Snižene granice mikotoksina za žitarice - pravila se odnose i na novu žetvu

S prvim danom srpnja na snagu je stupila uredba o snižavanju granica mikotoksina u žitaricama, a koju je još prošle godine donijela Europska komisija. Pravila donjih pragova će se primjenjivati i na novu žetvu što bi moglo predstavljati problem europske ratare koji već imaju problema s nadprosječnom količinom padalina. 

U pitanju su deoksinivalenol (DON), T-2 i HT-2 toksin koje proizvode plijesni roda Fusarium. 

Nove maksimalne količine

Za neobrađena zrna žitarica dopuštena maksimalna količina deoksinivalenola (DON) smanjena je s 1.250 na 1.000 mikrograma po kilogramu. Za neobrađenu durum pšenicu i kukuruzna zrna maksimalna vrijednost iznosi 1.500 mikrograma po kilogramu budući da se često koriste u preradi gdje različiti procesi mogu smanjiti razinu toksina u konačnom proizvodu. 

Žitarice koje se stavljaju na tržište za krajnje potrošače i dalje ne smiju premašiti maksimalni sadržaj od 750 mikrograma po kilogramu.

Uvedene su nove granične vrijednosti za DON za kukuruz kokičar, kokice, gotovu palentu te za hranu za posebne medicinske svrhe za dojenčad i malu djecu.

Ovom su uredbom po prvi puta uvedene maksimalne dopuštene količine za toksine T-2 i HT-2. Granične vrijednosti primjenjuju se na neobrađena zrna žitarica, pri čemu se maksimalna količina razlikuje ovisno o vrsti žitarica. Također su postavljene gornje granice za proizvode od žitarica, mlinske i pekarske proizvode te tjesteninu.

Proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2024. mogu se koristiti do isteka roka trajanja ili datuma upotrebe.

Utjecaj mikotoksina na životinje

Kada je riječ o stočnoj hrani,  štete od mikotoksina očituju se kod životinja u smanjenoj proizvodnji mlijeka, stvaranju ovarijalnih cista, embrionalnoj smrtnosti, abortusima, mastitisima, laminitisima, smanjenom imunitetu, reziduima u mlijeku, povećanom broju somatskih stanica, oštećenju bubrega i jetre, gastroenteritisima, hemoragijama, smanjenoj probavljivost suhe tvari hrane, smanjenom uzimanju hrane, proljevima i brojnim drugim pojavama.

Treba napomenuti kako su na DON najosjetljivije svinje.