• Habitat direktiva
  • 29.12.2021. 15:00

Nizozemska oduzima zemlju - stočari sele farme u okolne zemlje?

Problem ne nestaje kada ja odem, on se samo prebaci u drugu zemlju, komentira jedan stočar plan tamošnje vlade kojim bi smanjili emisije štetnih plinova.

Foto: Depositphotos/PhillipMinnis
  • 1.915
  • 256
  • 2

Nizozemska je najveći izvoznik mesa u Europskoj uniji. Samo u 2020. godini izvezla je 3,6 milijardi kilograma.

Dodatno, Nizozemci imaju najveći broj stoke po jedinici površine, s ukupno više od 100 milijuna goveda, peradi i svinja. Tamošnja vlada to sad namjerava promijeniti i planira 25 milijardi eura utrošiti za smanjivanje stočnog fonda do 2035. godine.

Trinaestogodišnji plan

Koalicijska vlada dugo je pregovarala i došla do zajedničke odluke te je prije 10-ak dana prihvaćen plan za smanjenje emisije štetnih plinova. Ovo je 13-ogodišnji program kroz kojega namjeravaju preseliti ili zatvoriti neke farme nudeći stočarima otkup gospodarstava, a sve na dobrovoljnoj bazi. Ostalima će se financijski pomoći tranzicijom ka ekstenzivnom stočarstvu. U planu je otkupljeno zemljište vratiti u prvobitno stanje ili ga koristiti za samoodrživu poljoprivrednu proizvodnju.

“Relativno smo mala država s velikim brojem stanovnika, brojnom industrijom, prometom i poljoprivredom i iscrpili smo prirodne resurse do krajnjih granica“, još u rujnu rekao je Rudi Buis glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede. "Hitno se trebamo pozabaviti problemom dušikovih spojeva. U skoroj budućnosti moramo donijeti neke važne odluke", naglasio je.

Drugim riječima, provest će se eksproprijacija, odnosno "oduzimanje" zemlje stočarima i korištenje tih površina u neke druge svrhe što nailazi na brojne negativne reakcije. Nekog od nas iz istočne Europe ovaj plan mogao bi podsjetiti na omraženu nacionalizaciju zemljišta u vrijeme komunizma.

Stočari se opiru promjenama

“Automobili su jako zagađivali okoliš, a proizvođačima je dano vrijeme da smanje zagađenje koristeći modernije tehnologije. I mi želimo isto,“ rekla je zastupnica Caroline van der Plas, osnivačica stranke nizozemskih farmera BoerBurgerBeweging. Podrška njenoj stranci u ruralnim sredinama je rasla u zadnjih dvije godine, jer poljoprivrednici ne žele biti izostavljeni iz političkih odluka.  I drugi stočari žale se na nedostatak vremena za prilagodbu.

Nema budućnosti u intenzivnom stočarstvu za gusto naseljenu Nizozemsku? (Foto: M.C.C.)

Jeroen de Groot, vlasnik mliječnih goveda kaže: "Pod velikim vremenskim pritiskom smo, a ja se mijenjam najbrže što mogu.“ De Grootova farma kao dio zaštićene zone EU Natura 2000 s mnogim ugroženim vrstama postala je pilot gospodarstvo na kojem se pokušava smanjiti emisija skladišteći gnojovku na drugačiji način, vodeći računa da plinovi ostanu zatvoreni u vakuumskom tanku. Dobro bi bilo da plan uspije jer je ta farma sa svojih 120 mliječnih goveda i još 90 teladi jedan od većih onečišćivača okoliša. "S ovim novim sistemom", rekao je De Groot, "planiramo ispuštati bar upola manje dušika od sadašnje količine.“

Osim kratkog roka koji su stočari dobili za prilagodbu, nekima je ponuđeno preseljenje farme, ali i tu su brojna pitanja ostala neodgovorena. Pitaju se neki gdje preseliti farme, možda u Poljsku, možda u Ukrajinu. “Problem ne nestaje kada ja odem, on se samo prebaci u drugu zemlju“, dodao je mliječni farmer Geertjan Kloosterboer, koji kaže da su stočari spremni opet prosvjedovati na ulicama protiv ovih mjera.

