• Hranidba krava
  • 28.05.2020. 10:30

Pivski trop u hranidbi krava i njegov utjecaj na proizvodnju mlijeka

Idealni uvjet za korištenje svježeg pivskog tropa je blizina pivovare i dopremanje optimalnih količina na farmu tako da nema potrebe za skladištenjem ili dugoročnim čuvanjem, a čime se povećava rizik kvarenja.

Foto: Ivan Ilić (ilustracija)
  • 239
  • 13
  • 0

Uspješna proizvodnja mlijeka zahtijeva zadovoljavanje potreba krava za svim hranjivim tvarima. Ovisno od starosti, faze proizvodnje (laktacije) i zdravstvenog stanja životinja, potrebno je optimalno izbalansirati obrok kako bi se podmirile uzdržne potrebe krava, rast i razvoj kod teladi, proizvodne potrebe (proizvodnja mlijeka) i reprodukcija, odnosno razvoj ploda.

Ne postoji univerzalna formula po kojoj se za sve krave sastavlja isti obrok pa je vrlo bitno vrijeme, odnosno razdoblje kada i koja krmiva ubacivati u sastav obroka, kako bi se "izvukle" potrebne tvari kao što su proteini, ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali, a koje osiguravaju hranidbenu vrijednost i sve potrebe životinja.

Talog u proizvodnji piva, dobar u hranidbi krava

Pivski trop, poznat i kao treber je nusprodukt industrije piva, pojavljuje se kao ostatak (talog) u proizvodnji i sastoji se iz ječmenog slada i zrna ječma. Kako i zašto se koristi u hranidbi goveda? Zbog svog sadržaja, od oko 25% bjelančevina, 6% masti, do 17% sirovih vlakana, oko 40% BEM-a i do 5% mineralnih tvari koji povoljno utječu na proizvodnju mlijeka.

Hranidba sjenažom povećava mliječnost kod krava

Povoljan sadržaj aminokiselina (koje čine strukturu proteina) utječe na ovu proizvodnju, a prema stručnim istraživanjima i pokusima, na farmama se postižu veći dnevni prinosi mlijeka po grlu, s optimalnim količinama svježeg pivskog tropa u obroku, 4 - 5kg u odnosu na 100 kg tjelesne mase. Pivski trop je najbolje davati proizvodnim grlima i tovnim junadima. Oni mnogo lakše i bolje probavljuju ovo krmivo u odnosu na nepreživače, čime se postiže i bolji hranidbeni učinak.

Preporuka je koristiti ga više u zimskom razdoblju u odnosu na ljeto, kada je veći rizik kvarenja svježeg pivskog tropa zbog visokog sadržaja vode i viših ljetnih temperatura.

Duže čuvanje izaziva probleme s probavom

Postoje dvije vrste pivskog tropa i jedina razlika je u sadržaju vode. Svježi pivski trop sadrži oko 80% vode i kao takav je bolja komponenta u obroku, ali se mora davati kravama najduže 4 - 5 dana nakon izlaska iz industrije. Razlog je visok sadržaj vode koji pospješuje kvarenje naročito u ljetnim mjesecima. U takvim uvjetima stajanja gubi hranjivu vrijednost, poprima neugodan miris i krave ga nerado konzumiraju.

U većini slučajeva njegovog dužeg skladištenja i konzumiranja, dolazi do raznih probavnih problema. Vrlo bitno je ne pretjerivati s ovim krmivom u sadržaju obroka. Optimalno je u fazi laktacije davati kravama do 10 kg dnevno i to poslije muže, kako mlijeko ne bi poprimilo specifičan miris.

Idealni uvjet za njegovo korištenje je blizina pivovare i dopremanje optimalnih količina na farmu tako da nema potrebe za skladištenjem i dugoročnim čuvanjem, a čime se povećava rizik kvarenja.

Suhi pivski trop ima duži vijek upotrebe

Kada se iz njega sadržaj vode eliminira sušenjem ili siliranjem, nastaje sušeni pivski trop. On ima duži period korištenja, samo ako se pravilno skladišti u jame, silira ili nakon sušenja u rinfuzi umotava u folije i tako čuva u periodu hranjenja.

Za pravilnu hranidbu krava pratiti faze laktacije!

Od pravilnog procesa sušenja ovisi i dužina trajanja. Prešanjem i sušenjem na temperaturi od 60°C eliminira se i do 60% vode. Za razliku od svježeg pivskog tropa, osušeni zahvaljujući toplinskoj obradi sadrži veći postotak poželjnijih tzv. "zaštićenih ili bypass proteina" oko 50%, koji pozitivno djeluju na porast mliječnosti. To su proteini koji zaobilaze mikrobnu razgradnju u buragu, a apsorpcija se odvija u tankom crijevu.


Tagovi

Hranidba krava Izbalansirani obrok Pivski trop Svježi pivski trop Suhi pivski trop Hranidbena vrijednost Proizvodnja mlijeka


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ostalo vam je još mjesta u vrtu? Evo što možete posaditi u srpnju

Ostalo vam je još mjesta u vrtu? Evo što možete posaditi u srpnju. Ako vam se nakon branja špinata, salate ili graška u vrtu oslobodio prostor ili ste primijetili još mal...

Pročitaj cijelu bilješku