pašnjaka, smanjuje pojavu korova, čini ispašu ugodnijom za stoku i održava produktivnost tla
Sanitarna košnja livada na kojima pase stoka odnosi se na redovno održavanje i uklanjanje prekomjernog rasta trave ili drugih neželjenih biljaka, kako bi se osigurala optimalna kvaliteta ispaše za stoku i očuvala bioraznolikost.
Ova praksa pomaže u sprječavanju zarastanja livada, osigurava zdravlje i hranjivu vrijednost vegetacije te smanjuje rizik od širenja bolesti i štetnika. Ako ju do sada niste napravili, krajnji je rok.
Obično se provodi nekoliko puta godišnje.
Kada stoka završi s prvom ispašom, na livadi mogu ostati područja gdje je ostalo dijelova s višom travom. Tada se obavlja košnja kako bi se izjednačila visina.
Krajem sezone ispaše, obično u kasnu jesen, kako bi se uklonila visoka ili suha trava. Ona se uklanja jer može postati mjesto gdje će se nakupljati bolesti, štetnici ili sklonište za krpelje.
Prije nego biljke procvjetaju i puste sjeme, što je važno za sprječavanje širenja invazivnih ili nepoželjnih vrsta koje mogu preuzeti livadu.
Najčešće se koriste traktorske kosilice za veće površine. Ručne se mogu koristiti na manjim područjima ili onima s neravnim terenom.
Visina na koju se kosi ovisi o vrsti trave, ali se obično ostavlja dovoljno, oko 5–10 cm, ovisno o dobu godine, kako bi trava imala dovoljno energije za ponovni rast i regeneraciju. U kasnu jesen ju treba ostaviti nešto višom kako bi bila zaštićena od hladnoće i mraza, dakle oko 10 cm. Prekratka košnja može izložiti tlo i korijenje oštećenjima tijekom zime.
Otkos se može ostaviti na livadi da se osuši i koristi kao sijeno, ili se uklanja kako bi se smanjilo nakupljanje organskog materijala i spriječilo gušenje preostale trave.
Važno je kositi po suhom vremenu kako bi se izbjeglo gaženje i oštećenje vegetacije. Ako je tlo previše vlažno, može doći do zbijanja, što smanjuje njegovu plodnost i zdravlje.
Pripazite, ako temperature već padaju ispod 5°C, trava neće imati dovoljno vremena za regeneraciju prije zime.
Radovi na pašnjacima: Što je potrebno obaviti prije zime? Na vrijeme maknuti stoku
Jesen je dobro vrijeme za košnju ako želite spriječiti širenje invazivnih biljaka, ali treba biti oprezan da se ne prenesu sjemenke korova ako su već sazrele.
Nakon košnje se može obaviti gnojidba kako bi potaknuli zdrav rast trave i obnavljanje tla te osigurali ključne hranjive tvari za biljke prije zime.
U jesenskoj gnojidbi koriste se NPK formulacije s manjim udjelom dušika (N) jer previše ovog elementa može uzrokovati slabiji rast korijena te povećanim sadržajem fosfora (P) i kalija (K) koji poboljšavaju otpornost biljaka na hladnoću. Naime, kalij pomaže jačanju korijenja i poboljšava sposobnost biljaka da podnose stresne uvjete. Preporuka je koristiti formulacije NPK 8:26:26, 7:20:30 ili 7:30:20. Jesenske kiše unose fosfor i kalij u dublje slojeve tla. Okvirna količina ovih gnojiva je 300–500 kg/ha NPK.
Travnjaci se također mogu gnojiti zrelim stajskim gnojem, koji je izvrsno organsko gnojivo. Kruti stajnjak najbolje je primijeniti neposredno nakon zadnjeg napasivanja ili zadnjeg otkosa. On poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i opskrbljuje travu potrebnim hranjivima. Prednost mu je što se tijekom zime potpuno razgradi, pa nema kontaminacije prvog proljetnog otkosa. S druge strane, postoji rizik ispiranja nitratnog dušika u tlo.
