• Dobre priče
  • 10.11.2014. 08:45

Od građevinca do svinjogojca i ratara

Mijo priznaje da kada poticaji legnu, uvijek im se obraduje i uvijek dobro dođu. Napominje, međutim, kako poticaji ne bi ni trebali kada bi otkupna cijena u stočarstvu i ratarstvu bila realna. Prema njegovim riječima, najveće opterećenje ne predstavlja mu sam rad na imanju, već borba s birokracijom.

  • 1.611
  • 307
  • 0

"Komletinci, malo selo moje, jesi malo, al' si srcu drago. Tvoje kuće u dva reda stoje, mirno stoje k'o da Boga mole, da pomogne ovo selo moje... U tebi vridni ljudi žive, oru, siju i za tebe brinu. Štuju stare običaje svoje, vole pismu i svoju rubinu, a najviše Komletince svoje", ovako o Komletincima, selu nedaleko Vinkovaca, ali i Komletinčanima, pjeva pučka pjesnikinja Ljubica Faćko.

I kao da je pri tome na umu imala sumještanina Miju Rajića, vlasnika jedne od najuzornijih svinjogojskih farmi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, vlasnika Poljoprivrednog obrta Rajić. Uz pomoć isto tako vrijedne supruge Katice, Mijo se svinjogojstvom bavi još od prije Domovinskog rata da bi nakon rata, toj djelatnosti dodao i ratarstvo.

Dvjestotinjak tovljenika i pedesetak krmača

"Počeo sam se svinjogojstvom baviti još prije Domovinskog rata, dok sam bio u građevini. Držali smo po nekoliko komada svinja koje smo tovili za Veterinarsku stanicu Vinkovci da bi u godinama koje su uslijedile izgradili tovilište i svake se godine pomalo širili. Nije bilo druge nego napustiti građevinarsku struku i posvetiti se i isključivo uzgoju svinja", navodi Mijo Rajić koji na imanju na kraju sela drži dvjestotinjak tovljenika i pedesetak krmača koje se prase te je redovito u svinjcima nekoliko stotina prasca, od onih tek oprašenih prije neki dan, do starih i nekoliko mjeseci.

Mijo Rajić na svom imanju

Čim dosegnu stotinjak kilograma, Rajić svinje isporučuje Mesarskom obrtu Bođirković u Borovu koji ima dugogodišnju tradiciju proizvodnje i prerade mesa i što je još važnije, jedan je od rijetkih koji svoje obveze prema proizvođačima, kao što je Mijo Rajić, ispunjava bez ikavih zakašnjenja u plaćanju. "Da je takvih više, gdje bi nam u ovoj državi bio kraj. Imam samo riječi hvale", navodi Rajić dodajući kako veliku pomoć ima i od Vukovarsko-srijemske županije i tamošnjeg odjela za poljoprivredu, a gotovo nikakvu od obrtničke komore čiji je član, a koji ga, kako navodi, nikada nisu nazvali niti se interesirali kako radi i u kakvim uvjetima.

Radni dan od svitanja do sumraka

"Naporno je. Cijelo imanje je na meni i supruzi. Ustajemo prije svitanja, jer u šest svinje moraju već imati hranu u valovima. Nakon što ih nahranimo, slijedi čišćenje i ostali poslovi, a valja i na njivu i tako sve dok se vidi. Posla uvijek, a nas samo dvoje. Djeca su otišla svojim putem, a mi ostali ovdje, a i gdje bi drugdje. Volimo ovo čime se bavimo i nekako nam se posao uvukao pod kožu", kaže Mijo koji obrađuje 14 hektara vlastite i 40 hektara zemlje u zakupu na kojoj Rajići siju kukuruz, pšenicu, soju i ostale kulture isključivo za ishranu vlastitih svinja koje godišnje pojedu 35 vagona hrane. I svi ti vagoni hrane prijeđu preko ruku to dvoje vrijednih supružnika.

PO Rajić - svinjogojska farma

"A što vam trebam drugo reći nego kad kažem da eto prije neki dan bili Svi sveti i sav narod u crkvi i na groblju, a mi u svinjcima, jer nam se taman prasilo nekoliko krmača. I ne odosmo taj dan niti na groblje", navodi Katica Rajić koja je suprugova desna ruka na imanju na kojem su Rajićevi sagradili i nekoliko silosa, skladište, odlagalište stajskog gnoja te mini mješaonu stočne hrane. Nedavno su legalizirali cijelo imanje te na taj način postigli funkcionalnost farme, standarde dobrobiti svinja, uvjetno zbrinjavanje stajskoga gnoja, uvjetno čuvanje i pripremu hrane. Troškove koje je imao podmirio je iz vlastitih prihoda, iz donacija temeljem Natječaja Svjetske banke i kreditom banke od 120.000 kuna uz sufinanciranje kamata od strane Vukovarsko-srijemske županije.

Poticaje kaže dobiva i za svinjogojstvo i za ratarstvo. Napominje kako je s poticajima prije bilo puno bolje, a zadnjih godina baš i nije jer, kako navodi, uvijek se nešto odbija i nikada ne dobijete koliko očekujete, već se sve nekako događa proizvoljno. Ipak, Mijo priznaje da kada poticaji legnu, uvijek im se obraduje i uvijek dobro dođu. Napominje, međutim, kako poticaji ne bi ni trebali kada bi otkupna cijena u stočarstvu i ratarstvu bila realna. Prema njegovim riječima, najveće opterećenje ne predstavlja mu sam rad na imanju, već borba s birokracijom. Tako je, navodi, primjerice kažnjen s 1.800 kuna zato što je tijekom jednog od posjeta imanju, državna inspektorica utvrdila kako nema knjigu žalbe. "Za koga da je imam. Supruga i ja sami radimo i jedini smo zaposlenici. Ali šta mi je preostalo, kaznu platio i nabavio knjigu žalbe koja skuplja prašinu", žali se.

Mijini silosi

Da je mlađi...

Na pitanje o mogućnostima proširivanja poslovanja, osmjehuje se govoreći kako, da je mlađi, o tome bi sigurno razmišljao. "Godine su nas pritisle i ovo što sada imamo dosta nam je. Više od ovoga ne bi ni mogli i kada bi htjeli. Imali smo prije par godina namjeru izgradnje farme iz Operativnog programa, uz pomoć Agrokora, ali je negdje sve stalo i ništa se nije dogodilo. Sada je već kasno", napominje dodajući kako sa 63 godine života ne misli da je za neka velika daljnja ulaganja. "Žao mi je što nisam mlađi. Imao bih volje raditi, iako se puno slabije zarađuje nego prije. Tko hoće i voli raditi uvijek će pronaći svoj interes", tvrdi taj svinjogojac i poljoprivredni proizvođač čvrsto vezan uz slavonsku zemlju i Slavoniju u koju je, kako kaže, doselio s dvanaest godina života i od tada je slavonska crnica jedino što ga zanima.


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]

Tagovi

Mijo Rajić Svinje Prasad Svinjogojstvo Vukovarsko - srijemska žušanija Mesarski obrt Bođirković Komletinci Vinkovci Ratarstvo Građevinarstvo Slavonija Uzgoj krmača Građevina Katica Rajić Svjetska banka Poticaji


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snijega nema puno u nizinama, ali ga se može naći iznad 400 mnv. Na vrhovima Krndije ima ga 10 cm