Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Urušavanje sektora
  • 19.04.2023. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Gdje smo s domaćom proizvodnjom mesa i zašto je propao sustav krava-tele?

Poljoprivreda je država u državi i trebalo bi učiniti puno više da se sektorski dobro organizira, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu je Pandorina kutija koja vodi raspadu sistema, čulo se na stručnoj raspravi o budućnosti proizvodnje, dostupnosti i cijena mesa u RH.

Foto: Marinko Petković
  • 4.145
  • 256
  • 0

Hrvatska proizvodnja mesa je neizvjesna te više nije pitanje cijene po kojoj se ono prodaje, nego hoće li ga uopće i biti, istaknuto je na stručnoj raspravi koja je održana u Zagrebu pod nazivom: Budućnost proizvodnje, dostupnosti i cijena mesa u RH, na kojoj su sudjelovali vlasnik farme Natura beef Mladen Kušeković, vlasnik peradarske tvrtke Purex Milivoj Dragošević i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac.

"Situacija s mesom, posebice junećim i goveđim, došla je do točke kad je pitanje hoće li ga uopće biti dovoljno na domaćem tržištu jer to više nije pitanje cijene", istaknuo je Kušeković dodajući da je s obzirom na uvjete proizvodnje, juneće meso još najeftinije na domaćem tržištu.

Sustav krava-tele propao zbog lova na poticaje

Prema njegovim riječima, veliki i ozbiljni proizvođači odustaju od proizvodnje, tov junadi je u padu, domaće teladi za tov gotovo nema, broj isporučitelja mlijeka u zadnjih 10 do 15 godina je pao s nešto više od 60.000 na ispod tri tisuće, a sustav krava-tele, koji je trebao povećati domaću proizvodnju teladi je zbog lova na poticaje, odnosno ulaska svakakvih ljudi u zahtjevno stočarstvo, jer za tele treba devet mjeseci, a za june dvije godine, neslavno propao.

Upozorio je i da je cijena stočne hrane, odnosno žitarica, u zadnje tri godine poskupjela gotovo 300 posto, cijena žive stoke porasla je za 30-ak posto, a mesa tek 20 posto.

Domaće teladi za tov gotovo nema, upozorili su 

Naveo je i kako godinama Ministarstvu poljoprivrede ukazuju na probleme, od zakupa poljoprivrednog zemljišta do Strateškog plana, no što god da su predložili nije prihvaćeno. "Ministarstvo i dalje vozi priču po svome", kazao je.

Iznio je i podatke kako je 2013. uvezeno žive stoke i proizvoda prateće industrije za 499,7 milijuna eura, a lani za čak 1,2 milijarde eura. Dakle, brojke govore sve, istaknuo je.

Mišljenja je i kako treba napraviti novi clean start, da se vidi što se želi, kako to napraviti i ima li ljudi koji to znaju usmjeravati prema cilju. Stočarstvo kao grana unutar poljoprivrede je ključna, ona vuče za sobom i sve ostalo, rekao je. Pritom je naveo probleme ratara, za koje drži da su se nakon tri godine probudili iz 'zimskog sna' i shvatili da ratarstvo bez stočarstva nema smisla. "I ne znam što su očekivali, da će možda cijene žitarica doći na tisuću eura po toni da bi to onda bilo isplativo", kazao je te dodao da to govori jer je poznato da su cijene počele divljati na svjetskom tržištu i šest mjeseci prije rata u Ukrajini te da kada se špekulira, onda je to rizik. Primjerice, kaže, sada se eko žitarice na domaćem tržištu jer se ne mogu više izvesti, nude po cijeni od 250 eura po toni, dok su lani bile čak 400 eura.

Poljoprivredno zemljište je Pandorina kutija

Odgovarajući na upite, vezano uz kretanje cijena mesa u budućnosti, kazao je kako je prognoziranje cijena nezahvalno, jer ne barataju podacima kakva je situacija trenutno sa zalihama u Europi, a iz domaće evidencije je navodno izbrisano čak 50.000 tzv. plutajućih goveda. No, napominje da je kvalitetno meso u zemljama u okruženju skuplje nego kod nas. "Mi kao zemlja nemamo dovoljnu proizvodnju niti jedne kategorije mesa i bojim se da je budućnost vrlo neizvjesna", rekao je.

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac upozorio je na loše trendove u svinjogojstvu te ocijenio kako je situacija alarmantna. 

Broj krmača, kako je naveo, lani je pao osam posto, a nazimica za više od 30 posto i to je jedan od najvećih padova unazad pet godina. Trend pada se nastavlja, kazao je Kuterovac koji je upozorio i na rast uvoza.

Rekao je i da hrvatski građani najviše konzumiraju svinjsko meso, procjene se kreću oko 40 kilograma godišnje, a samodostatnost u proizvodnji je 55 posto.

Kao vodeće probleme u sektoru, izdvojio je neuređeno tržište i nedostatak investicija. Problem je i što stari proizvođači napuštaju proizvodnju, a novih nema. Uz to, svi se stočari slažu da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu Pandorina kutija koja vodi raspadu sistema jer u prvi plan gura one koji imaju hektare, a to nisu stočari. Nadalje, nisu zadovoljni ni novim Strateškim planom poljoprivrede jer sustav, kažu, i dalje ne funkcionira na terenu.    

Poljoprivreda je više grana za politička potkusurivanja, a ne za razvoj

Kuterovac je rekao kako EU, a posebno se to odnosi na Njemačku i Dansku, smanjuje proizvodnju svinjskog mesa, sedam posto lani i drži da će se taj trend nastaviti. Naime, smanjuju jer imaju problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda na svojim imanjima budući da je limitirana količina dušika koji nastaje na farmama, napominje.

Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje te se samo čeka trenutak kada će građani osjetiti nedostatak svinjetine. "Neće biti pitanje cijene, nego nedostatka mesa", upozorio je.

U vezi mjera pomoći, napomenuo je kako umjesto hitnih, moraju biti sustavne i smislene. "Treba se fokusirati i rješavati probleme u funkciji neke grane poljoprivrede, a nama je na žalost poljoprivreda više grana za politička potkusurivanja, a ne za razvoj", istaknuo je on.

Proizvodnja svinja godinama bilježi pad

Vlasnik Purexa iz Sinja Milivoj Dragošević drži da u jednom trenutku sada negativni trendovi u stočarstvu moraju krenuti na bolje, a rješenje vidi u proizvodnji proizvoda više kvalitete. Hrvatska bi, kako je kazao, trebala raditi na nadstandardima, koji bi domaćoj proizvodnji donijeli veću dodanu vrijednost te koju bi prepoznali potrošači i bili je spremni platiti.

Inače, Purex ima zaokruženu proizvodnju hrane od uzgoja, stočne hrane do vlastite prodajne mreže. Poljoprivredu drži državom u državi i trebalo bi učiniti puno više da se sektorski dobro organizira, a ključnim za stočarstvo drži Upravu za veterinarstvo, za koju nije imao lijepih riječi, osim kada se radi o radu laboratorija za parazitologiju.    


Fotoprilog


Tagovi

Budućnost stočarstva Proizvodnja mesa Pad proizvodnje Mladen Kušeković Milivoj Dragošević Krešimir Kuterovac


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zajedno smo jači, reče žaba i zaputi se u nove pobjede #RuralFoto #životinje