• Siliranje kukuruza
  • 26.07.2021. 12:00
  • Osječko-baranjska, Selci Đakovački

Mario Živković: Cijena stočne hrane je sve viša pa je priprema kvalitetne silaže još važnija

OPG Maria Živkovića prošle je godine odnio titulu najuspješnijeg proizvođača kukuruzne silaže, a svoje je savjete o njezinoj pripremi podijelio s čitateljima Agrokluba. Dotaknuo se i problema u mljekarstvu.

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.451
  • 745
  • 0

Priprema kvalitetne kukuruzne silaže važna je za profitabilnost svake farme goveda jer njezin udio u obroku pojeftinjuje ulaganja u hranidbu, što je proizvođačima itekako bitno pogotovo u posljednje vrijeme kada rastu cijene stočne hrane.

Da je uoči siliranja, zbog složenosti tog posla i sam nervozan, priznao nam je Mario Živković iz Selaca Đakovačkih, najuspješniji proizvođač kukuruzne silaže, koji je ove godine odnio tu titulu na natjecanju u njezinoj kvaliteti, a koju je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Kako kaže za Agroklub, upravo o ovoj vrsti krmiva ovisi njegovih 100 grla goveda, a kvalitetna hranidba za 40-ak krava ključna je za proizvodnju mlijeka. Silažni kukuruz sije na površini od 10 hektara, a obrađuje još 90 ha zemlje. 

"Primijetili smo značajnu razliku prošle godine, baš kako je analiza i pokazala, da je kvaliteta silaže odlična. To se odrazilo na količini mlijeka kojega su davale naše krave. U prosjeku je bilo 30-ak posto mlijeka više", priča zadovoljno Živković. No, zbog vremenskih uvjeta ove godine, kaže da očekuje manje lisne mase i to za 20 do 30 posto, ali se nada da će kvaliteta ipak biti dobra. "I lani smo imali problema sa sušom, kukuruz je bio visok oko tri metra, no silaža je bila odlična", ne skriva zadovoljstvo.

Kvalitetna silaža povećala je količinu mlijeka kod krava Živkovićevih

Što se tiče ovogodišnje, nada se da će zrno biti dobre kvalitete čime se dobiva hrana visoke energetske vrijednosti. Sijao je hibrid FAO grupe 650, no nije se oslonio samo na nju jer, poručuje, ako jedna bude u lošijoj kondicijskoj situaciji, može ga spasiti druga grupa koju je posijao na ostatku površine.

Kako napraviti kvalitetnu silažu od kukuruza koji je pretrpio ozbiljan toplinski stres?

"Sijem i grupu 500 pa ako godina bude lošija, siliram i njega. Tu silažu koja je više suha stavljam na dno hrpe i pokrijem onom grupe 650", pojašnjava otkrivši da za ovo prijelazno razdoblje, jer te vrste krmiva trenutno nema, sije i hektar do dva ranijeg hibrida FAO grupe 300.

Podešavanje visine silo kombajna

Kod samog siliranja, silo kombajn postavi na 30-ak pa i više centimetara od tla, a napominje da ne treba ići niže jer ostatak stabljike nema nikakvu hranjivu vrijednost. Još jedna bitna stvar je, kako napominje, odabrati hibrid s tanjom stabljikom i sijati odgovarajući sklop. "Što je kasnija FAO grupa, to se sije u rjeđem sklopu", pojasnio nam je navodeći primjer da je za hibrid kojeg je on odabrao preporučeno sijati ga na razmak od 23 cm, ali on sije na svakih 21 cm kako bi imao tanju stabljiku. 

Izuzetno je važno obratiti pažnju i na dužinu sjeckanja, a ovaj poljoprivrednik kaže da je njegov stroj podešen na 4 do 5 mm jer nema gnječilicu, takozvani crop cracker, koja onemogućuje prolazak cijelog zrna. "Ako ono ostane čitavo, krave ga teško probavljaju. Zato je važno da ga se barem malo ošteti sjeckanjem", napomenuo je.