U Nizozemskoj je zemljište enormno skupo. Neki stočari boje se da će mjere uskoro iz dobrovoljnih prijeći u obavezne jer netko ima plan preuzeti njihovu zemlju.

Smije li vlada izgurati farmere?

Tom Levitt iz Guardiana piše kako se prvi plan ovakve vrste u svijetu suočava s ogromnim otporom farmera koji su znali organizirati velike ulične prosvjede proteklih godina uslijed najave nepopularnih odluka vlade. Oni se boje nepopravljive štete na domaćoj proizvodnji hrane ako previše stočara bude natjerano na gašenje proizvodnje.

"Ne želimo da se sistem uruši“, rekla je Marije Klever iz saveza Nizozemski mladi farmeri. Tvrdi da će se farmeri protiviti mjerama koje nisu dobrovoljne. "Ja sam vlasnica ove zemlje, i pitanje je smije li nas vlada izgurati. Ne može Haag naređivati farmerima da odu, nego trebamo postići zajednički dogovor.“

Dobar dio stočara se pomirio s promjenama, je, kako kažu, nema budućnosti u intenzivnom stočarstvu za ovako gusto naseljenu Nizozemsku. “Primorani smo uzgajati stoku u periferijama gradova i tu se sve nadgleda“, rekla je Heleen Lansink-Marissen koja drži mliječna goveda. “Ne možemo se boriti za prošlost. Treba nam plan za budućnost i znanje kako zaraditi na bioraznolikosti i s malo manjom proizvodnjom mlijeka.“

Nizozemski mljekar Jaring Brunia je naveo da se mnogi stočari žele mijenjati, ali su zaključani u intenzivnom sistemu proizvodnje s velikim brojem životinja i kreditima. On želi potaknuti vladu da financijski pomogne tranziciju svih stočara, a ne samo da nekoliko njih odustane od proizvodnje. “Mi ne moramo hraniti svijet, ali možemo pokazati kako to raditi na održiviji način“, rekao je proizvođač mlijeka Jaring Brunia sa sjevera Nizozemske.

Poruka koju sada trebamo poslati je da problem onečišćenja treba popraviti sada, bez obzira na sve drugo", drži jedan član koalicijske stranke. Naglasio je da se moraju odmaknuti od jeftinih modela proizvodnje hrane jer ovakva pričinjava štetu poslovnim modelima stočara te okolišu. "Vrijeme je da obnovimo prirodu, klimu i zrak, a to znači manji broj intenzivnih farmi na nekim prostorima.“

Zahtjevi EU direktive o okolišu

Amonijak je dušični spoj koji nastaje kao proizvod miješanja stajskog gnoja s urinom, te uzrokuje značajna onečišćenja zraka i vode, smanjuje bioraznolikost putem kiselih kiša, cvjetanja algi i sličnih fenomena uzrokovanih ljudskom djelatnošću. Dušik je čak 265 puta sposobniji zarobiti toplinu u atmosferi nego CO2, a samo proizvodnja mesa i mlijeka proizvode više dušika nego što je održivo za ovu planetu. Prema najnovijem izvještaju, 5 najvećih svjetskih proizvođača mesa izlučuje više stakleničkih plinova od multinacionalne naftne korporacije ExxonMobil.

Direktiva 92/43/EEZ je direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta koju je Europska zajednica usvojila 1992. godine kao odgovor na Bernsku konvenciju. Njome su propisani rokovi i granice dozvoljenih emisija stakleničkih plinova. U slučaju intenzivnog stočarstva, to su dušični spojevi.

