Pretraga tekstova
U pitanju su deoksinivalenol i T-2/HT-2 toksin koje proizvode plijesni roda Fusarium. Nova pravila bi mogla predstavljati problem za europske ratare
S prvim danom srpnja na snagu je stupila uredba o snižavanju granica mikotoksina u žitaricama, a koju je još prošle godine donijela Europska komisija. Pravila donjih pragova će se primjenjivati i na novu žetvu što bi moglo predstavljati problem europske ratare koji već imaju problema s nadprosječnom količinom padalina.
U pitanju su deoksinivalenol (DON), T-2 i HT-2 toksin koje proizvode plijesni roda Fusarium.
Za neobrađena zrna žitarica dopuštena maksimalna količina deoksinivalenola (DON) smanjena je s 1.250 na 1.000 mikrograma po kilogramu. Za neobrađenu durum pšenicu i kukuruzna zrna maksimalna vrijednost iznosi 1.500 mikrograma po kilogramu budući da se često koriste u preradi gdje različiti procesi mogu smanjiti razinu toksina u konačnom proizvodu.
Žitarice koje se stavljaju na tržište za krajnje potrošače i dalje ne smiju premašiti maksimalni sadržaj od 750 mikrograma po kilogramu.
Uvedene su nove granične vrijednosti za DON za kukuruz kokičar, kokice, gotovu palentu te za hranu za posebne medicinske svrhe za dojenčad i malu djecu.
Ovom su uredbom po prvi puta uvedene maksimalne dopuštene količine za toksine T-2 i HT-2. Granične vrijednosti primjenjuju se na neobrađena zrna žitarica, pri čemu se maksimalna količina razlikuje ovisno o vrsti žitarica. Također su postavljene gornje granice za proizvode od žitarica, mlinske i pekarske proizvode te tjesteninu.
Proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište prije 1. srpnja 2024. mogu se koristiti do isteka roka trajanja ili datuma upotrebe.
Kada je riječ o stočnoj hrani, štete od mikotoksina očituju se kod životinja u smanjenoj proizvodnji mlijeka, stvaranju ovarijalnih cista, embrionalnoj smrtnosti, abortusima, mastitisima, laminitisima, smanjenom imunitetu, reziduima u mlijeku, povećanom broju somatskih stanica, oštećenju bubrega i jetre, gastroenteritisima, hemoragijama, smanjenoj probavljivost suhe tvari hrane, smanjenom uzimanju hrane, proljevima i brojnim drugim pojavama.
Treba napomenuti kako su na DON najosjetljivije svinje.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Ok,sluša se znanost i udara se po seljaku.Pitam se samo da li će isti kriterij vrijediti i za uvoz pšenice iz Ukrajine,ili nekih trećih zemalja.