Kontaminirana hrana smanjuje nutritivnu vrijednost, zbog čega svinje manje iskorištavaju energiju iz nje. To rezultira slabijim prirastom, smanjenom proizvodnjom i povećanom osjetljivošću na bolesti
Globalni podaci pokazuju da kontaminacija žitarica mikotoksinima u uzgoju svinja svake godine prouzrokuje štete od nekoliko milijuna eura. Nepovoljni vremenski uvjeti, poput topline i vlage, doprinose razvoju plijesni, a time i ovih otrovnih spojeva koji smanjuju kvalitetu hrane čime se narušava zdravlje i produktivnost ovih životinja.
Studije pokazuju da se pojava kontaminacije njima u praksi često podcjenjuje. Oni su otkriveni u 60-80% uzoraka, najčešće deoksinivalenol (DON), zatim zearalenon (ZEN) i fumonizini (FUM), navodi Agrarheute.
Od ove su godine u EU snižene granice ovih otrovnih spojeva u žitaricama. Na primjer, maksimalna dopuštena koncentracija DON-a za neprerađena zrna iznosi 1.000 mikrograma po kilogramu, dok je za neprerađenu tvrdu pšenicu i kukuruz 1.500 µg/kg.
Snižene granice mikotoksina za žitarice - pravila se odnose i na novu žetvu
Također, prvi put su uvedene granice za T-2 i HT-2, čije vrijednosti variraju ovisno o vrsti žitarica.
Plijesni koje proizvode mikotoksine nisu uvijek vidljive, a mogu biti prisutne u naizgled čistoj i zdravoj hrani ili slami.
Kontaminirana hrana smanjuje nutritivnu vrijednost, zbog čega svinje manje iskorištavaju energiju iz nje. To rezultira slabijim prirastom, smanjenom proizvodnjom i povećanom osjetljivošću na bolesti.
Iako se slama koristi kao stelja u ovom uzgoju, moguće kontaminacije često se zanemaruju. Ispitivanja pokazuju da slama može sadržavati visoke razine, posebno DON-a i osobito ako je izložena nepovoljnim vremenskim uvjetima nakon žetve.
Osim toga, mikotoksini često djeluju sinergijski, što pojačava negativne efekte na životinje te uzrokuje ozbiljnije zdravstvene probleme.
Najosjetljivije su na zearalenon, ali i na druge vrste poput aflatoksina, fumonizina i DON.
Zearalenon je estrogeni mikotoksin koji utječe na reproduktivni sustav svinja. Može uzrokovati simptome poput poremećaja plodnosti kod krmača, preranog puberteta kod nazimica, oticanja vulve i maternice te pobačaja.
Aflatoksini pak mogu izazvati oštećenje jetre i slabiji rast te općenito smanjiti njihovu imunološku funkciju. Dugotrajna izloženost može biti i karcinogena.
Također, fumonizini posebno pogađaju ove životinje izazivajući respiratorne probleme, poput plućnog edema te oštećenje jetre i bubrega.
DON može dovesti do smanjenog unosa hrane, povraćanja, te općeg usporavanja rasta.
Svi oni ulaze u prehrambeni lanac putem kontaminiranih žitarica i stočne hrane, pa je ključna njihova kontrola i nadzor kako bi se smanjili štetni učinci.
Najbolji način borbe žje prevencija – odgovarajući uzgoj, žetva i skladištenje žitarica. Međutim, zbog promjenjivih vremenskih uvjeta, njihovo potpuno izbjegavanje nije uvijek moguće.
Opće mjere uključuju jačanje crijevne barijere pomoću probiotika kako bi se smanjila apsorpcija ovih otrova, kao i upotrebu antioksidansa poput vitamina i selena. Mikotoksinska veziva (kao što je vrsta gline bentonit, op.ur.) mogu pomoći, ali nisu univerzalno rješenje jer ne djeluju jednako na sve vrste.
Nova metoda enzimske biotransformacije pokazala se učinkovita u pretvaranju mikotoksina u netoksične metabolite. Ova metoda koristi enzime koji ciljano djeluju na specifične mikotoksine, kao što su fumonizini, i time smanjuju njihovu štetnost. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je nekoliko ovakvih proizvoda koji smanjuju kontaminaciju hrane njima.
