U pitanju su deoksinivalenol i T-2/HT-2 toksin koje proizvode plijesni roda Fusarium. Nova pravila bi mogla predstavljati problem za europske ratare
S prvim danom srpnja na snagu je stupila uredba o snižavanju granica mikotoksina u žitaricama, a koju je još prošle godine donijela Europska komisija. Pravila donjih pragova će se primjenjivati i na novu žetvu što bi moglo predstavljati problem europske ratare koji već imaju problema s nadprosječnom količinom padalina.
U pitanju su deoksinivalenol (DON), T-2 i HT-2 toksin koje proizvode plijesni roda Fusarium.
Za neobrađena zrna žitarica dopuštena maksimalna količina deoksinivalenola (DON) smanjena je s 1.250 na 1.000 mikrograma po kilogramu. Za neobrađenu durum pšenicu i kukuruzna zrna maksimalna vrijednost iznosi 1.500 mikrograma po kilogramu budući da se često koriste u preradi gdje različiti procesi mogu smanjiti razinu toksina u konačnom proizvodu.
Žitarice koje se stavljaju na tržište za krajnje potrošače i dalje ne smiju premašiti maksimalni sadržaj od 750 mikrograma po kilogramu.
Uvedene su nove granične vrijednosti za DON za kukuruz kokičar, kokice, gotovu palentu te za hranu za posebne medicinske svrhe za dojenčad i malu djecu.
Ovom su uredbom po prvi puta uvedene maksimalne dopuštene količine za toksine T-2 i HT-2. Granične vrijednosti primjenjuju se na neobrađena zrna žitarica, pri čemu se maksimalna količina razlikuje ovisno o vrsti žitarica. Također su postavljene gornje granice za proizvode od žitarica, mlinske i pekarske proizvode te tjesteninu.
Proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2024. mogu se koristiti do isteka roka trajanja ili datuma upotrebe.
Kada je riječ o stočnoj hrani, štete od mikotoksina očituju se kod životinja u smanjenoj proizvodnji mlijeka, stvaranju ovarijalnih cista, embrionalnoj smrtnosti, abortusima, mastitisima, laminitisima, smanjenom imunitetu, reziduima u mlijeku, povećanom broju somatskih stanica, oštećenju bubrega i jetre, gastroenteritisima, hemoragijama, smanjenoj probavljivost suhe tvari hrane, smanjenom uzimanju hrane, proljevima i brojnim drugim pojavama.
Treba napomenuti kako su na DON najosjetljivije svinje.
Tagovi
Autorica
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Danila Ivanković Memić Grane su trebale pucati itekako na voću, sin se namućio u obrezivanju, milovao vočke, cvat odličan, plod na plodu i udari mraz Više [+]
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Ok,sluša se znanost i udara se po seljaku.Pitam se samo da li će isti kriterij vrijediti i za uvoz pšenice iz Ukrajine,ili nekih trećih zemalja.