Dok ne dođe nova silaža, krave jedu smjesu sijena, lucerne i šrota (Foto: Martina Popić)

Za bolju fermentaciju, koja u prosjeku traje 21 dan, koristi inokulante. Mario ističe kako je bitno i gaženje pri čemu je važno što sitnije razguravati masu i nabijati je što većim opterećenjem. "Bitno je da i silaža ne bude prezrela jer onda bude kao spužva i teško ju je nabiti", upozorio je.

Nadalje, upozorava da kada se krene u ovaj posao, on se mora brzo završiti i tu nema odmora jer silirana masa brzo "proradi" zbog čega ju što prije treba spremiti. "Znalo se dogoditi da radimo navečer i drugi dan ne krenemo odmah rano ujutro. Nakon što stavimo novu silažu, točno se vidi smeđa crta razgraničenja između sloja koji je prenoćio i novog", opisao je.

Kada je pravi trenutak za siliranje određuje sam, po mliječnoj crti, odnosno granici između tvrdog dijela zrna na vrhu donjeg, mekanog. Ona se pojavljuje 40-ak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postupno se spušta prema njegovom donjem dijelu. "Za silažu ne možeš reći planiram ju obaviti za 14 dana, za to moraš otići u polje i ondje ovisno o zrnu donijeti odluku", iz iskustva priča. 

Odluka o trenutku siliranja donosi se u polju 

Kaže da s mikotoksinima nije imao problema. No, ponovio je da se mora paziti na svaku fazu proizvodnje pa tako i prilikom istovaranja treba voditi računa o tome da na prikolici nema ulja ili kakve druge tekućine jer gdje god nešto kapne, silaža odmah počne pljesniviti.

Napomenuo je i da je važno izuzimanje, što on radi naizmjenično, cik cak, pazeći da se što manje mase podiže kako ne bi došlo do oksidacije i kvarenja.

Razmišlja o gašenju mljekarske farme 

Mario je svoj OPG naslijedio od pokojnog oca, a na imanju radi cijela obitelj. Nažalost, zbog visokih cijena stočne hrane u posljednje vrijeme i neisplativosti mljekarske proizvodnje, ova obitelj razmišlja ugasiti farmu, što je nažalost, sve češća slika u Hrvatskoj. Priča nam da je u njegovom selu nekad bilo puno mljekara, sigurno 20-ak, a sada ih je tek nekoliko. 

"Ako nastave rasti cijene stočne hrane, uz ove niske otkupne za mlijeko, nećemo moći pokriti troškove", napomenuo je rekavši da za litru dobiju 2,80 kn (od čega je 5 posto PDV). Teška je ovo situacija za cijelu obitelj koja se poljoprivredom bavi već petu generaciju, a kako kaže Živković, ako se nešto ne riješi i država ne pomogne stočarima, morat će prijeći na ratarstvo. "To bi se više isplatilo, pogotovo sada kada su cijene porasle", govori nadajući se da će se uskoro situacija u mljekarstvu poboljšati.

Mario sa suprugom Tamarom, kćerkicom Martom i sinom Andrijom

Njegove krave u prosjeku daju 500 litara mlijeka dnevno, a kada je dobra silaža i do 200 litara više. Međutim, napominje da su u ovoj proizvodnji veliki prihodi, ali i rashodi pogotovo zbog potrebe za puno radne snage jer na farmi netko stalno mora biti prisutan. Ipak, u ovoj proizvodnji vidi prednost zbog mjesečnih primanja. "U ratarskoj proizvodnji kada prodaš robu, trebaš čekati iduću godinu da opet nešto zaradiš", zaključio je.


Fotoprilog


Tagovi

Siliranje kukuruza Mario Živković Farma Selci Đakovački OPG Silaža Crop Cracker


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sezona #crvenog
A jeste krenuli pripremati tursiju?
(meni majka šalje fotku kak cisti povrće, a pored Pelin - to za želudac, znate - pa fotka nije bas primjerena za #klub jel) ;)