Najviši nizozemski sud je u 2019. godini donio zaključak da tamošnja vlada krši EU zakon ne poduzimajući dovoljno za smanjenje zagađenja dušikom s farmi i iz industrije. Krajnji rezultat koji vlada očekuje postići ovim mjerama je smanjenje broja svinja, goveda i peradi u zemlji za jednu trećinu.

Cilj je smanjiti emisiju štetnih plinova, a tu je stoka na "udaru" (Foto: Depositphotos/branex)

Ipak, radi smanjenja emisije stakleničkih plinova već su prethodno poduzete neke mjere, pa je tako maksimalno ograničenje brzine na autoputu tijekom dana 100km/h. Dodatno, zaustavljeni su neki građevinski projekti i novim zakonom se planira dovesti razine dušika u normalne vrijednosti u ekološki osjetljivim područjima do 2030. godine.  

Iz raznih stočarskih udruga dolazi priopćenje da namjeravaju prihvatiti samo dobrovoljne mjere i da trebaju vrijeme kako bi smanjili emisije zagađenja uz pomoć tehnoloških inovacija. ­­

Kako stoji ostatak Europe?

Nizozemska nije jedina europska zemlja koja se suočava s krizom visokih emisija dušičnih spojeva sa stočnih farmi. Stručnjaci predviđaju da će Danska, Belgija i Njemačka uskoro morati poduzeti slične mjere. U Belgiji je stanje također kritično te je ranije u 2021. godini jedna peradarska farma morala biti uništena zbog prevelikih emisija dušika u objektima, a sve na osnovu sudske odluke. U Njemačkoj, u oblasti Donje Rajne zabilježene su emisije dušika visoke već kao u Belgiji i Nizozemskoj. Kod njih još ne postoji pravni problem, ali samo je pitanje trenutka kada će neka udruga prijaviti slučaj pri visokom europskom sudu.

U tom slučaju mnogi će građevinski i poljoprivredni projekti zbog velikih emisija dušika biti zaustavljeni. Niti Velika Britanija čini se, neće postići zadane planove za smanjenje emisije amonijaka za 20 posto iz 2020. godine. I Irska svoj razvojni program sve više fokusira na klimatsku krizu. U posljednje vrijeme mediji učestalo spominju potencijalna klanja nacionalnog stada. No, tamošnji ministar poljoprivrede Charlie McConalgue, uvjerava javnost da masovna klanja kao odgovor na onečišćenje nisu u razmatranju. Vlada poručuje da je prioritet smanjenje onečišćenja, a ne smanjenje proizvodnje hrane.

Hoće li mjere polučiti rezultate?

Nizozemska je dugo bila ponosna na svoje intenzivno stočarstvo, te činjenicu da je drugi svjetski izvoznik ukupne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda nakon SAD-a. Ogroman je broj od 3,8 milijuna goveda, 12 milijuna svinja i 102 milijuna peradi kojima Nizozemska gospodari. Ipak taj dosadašnji model proizvodnje hrane više nije održiv: emisije fosfata i dušika iz gusto naseljenih stočnih farmi guraju razinu onečišćenja preko granica zadanih zadanim EU "Habitat" direktivom.

Nizozemski poljoprivrednici htjeli "kupiti" aerodrom

Do 2035. Nizozemska planira smanjiti brojnost stočnog fonda za 1/3 ne bi li smanjili onečišćenje okoliša i atmosfere. Hoće li ovim iskorakom postići dovoljno ili će se ostvariti bojazan pojedinih skeptika da je potrebno ukloniti bar 50 posto stočnog fonda, ostaje za vidjeti. Velika je vjerojatnost da će i druge razvijene europske države krenuti istim stopama.

Promatrajući ove trendove iz našeg kutka svijeta, čovjek se ne može oteti dojmu da je stočarstvo na našim prostorima, nažalost, ovaj puta daleko "ispred" svoga vremena.


Tagovi

Nizozemska Stočarstvo Guardian 92/43/EEZ Staklenički plinovi Habitat Ekologija Onečišćenje Amonijak Dušični spojevi Gnoj


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hoće biti sta od ove moje salate? 😆