Tagovi
Autorica
Andrej Žalec
prije 1 mjesec
osijek 2012 razumem. Ne razumem, kako ide ovo politika LGTB, zelena agenda in CO2 ludost. Očigledno je, da ljudi nisu več dugo okusili GLAD, pa nam spremaju i to. Malo čemo se ubijat, gladovat, uništit sve, pa če oni jadni, koji prežive, počet iz pepela. Imam puno godina i dobro se sječam, kako smo imali koline i NIKAD se NITKO nije otrovao, a dvorišta su bila u blatu a voda iz bunara. Danas su nam bolestna djeca od diabetesa, alergija, debela i avtistična a starci su svi dementni i imaju nekog stranca Alzhajmera ili Parkinsona , da ne pričam o raku prostate, koji liči na epidemiju. Ja znam, da če se sve promjeniti i vračat čemo se u sela, samooskrbi i mirnijem životu sa malo materializma koji nas ubija. U Sloveniji, mlade porodice več kupuju zemlju ili se vračajo djedovini. Tako če biti i u Hrvatskoj. Evropa propada i ne isplati se više biti stranac u EU. Bolje biti na svojoj zemlji, piti svoje vino ili čaj, jesti salatu i voče kad je sezona i biti sretni medju svojima. Ne treba nam puno. Što ti treba milijun € ako radiš 12 sati i ubijaš se brigama.Pozdrav dobrim ljudima ,svuda.
osijek 2012
prije 1 mjesec
ma nemislim ja prijatelju nista,znam da je moja baba prije 60 godina u svinjcu ispod cardaka hranila i prasila krmače uredno 12 komada i hranila 20 bravaca mjesala hranu cupala travu bacala napoj i zaradila lijepu placu..danas ja imam 20 krmaca moram imati dezobarijere papire markice placati veterinare cijepiva trpati kojekakve gluposti u gnojovku plan i analize hrane imati jednokratna odijela klati u ovlastenim objektima obavezno te obiđe svaka 2 mjeseca netko tko prodaje hranu sano patent sauman zootech bla bla bla(ne zamjeram ljudi se bore) pa onda kuge nemos nista sa svinjama pa kovid nemos nista zone ogranicenja nema poticaja ako ne napravis promet od 15 svinja po krmaci i tako ima toga jos..eto ja kad sve saberem i platim nemam za nista radim za sve u lancu meni ostanu samo govna i gadi mi se sve to..zato sam to sarkasticno napisao,ne zamjeri.
Andrej Žalec
prije 1 mjesec
osijek 2012 :) nadam se, da nisi mislio na mene, jer ja sam ponudio rešenje a ne proizvod. Zeolit je dobar proizvod, radim sa njime ali ga treba kupiti. Biougalj (biochar) možete naporaviti sami, iz suhog ČISTOG biološkog materijala iz svoje okoline. Ako želiš znati više o toma, pokušat ču ti pomoč.
osijek 2012
prije 1 mjesec
nemos vise ni komentirati clanak da ti ne probaju uvaliti neki proizvod 😂
Andrej Žalec
prije 1 mjesec
Ja neznam dali sam u pravo ali...Zar mislite, da nebi pomoglo, da se svim životinjama u hranu mješa biochar (biološki ugalj, pravljen na način pirolize), kojem bi dodali LAB (lactic acid bacteria)? Potrebna količina je samo 1% težine ili količine hrane. Ali to je moje mišljenje. Ovde imate nešto, pa pogledajte. Na engkeskom je, ali možete si uključit podnapise. Ima na slovenskom a za hrvatski sami pogledajte. https://youtu.be/3PFALaN7RMg?si=1av8_5tjCMT9TMla
Velebit Agro d.o.o.
prije 1 mjesec
Zeocorn - dodatak uskladištenom žitu protiv aflatoksina, plijesni i žiška https://ekotrade.hr/proizvod/zeocorn-dodatak-zitu-protiv-aflatoksina/