• Afrička svinjska kuga
  • 13.04.2019. 12:00

Hrvoje Korov: Nije pitanje hoće li afrička svinjska kuga doći, već kada će doći

Pojava ove bolesti mogla bi značiti potop domaćeg svinjogojstva. Kako se lovci i domaći svinjogojci štite da do zaraze ne dođe, saznajte iz nastavka.

Foto: Youtube/screenshot
  • 847
  • 79
  • 0

Afrička svinjska kuga nezaustavljivo se širi Europom, a kod pojave te bolesti 95 posto zaražene populacije svinja ugiba u roku od pet do sedam dana. Tijekom 2018. godine u Europi je prijavljeno je 5.403 slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već više od 600 novih slučajeva u ovoj godini.             

"Afrička svinjska kuga je prilično opasna bolest od koje obolijevaju domaće i divlje svinje i ni jedna druga vrsta životinja kao ni čovjek. Virusna je i taj virus je prilično otporan u prirodi s jedne strane, a s druge strane, bolest se vrlo lako širi unutar populacije, bilo divljih bilo pitomih svinja. Problem je apostrofiran jer je u nekim europskim zemljama, nama susjednim zemljama, bolest registrirana i postoji realna mogućnost da se bolest proširi u Hrvatsku", rekao je dr.vet.med. Hrvoje Korov, član izvršnog odbora Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije   

No da se to ne bi dogodilo, prva crta obrane za sada su lovci.

Lovci imaju važnu ulogu

"Oni provode lov, zakupili su lovišta kojima gospodare divljači, konkretno divljom svinjom koja je u ovom slučaju izložena virusu afričke svinjske kuge i svojim ulaskom u lovište, praćenjem i kretanjem divljači, prvi su u doticaju s divljači. Oni moraju prvi sudjelovati u preventivi i ranom otkrivanju i sprječavanju ovog virusa", rekao je Branko Bertelović, predsjednik Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije

Ministarstvo poljoprivrede, krajem prošle godine donijelo je Naredbu o mjerama sprječavanja pojave virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske te Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači.

"Obaveze svih lovoovlaštenika su da, shodno svojoj lovnogospodarskoj osnovi, svedu matični fond divljih svinja na minimum, u ovom slučaju 50 posto matičnog fonda, da tu divlju svinju odstrele. Prvo je potrebno zatražiti markice propisane po lovnogospodarskoj osnovi za tu lovnu sezonu. Obavezni su nakon toga uzeti uzorke odstreljene divlje svinje, uredno ih zbrinuti i uz prateću dokumentaciju dostaviti, po svakom odstrelu, Ministarstvu poljoprivrede", otkriva Bertelović.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj obitava 40 tisuća jedinki divljih svinja čiji se broj želi smanjiti na 20 tisuća. U sklopu spomenute naredbe svaki lovoovlaštenik mora donijeti biosigurnosne mjere i pridržavati se istih.

Bolest se najčešće širi transportom

"U lovištima u kojima ja provodim lovnogospodarsku osnovu napravljeni su ti planovi biosigurnosnih mjera. Striktno se pridržavamo svega što piše u naredbi i s kolegama s kojim kontaktiram i u drugim lovištima imam informacije da se svi pridržavaju svih dijelova te naredbe. Mi smo nabavili dezinfekcijska sredstva, šprice, barijere i lovci prije i poslije lova prolaze kroz te dezinfekcijske barijere. Dezinficiraju se vozila koja ulaze u lovište, koja se koriste prilikom lova, određena su posebna mjesta gdje se odstrijeljene divlje svinje odstranjuju, provodi se guljenje kože, egzenteracija unutarnjih organa i ta mjesta se poslije dezinficiraju", pojašnjava Hrvoje Korov.

Doktor veterinarske medicine pozdravlja ove mjere sigurnosti, ali smatra da se bolest u Hrvatsku neće proširiti dolaskom zaražene divlje svinje.

"Bolest se najčešće širi transportom, točnije, ljudi šire bolest. Bolest je tako došla u Belgiju, ali opet ne kroz lovačke krugove. Nisu lovci bili iz Belgije u Mađarskoj u lovu i donijeli bolest u Belgiju. To su bili belgijski vojnici koji su bili u Ukrajini i ukrajinski radnici koji su došli obavljati nekakve poslove pa su sa sobom ponijeli meso od zaraženih svinja ili su donijeli bolest na obući i odjeći", otkriva Korov.

Preventivni pregledi svinjskih farmi u Hrvatskoj

Ministarstvo poljoprivrede počelo je i s preventivnim pregledom svinjskih farmi u Hrvatskoj kako bi utvrdili kategoriju biosigurnosnih mjera koju gospodarstva provode.

"Tvrtka Grbić d.o.o. ima farmu svinja na obroncima Parka prirode Papuk. Imamo negdje 200 životinja koje su ograđene. Imamo mehaničku i električnu ogradu i mi smo kao firma ispunili sve uvjete u prevenciji crne afričke kuge. Pitanje je je li to dovoljno. Uzgajivači će pretrpjeti najveće štete ako do bolesti dođe. Mi možemo napraviti te dvostruke ograde i kontrolirani promet svinja. Ispunjavamo sve uvjete, jer naravno i nama je cilj da do toga ne dođe", rekla je Nives Lovrić iz tvrtke Grbić d.o.o.

Nives Lovrić otkriva, u slučaju da se bolest pojavi samo kod jedne jedinke, sve svinje na farmi moraju biti eutanazirane.

Zabranjena dohrana divljači

U cilju smanjenja populacije divljih svinja, zabranjena je i dohrana divljači.

"Naredba je rekla svoje. Rekla je konkretno da se divljač ne može prihranjivati, može se hraniti isključivo u svrhu primame, a to je znači da se obavi taj odstrel koji je propisan naredbom. Trenutno nema nikakve druge prihrane", rekao je Bertelović.    

Za sada stanje još nije alarmantno, ali ova iznimno pogubna bolest po svinje, zabilježena je u državama u blizini Hrvatske.  

"Od susjednih zemalja bolest je službeno zabilježena u Mađarskoj i to na tromeđi Mađarske, Ukrajine i Rumunjske što je nekakvih 400-injak kilometara od Hrvatske granice. Kada gledate od Osijeka to je sjeverno otprilike 400 kilometara. Rumunjska nije susjedna zemlja, međutim dijeli nas Srbija. Bolest je dokazana je još u nekim zemljama EU, u Slovačkoj, Češkoj i Belgiji. Procjena stručnjaka u Ministarstvu poljoprivrede i upravi za veterinarstvo je da nije pitanje hoće li se bolest proširiti na Hrvatsku ili ne, nego je samo pitanje kada će se to dogoditi", zaključuje Korov.

Pojava ove bolesti mogla bi značiti potop domaćeg svinjogojstva, stoga se nadamo da će, iako su prema riječima našeg sugovornika šanse male, afrička svinjska kuga zaobići Hrvatsku.   


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Pročitaj više »

Tagovi

Afrička svinjska kuga Svinjogojstvo Zaraza Hrvoje Korov Farma svinja


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi