Evo koji se mikotoksini kriju u žitaricama iz lanjske žetve i koje posljedice ostavljaju

Sušni uvjeti diljem Europe tijekom lipnja prošle godine, uz skroman oporavak u srpnju, doveli su do široke rasprostranjenosti mikotoksina kod kukuruza, objavili su iz tvrtke Alltech koja je analizirala ukupno 466 uzoraka kukuruza.

Kako su istaknuli, najrašireniji mikotoksini u analiziranim uzorcima bili su fumonizini, koji su zabilježeni u 57,4 % uzoraka iznad granice kvantifikacije. Njihova prosječna koncentracija iznosila je oko 1.020 ppb (eng. parts per billion - dijelovi na milijardu), dok su maksimalne vrijednosti dosezale čak 5.396 ppb. To ukazuje na izrazito visok rizik za svinje, osobito za reproduktivne kategorije, budući da su fumonizini poznati po negativnom utjecaju na imunitet, jetru i crijevni epitel.

Deoksinivalenol (DON) je također bio vrlo čest. Prosječna koncentracija u pozitivnim uzorcima iznosila je oko 704 ppb, dok su maksimalne vrijednosti prelazile 13.000 ppb. Ovakve razine DON-a predstavljaju značajan rizik za smanjen unos hrane, pad proizvodnih rezultata i povećanu osjetljivost na stres, što je osobito kritično kod krmača i nazimica.

Posljedice na zdravlje životinja

Toksini T2 i HT2 pokazali su zabrinjavajuću pojavnost. Iako se pojavljuju u nižim koncentracijama u odnosu na DON ili fumonizine, njihova biološka toksičnost je izrazito visoka, što znači da i relativno male količine mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje životinja, uključujući oštećenja sluznice probavnog trakta i imunosupresiju.

Prijetnja mliječnom sektoru, ove godine rekordne razine aflatoksina

Aflatoksini i ohratoksin A pokazali su nižu pojavnost u odnosu na prethodno navedene toksine, ali njihova prisutnost nipošto nije zanemariva. Aflatoksini su detektirani u 39 % uzoraka, s maksimalnim izmjerenim vrijednostima od 733 ppb, dok je ohratoksin bio prisutan u 15,6 % uzoraka, s maksimalnom koncentracijom od 209 ppb.

Zearalenon je zabilježen u manjem postotku uzoraka, oko 10,7 %, ali s maksimalnim vrijednostima koje su dosezale 557 ppb. Iako je pojavnost niža, ovaj toksin je izrazito problematičan za reproduktivne kategorije svinja jer ima estrogensko djelovanje, što može dovesti do poremećaja ciklusa, smanjene plodnosti i problema u prašenju.

Procjena ukupnog rizika prema Alltech REQ modelu pokazuje da se više od 60 % analiziranih uzoraka nalazi u srednjem do visokom riziku za krmače i nazimice, pri čemu je oko 30 % uzoraka klasificirano u kategoriju visokog rizika.

Višestruka kontaminacija kod ječma

Ječam je, istaknuli su, u protekloj godini bio izrazito opterećen mikotoksinima na globalnoj razini. Alltechova analiza obuhvaćala je 133 uzorka, a gotovo svi, točnije 98 %, sadržavali su dva ili više mikotoksina, što potvrđuje da je višestruka kontaminacija pravilo, a ne iznimka.

Najčešće su zabilježeni tzv. "emerging" odnosno novonastali mikotoksini, koji se pojavljuju u više od 90 % uzoraka, uz relativno visoke prosječne koncentracije i vrlo izražene maksimalne vrijednosti. To upućuje na to da klimatski uvjeti i agronomske prakse sve više pogoduju razvoju gljivica koje proizvode upravo ove, još uvijek nedovoljno regulirane toksine. Uz njih, fumonizini i trihoteceni tipa B također su vrlo rasprostranjeni, s pojavnosti iznad 60 %, što predstavlja značajan rizik za zdravlje životinja, osobito svinja.

Trihoteceni tipa A i fuzarenon X pojavljuju se nešto rjeđe, ali njihove koncentracije u pojedinim uzorcima dosežu visoke maksimalne vrijednosti, što znači da lokalno mogu predstavljati ozbiljan problem u hranidbi. Ostali mikotoksini poput aflatoksina, ergot alkaloida i okratoksina pojavljuju se rijetko i u nižim koncentracijama, no njihova prisutnost dodatno doprinosi ukupnom toksičnom opterećenju.

