• Afrička svinjska kuga
  • 17.04.2019. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Ponovno mač nad glavom hrvatskih svinjogojaca

Virus Afričke svinjske kuge se širi sa životinje na životinju, na veće udaljenosti vozilima i ljudima, a prenositelji mogu biti i kukci, štakori, pa i upotrebom opreme koja nije dezinficirana. Stručnjaci smatraju da nije u pitanju hoće li se ASK pojaviti, nego kada i koliko spremni ćemo je dočekati.

Foto: Depositphotos/robert_g
  • 947
  • 105
  • 0

"Nema tu lijeka i nije pitanje hoće li se pojaviti, nego kada će", ukratko bi bila poruka s predavanja o Afričkoj svinjskoj kugi održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Osijek. Organizirao ju je dr.vet. Saša Flauder iz tvrtke Agralis koja prodaje i dezinfekcijska sredstva namijenjena svinjogojskoj proizvodnji, svjestan opasnosti koja prijeti ionako uzdrmanom hrvatskom svinjogojstvu.

Voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek, Ernest Nad, istaknuo je u uvodnom izlaganju kako će pojava Afričke svinjske kuge svakako utjecati na opseg svinjogojske proizvodnje i da svinjogojci moraju biti pripremljeni na moguće posljedice i provoditi sve propisane mjere da ne bi došlo do zaraze. Flauder je istaknuo kako se u Belgiji pojavila kod 750 divljih svinja, a u Kini je ova bolest registrirana na 30-tak lokacija.

Smrtnost je 100 postotna 

Tihomir Florijančić, dr.vet. s fakulteta Agrobiotehnoloških znanosti iz Osijeka istaknuo je da se u mnogim zemljama pojavljuje kod divljih svinja i da moramo poraditi na tome da se ne pojavi kod nas, ali ne samo kod divljih svinja već i na farmama. A onda je jedino rješenje uništavanje svih životinja na farmi.

Hrvoje Korov: Nije pitanje hoće li afrička svinjska kuga doći, već kada će doći

Mora se znati da bolest nije opasna za ljude, odnosno da se ne može prenijeti na čovjeka, kao i na druge životinje, ali ako se pojavi uništava cijelu populaciju na farmi, odnosno smrtnost je 100 postotna.

Godine 2007. Afrička svinjska kuga (ASK) pojavila se u Kavkazu i od tada se proširila na nekoliko zemalja istočne i sjeverne Europe. Epidemija velikih razmjera proširila se tisućama kilometara od svoje izvorne točke unosa u Gruziji te, osim endemičnog ukorjenjivanja kod domaćih svinja, bolest je naposljetku prešla na populacije divljih svinja. U razdoblju 2014.-2015. postalo je očito da se cirkulacija ovog virusa u prirodnim ekosustavima razvila u samoodrživ epidemiološki ciklus. Do sada je bolest već postala endemična u populaciji divljih svinja u nekoliko zemalja i nastavlja širiti svoj raspon u Europi, što uzrokuje ozbiljnu zabrinutost. Kontrola ove silvatične epidemije ASK vrlo je zahtjevna zadaća za veterinarska tijela, s obzirom na složenost epidemiologije bolesti, nedostatka prethodnog iskustva, zemljopisnog opsega problema bez presedana, te njezine prekogranične i višesektorske prirode.

Pridržavati se mjera prevencije 

Virus se širi sa životinje na životinju, na veće udaljenosti vozilima i ljudima, a prenositelji mogu biti i kukci, štakori pa i upotrebom opreme koja nije dezinficirana. A bolest je teško prepoznati. Odnosno simptomi kao što su visoka temperatura, skupljanje svinja u skupinu, bezvoljnost, ležanje i slično i nisu neki znakovi koje je lako prepoznati na jednoj farmi. Tek, kada se pojave krvarenja iz tjelesnih otvora i na koži farmer će primijetiti bolest, kazao je Florijančić. Na pitanje nekih i hoće li možda tzv. Orbanova ograda spriječiti da nam iz Mađarske stigne bolest, odgovorio je da neće, ali da će u svakom slučaju usporiti.

Krenuo nadzor svinjogojskih farmi, u slučaju Afričke svinjske kuge - eutanazija

Naime, i u Mađarskoj je primijećena pojava bolesti među divljim svinjama. U tijeku su i kod nas mjere smanjivanja brojnog stanja divljih svinja pa je za vjerovati da će i to smanjiti mogućnost prenošenja zaraze. Samo Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava za veterinarstvo donijela je Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa Afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske, a i objavila je i priručnik o Afričkoj svinjskoj kugi. No, kako smo i saznali iz predavanja predstavnike tvrtki Agralis iz Osijeka i njihova partnera MS Shippers, veliku pažnju treba posvetiti higijeni, dezinfekciji, posebice objekta.


Tagovi

Afrička svinjska kuga Ernest Nad HGK Schippers Agralis


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi