Potražnja veća od ponude: Zašto se u Hrvatskoj ne uzgaja više Salersa?

"Neinformiranost je glavni razlog zašto Salers goveda nisu u većoj mjeri zastupljena u Hrvatskoj", kaže Mirko Devčić, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača Salers-Croatia koja danas okuplja oko 60 članova.

Smatra kako potpora države može biti i veća, osobito za izvoznike rasplodnih grla, čime se Hrvatska ne može pohvaliti.

Radi se o jednoj od rijetkih pasmina koja kombinira povijesni značaj, ekološku održivost i ekonomske prednosti. Zbog svoje otpornosti, prilagodljivosti i kvalitete mesa i mlijeka, vrlo su cijenjena diljem svijeta. Njihova sposobnost da prežive i napreduju u teškim uvjetima čini ih idealnom pasminom za uzgajivače koji traže održiva rješenja u stočarstvu.

Trenutno je u Hrvatskoj 286 uzgajivača Salersa na 19 županija, a brojimo ukupno 3.701 grlo.

Pristup zemljištima koja nisu prikladna za obradu

Kod nas se, kaže, sve više prepoznaje kvaliteta mesa, a degustacije koje organiziraju samo to potvrđuju. "Najveći problem nam je što nemamo dovoljno uzgajivača koji bi se uz podršku koju zajedno s francuskim partnerom pružamo, upustili u uzgoj i tako povećali količine koje nam nedostaju."

Naime, ističe kako su gotovo 70 posto uzgajivača mlađe dobi i njima treba omogućiti pristup onim zemljišnim površinama koje nisu prikladne za obradu, a mogu u potpunosti zadovoljiti kao pašnjaci u ekološkom uzgoju, koji ni na koji način ne ugrožava okoliš.

Uzgoj Salers goveda - poljoprivreda za lijenčine?

"Uzgoj Salersa najviše umanjuje rizike od neuspjeha. To je govedo s najboljom životnom bilancom", naglasio je Devčić. Radi se o govedu podrijetlom iz Francuske, točnije iz regije Cantal u središnjem dijelu zemlje, poznatoj po vulkanskom tlu i brdovitom terenu.

Radi se o izuzetno otpornim i prilagodljivim životinjama zbog čega su često korištena u teškim klimatskim uvjetima i na slabo plodnim područjima.

Prvenstveno se uzgajaju zbog mlijeka i mesa. Ženke su poznate po visokoj mliječnosti (9-12 kilograma dnevno), koje se koristi za proizvodnju poznatih sireva poput Cantal i Salers. Osim toga, njihovo meso je cijenjeno zbog kvalitete, bogatog okusa i niske masnoće.

Od velikog je, kaže, značaja za stočarstvo u Francuskoj, a pasmina je priznata kao jedna od najstarijih europskih. Meso ove pasmine u Francuskoj nosi znak "Label rouge" što je znak više kvalitete od sličnih na tržištu. Često se koristi u ekološkoj proizvodnji, jer zahtijeva minimalne količine dodatnih hranjivih tvari i dobro se hrani prirodnim ispašama.

"Jednostavno, ova pasmina sljubljuje prirodu i čovjeka bez granica", zaključio je Devčić koji ponosno ističe kako je u Salers centru Croatia sve više mladih i bivših proizvođača mlijeka te da je nemali broj vrlo uspješnih uzgajivača koji su sa proizvodnje mlijeka prešli na proizvodnju mesa i samo žale što to nisu učinili prije.

Niti jedan uzgajivač nije odustao od uzgoja, a pogotovo propao

Svake godine članovi udruge sudjeluju na Bjelovarskom sajmu, a prošle jeseni na državnoj izložbi Devčičev bik Ogy proglašen je šampionom.

Također, svake godine članovi idu i na najveći stočarski sajam u Francuskoj Sommet de l'Elevage i prisustvuju spektaklu Salers Show. Nakon toga posjećuju gradić Salers u regiji Cantal koji je veličine Like, a ima oko 400 farmi s 92.000 plotkinja.

"Tu dolaze kupci iz cijelog svijeta kupovati rasplodna grla. Tu je i poslovni centar francuskog nacionalnog udruženja uzgajivača Groupe Salers Evolution s kojima imamo ugovorenu dugoročnu poslovno tehničku suradnju", kaže nam.

Naime, uz njihovu veliku podršku, Vlada Republike Hrvatske je preko Ministarstva poljoprivrede 2010. subvencionirala nabavu 112 steonih junica i 8 bikova. Uzgoj se proširio na 18 županija i 160 uzgajivača s blizu 3.000 plotkinja. Od početka uzgoja 2010. pa do danas, nitko nije odustao od uzgoja, a niti u jednom slučaju propao.

"Najviše je za to zaslužna podrška udruge koja svim početnicima daje veliku podršku kod planiranja početka uzgoja i nabave matičnog stada", poručio je. Naime, u svom malom trening centru u Staroj Kapeli, pruža se, ističe, sva teoretska i praktična edukacija. Posebno je značajna podrška kod plasmana rasplodnih grla na domaće i strano tržište, najviše u Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, a uskoro u Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo.

"Veći dio muške teladi završi u klaonici, jer je potražnja za teletinom veća od ponude. Manji dio završi u tovu, što nastojimo povećati", poručio je za kraj.

Ranko Božović se uzgojem Salersa preporodio

Član udruge je i Ranko Božović iz križevačkih Čabraja koji je prije šest godina prešao na sustav krava-tele Salers pasmine, a prije se bavio proizvodnjom mlijeka. Ovu je proizvodnju potpuno ugasio kada je cijena mlijeka počela padati.

"Radili smo odgovorno supruga, sin i ja, uvijek smo imali prvu klasu mlijeka. Tu trebaš biti 24 sata prisutan", rekao nam je Božović koji se uzgojem Salersa - preporodio.

S Devčićem je dugogodišnji prijatelj, pa je odlazio kod njega i pomalo gledao kako izgleda uzgoj ove pasmine. "Počeli smo sa šest junica iz Francuske, a blizu mene je bilo jedno stado pa sam kupio devet krava, sedam teladi i jednog bika", govori ovaj poljoprivrednik koji je gospodarstvo prepisao na sina no i dalje rade zajedno. Trenutno broje 25 krava i jednog bika koji su vani na otvorenom na ograđenom imanju površine 12 hektara.

Bikove prodaje po oko 3 eura za kilogram, a junice prodaje za daljni rasplod gdje postiže cijenu veću nego sa simentalcima. Izvoze u Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju, a potražnje uvijek ima.

S ovom pasminom nema puno posla, osim dati im za jesti. "Injekcije još nismo koristili, grla su zdrava, a krave se same tele. Naš posao je samo uloviti tele dok je još manje kako bi ga markirali jer kad ojača onda je to malo teže izvesti", našalio se. Želje za proširenjem stada ima, budući da imaju kapaciteta, no o tome će tek razmatrati u budućnosti.