Idealni uvjet za korištenje svježeg pivskog tropa je blizina pivovare i dopremanje optimalnih količina na farmu tako da nema potrebe za skladištenjem ili dugoročnim čuvanjem, a čime se povećava rizik kvarenja.
Uspješna proizvodnja mlijeka zahtijeva zadovoljavanje potreba krava za svim hranjivim tvarima. Ovisno od starosti, faze proizvodnje (laktacije) i zdravstvenog stanja životinja, potrebno je optimalno izbalansirati obrok kako bi se podmirile uzdržne potrebe krava, rast i razvoj kod teladi, proizvodne potrebe (proizvodnja mlijeka) i reprodukcija, odnosno razvoj ploda.
Ne postoji univerzalna formula po kojoj se za sve krave sastavlja isti obrok pa je vrlo bitno vrijeme, odnosno razdoblje kada i koja krmiva ubacivati u sastav obroka, kako bi se "izvukle" potrebne tvari kao što su proteini, ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali, a koje osiguravaju hranidbenu vrijednost i sve potrebe životinja.
Pivski trop, poznat i kao treber je nusprodukt industrije piva, pojavljuje se kao ostatak (talog) u proizvodnji i sastoji se iz ječmenog slada i zrna ječma. Kako i zašto se koristi u hranidbi goveda? Zbog svog sadržaja, od oko 25% bjelančevina, 6% masti, do 17% sirovih vlakana, oko 40% BEM-a i do 5% mineralnih tvari koji povoljno utječu na proizvodnju mlijeka.
Povoljan sadržaj aminokiselina (koje čine strukturu proteina) utječe na ovu proizvodnju, a prema stručnim istraživanjima i pokusima, na farmama se postižu veći dnevni prinosi mlijeka po grlu, s optimalnim količinama svježeg pivskog tropa u obroku, 4 - 5kg u odnosu na 100 kg tjelesne mase. Pivski trop je najbolje davati proizvodnim grlima i tovnim junadima. Oni mnogo lakše i bolje probavljuju ovo krmivo u odnosu na nepreživače, čime se postiže i bolji hranidbeni učinak.
Preporuka je koristiti ga više u zimskom razdoblju u odnosu na ljeto, kada je veći rizik kvarenja svježeg pivskog tropa zbog visokog sadržaja vode i viših ljetnih temperatura.
Postoje dvije vrste pivskog tropa i jedina razlika je u sadržaju vode. Svježi pivski trop sadrži oko 80% vode i kao takav je bolja komponenta u obroku, ali se mora davati kravama najduže 4 - 5 dana nakon izlaska iz industrije. Razlog je visok sadržaj vode koji pospješuje kvarenje naročito u ljetnim mjesecima. U takvim uvjetima stajanja gubi hranjivu vrijednost, poprima neugodan miris i krave ga nerado konzumiraju.
U većini slučajeva njegovog dužeg skladištenja i konzumiranja, dolazi do raznih probavnih problema. Vrlo bitno je ne pretjerivati s ovim krmivom u sadržaju obroka. Optimalno je u fazi laktacije davati kravama do 10 kg dnevno i to poslije muže, kako mlijeko ne bi poprimilo specifičan miris.
Idealni uvjet za njegovo korištenje je blizina pivovare i dopremanje optimalnih količina na farmu tako da nema potrebe za skladištenjem i dugoročnim čuvanjem, a čime se povećava rizik kvarenja.
Kada se iz njega sadržaj vode eliminira sušenjem ili siliranjem, nastaje sušeni pivski trop. On ima duži period korištenja, samo ako se pravilno skladišti u jame, silira ili nakon sušenja u rinfuzi umotava u folije i tako čuva u periodu hranjenja.
Od pravilnog procesa sušenja ovisi i dužina trajanja. Prešanjem i sušenjem na temperaturi od 60°C eliminira se i do 60% vode. Za razliku od svježeg pivskog tropa, osušeni zahvaljujući toplinskoj obradi sadrži veći postotak poželjnijih tzv. "zaštićenih ili bypass proteina" oko 50%, koji pozitivno djeluju na porast mliječnosti. To su proteini koji zaobilaze mikrobnu razgradnju u buragu, a apsorpcija se odvija u tankom crijevu.
Tagovi
Autor