Tagovi
Autorica
Predstavljen program potpora stočarstvu. Dabro: Tko ne ostvari rezultate, morat će vratiti potpore
HPK: Fokus potpore sustavu krava-tele treba biti na teladi ili kravama, a ne na hektarima
Stočari ne dijele Dabrin entuzijazam - program potpore još je jedan popis lijepih želja
Tešija: Nelogično je da se potiče pašarenje na plodnim oranicama, a zatire na kršu
HPK: Fokus potpore sustavu krava-tele treba biti na teladi ili kravama, a ne na hektarima
HPK: Peradari traže pomoć EU u zaštiti od mega ukrajinskih investicija u Hrvatskoj
Predstavljen program potpora stočarstvu. Dabro: Tko ne ostvari rezultate, morat će vratiti potpore
Stočari ne dijele Dabrin entuzijazam - program potpore još je jedan popis lijepih želja
Laboratorij za dijagnostiku afričke svinjske kuge otvoren u Vinkovcima
Medo težak k'o tuč: Konj iz susjedstva kandidat i za Guinnessovu knjigu rekorda
Predstavljen novi stabilizator silaže koji djeluje već nakon 2 sata
Rekordna uzgojna vrijednost: Simentalsko tele prodano za 38.000 eura
Damir Senj
prije 1 mjesec
Maja Celing Celić Ima jedan propust u mome kometaru, travnjavi ili livade po novome se nesmiju gnoiti sa umjetnim gnoivom. Pokojni otac je bacao umjetno, ali to je skupo, pa sam upotrebio staru metodu bez umjetnoga gnojenja. Prolječe dobro livade sa branama izčešljati. Redovne košnje i sušidba ali poslije sušidbe, ponovo češljanje ali sa sipovim okretačem, dobio sam livade bolje nego što je otac imao i do 6 košnji. Sada ide zadnja košnja nešto u zelenu isranu a veči dio na stajnjak da se livade pripreme za prolječe, a u prolječe isti postupak. EU naredba livade bez umjetnoga gnoiva inače kazna po novčaniku.
dona
prije 1 mjesec
Meni to nisu priznali na pašnim livadama,morali smo promijeniti u krški pašnjak. Rekoh krave pasu od tad do tad,posle njih ide malčer skida krupnu travu i trnje ako negdje izbije. U apprrr kažu da se to ne računa pod obradu i da treba sve te parcele staviti u pašnjake
Maja Celing Celić
prije 1 mjesec
Poštovani, razumijem problem cijene gnojiva, no ovdje se radi o preporuci, a na temelju savjeta stručnjaka: https://www.hapih.hr/wp-content/uploads/2020/10/Radovi-na-travnjacima-prije-i-poslije-zime.pdf Na nama je da kao informativni poljoprivredni portal damo i takvu preporuku, a onda je na svakom proizvođaču da ocijeni može li ju primijeniti ili ne.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Poštovana gospođo Celic, mi svoje livade i pašnjake redovito održavamo koš njom ili malciranjem poslje ispaše. Problem je u dijelu teksta u kojem pišete o jesenjoj gnojidbi sa 300 do 500 kilograma NPK 7-20-30 po hektaru. To ste možda pročitali u nekom udžbeniku i to je u teoriji vjerojatno tako ali (uvjek to prikleto ali) dali Vi znate koliko košta 300 do 500 kilometara NPK ,vjerojatno 90% pšenice i kukuruza u Hrvatskoj nije pognojeno sa 300 kg po hektaru a za 500 kila gotovo sam siguran da nije ni 1%. Daleko smo mi u od toga da prosječni Hrvatski poljoprivrednik ima mogućnosti baciti 300 kila NPK za gnojidbu livada i pašnjaka. To je neka daleka prošlosti i vrlo neizvjesna budućnost
Damir Senj
prije 1 mjesec
E ovo sam ja danas spomenuo u podružnici apprrr pa mi se nasmijali jet pod navodnike nisam obavio po njihovome ni prvu košnju. Maja Celing Celić daj pošalji ovaj članak apprr pa možda nešto i nauče osim primanje plače za lakiranje noktiju.
Maja Celing Celić
prije 1 mjesec
Farma Lužak, znamo da vi svoj pašnjak u kamenjaru ne možete kositi pa ćemo idući puta nešto više o sjetvi trava i leguminoza, samo za vas ;)
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Vidi se da je autor ovog članka duboko involviran u stanje Hrvatske poljoprivrede .🤣🤣🤣🤣