Izvješće jasno poručuje da je ječam u prošloj godini bio sirovina s povećanim rizikom za hranidbu, te da je nužno redovito praćenje mikotoksina, korištenje strategija ublažavanja i prilagodba hranidbenih obroka kako bi se smanjio negativan utjecaj na zdravlje i proizvodne rezultate životinja.

Lokalni problemi kod cvatnje i žetve pšenice

Poručuju kako je stanje za pšenicu nešto povoljnije nego kod ječma, ali i dalje daleko od bezazlenog. Analiza obuhvaća 143 uzorka. I ovdje je prisutna izrazito visoka učestalost višestruke kontaminacije, budući da je 97 % uzoraka sadržavalo dva ili više mikotoksina, što potvrđuje da pšenica gotovo uvijek dolazi kao kombinirani mikotoksikološki izazov.

Najraširenija skupina su ponovno "emerging" mikotoksini, prisutni u više od 90 % uzoraka. Iako su njihove prosječne koncentracije niže nego kod ječma, maksimalne vrijednosti pokazuju da u pojedinim serijama mogu doseći vrlo visoke razine, što ih čini relevantnima s aspekta kroničnog opterećenja životinja. Fumonizini su također vrlo česti, s pojavnosti iznad 80 %, no njihove koncentracije su uglavnom umjerene, što sugerira raširenu, ali slabije intenzivnu kontaminaciju.

Posebno se ističu trihoteceni tipa B, koji se pojavljuju u više od 70 % uzoraka, a maksimalne izmjerene vrijednosti su vrlo visoke. To ukazuje da, iako većina uzoraka ima relativno niske do srednje koncentracije, postoji realan rizik od ozbiljno kontaminiranih pošiljki koje mogu značajno narušiti zdravlje i proizvodne rezultate, osobito kod svinja.

Zanimljivo je da su ergot toksini zabilježeni u malom postotku uzoraka, ali s relativno visokim maksimalnim vrijednostima, što upućuje na lokalne ili regionalne probleme vezane uz uvjete tijekom cvatnje i žetve.

Rizik, smatraju, nije ravnomjerno raspoređen po Europi, već postoje žarišta s povećanim opterećenjem, što je vjerojatno povezano s vremenskim ekstremima i lokalnim agroekološkim uvjetima.

Kod silaže vrlo bitna tehnologija spremanja

Analizirali su i 112 uzoraka travne silaže. Iako je prosječna koncentracija mikotoksina po uzorku relativno niska, svega 2,5 ppb, čak 71 % uzoraka sadržavalo je dva ili više mikotoksina, što potvrđuje da je i kod silaže kombinirana kontaminacija vrlo česta.

Široko rasprostranjeni su također "emerging" mikotoksini. Njihove prosječne koncentracije nisu visoke, ali kontinuirana izloženost kroz osnovni obrok mliječnih krava čini ih važnima s aspekta dugoročnog utjecaja na zdravlje buraga, imunosni sustav i proizvodnju mlijeka. Posebno se ističu ostali mikotoksini iz skupine Penicillium, koji se pojavljuju u polovici uzoraka, ali s izrazito visokim prosječnim i maksimalnim vrijednostima. To je tipično za silaže i izravno upućuje na probleme u tehnologiji spremanja, zbijanja i anaerobnih uvjeta tijekom siliranja.

Ivica Matanić: Priprema kvalitetne silaže je jedan od najbitnijih elemenata u zaštiti od mikotoksina

Fumonizini, fuzarenon X, fuzarična kiselina i zearalenon prisutni su u manjem, ali i dalje značajnom udjelu uzoraka. Njihova prisutnost ukazuje na kontaminaciju već na polju, prije košnje, što znači da dio rizika dolazi iz same vegetacije, a dio se dodatno razvija tijekom skladištenja. Trihoteceni tipa B, iako relativno rijetki, mogu dodatno pogoršati ukupni učinak mikotoksina kada se pojave u kombinaciji s drugim toksinima.

Ključan pokazatelj kod travne silaže je Alltechov REQ indeks za mliječne krave, koji u prosjeku pokazuje umjeren do povišen rizik.

Važno je napomenuti da su sustavna kontrola kvalitete silaže, pravilna tehnologija spremanja i primjena strategija za smanjenje rizika ključni za očuvanje zdravlja i proizvodnje.