• Vukopas
  • 17.06.2020. 07:30

Europa nema zajednički plan oko križanaca vukova i pasa

Prema najnovijim otkrićima znanstvenika, križanci vukova i pasa otkriveni su u različitim udjelima u populacijama vukova mnogih zemalja, od Portugala preko Rumunjske, Norveške do Grčke.

Foto: Depositphotos/Zuzule
  • 350
  • 36
  • 0

Mnoge se europske zemlje ne pridržavaju međunarodnih pravnih sporazuma vezanih za zaštitu prirode, a kada je riječ o ublažavanju križanja vukova i pasa u prirodi, ti su sporazumi nedostatni. Ova je pojava zabilježena na cijelom kontinentu, otkriva novo istraživanje objavljeno u uglednom međunarodnom časopisu Biological Conservation. U njegovom stvaranju sudjelovalo je 37 stručnjaka, uključujući dva hrvatska znanstvenika, člana Istraživačke skupine za divlje zvijeri, Đuru Hubera i Josipa Kusaka.

Narušeni ekološki uvjeti dovode do križanja

Biološki gledano, vukovi i psi ista su vrsta i pod narušenim ekološkim uvjetima mogu se križati i stvarati održiva potomstva križanaca. "S visokim i ponavljajućim stopama takva hibridizacija može ugroziti genetski identitet populacije vukova, što može utjecati na njihovo ponašanje, ekologiju i vrijednost očuvanja", kaže profesor Paolo Ciucci sa Sveučilišta Sapienza u Rimu koji je predvodio ovu studiju.

Istraživanja potvrdila: Od 17 križanaca vukova i pasa, 16 ih je u Dalmaciji!

Zahvaljujući upornim naporima očuvanja, poput pravne zaštite i upravljanja staništima, ali nikad namjernog ponovnog uvođenja vukova, oni se postepeno šire diljem Europe posljednjih desetljeća. "No, presudno je da takvo širenje sve više dovodi vukove u poljoprivredne krajolike u kojima je veća vjerojatnost da će naići na pse, a vjerojatnosti za hibridizaciju su tada veće. Istodobno, ubijanja vukova mogu poremetiti društvenu strukturu njihovih čopora, povećavajući time vjerojatnost za susrete između vukova i pasa", pojašnjava Ciucci.

Bez nacionalnih politika za učinkovito rješavanje problema

Provedena studija uključivala je socijalno istraživanje koje je vodila dr. Valeria Salvatori s Instituta za primijenjenu ekologiju u Rimu, a uključila je sve članove Inicijative za velike zvijeri Europe (Large Carnivore Initiative for Europe), Specijalističke skupine za opstanak vrsta (SSC) te Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).

"Cilj nam je bio istražiti pojavu križanaca vukova i pasa u Europi na kontinentalnoj razini i procijeniti usklađenost nacionalnih propisa s dva najvažnija dijela europskog zakonodavstva za zaštitu prirode: Bernskom konvencijom i Direktivom o staništima EU, koji zahtijevaju ublažavanje takve hibridizacije", kaže Salvatori te dodaje: "prema našim otkrićima, križanci vukova i pasa otkriveni su u mnogim zemljama od Portugala preko Rumunjske, Norveške do Grčke i to u različitim udjelima u populacijama vukova."

Istraživanje je pokazalo da većina europskih zemalja koje imaju stabilnu populaciju ovih divljih zvijeri nemaju nacionalnu politiku za učinkovito i pravovremeno rješavanje problema križanaca i uglavnom ne provode mjere za njihovo ublažavanje, jer za sada ne postoje međunarodni sporazumi i standardi o tome kako odrediti i učinkovito upravljati ovom pojavom na društveno prihvatljiv način. U međuvremenu, križanci su uočeni u svim europskim populacijama vukova, a stručnjaci se boje da bi to moglo biti u porastu. 

Križanci se ne smiju smatrati lovnim ili nezaštićenim životinjama

Većina se zemalja trenutno oslanja na genetske testove za otkrivanje križanaca. Oni su robusniji i pouzdaniji u odnosu na procjenjivanje temeljem fizičkog izgleda, a koje je podložno subjektivnosti. Međutim, postupci i alati koji se koriste za genetske analize uvelike se razlikuju među laboratorijima diljem EU, ometajući standardizirani pristup i potpunu usporedivost rezultata. To zauzvrat podriva pravodobnu analizu fenomena, točnu procjenu ukupnog stupnja križanosti vukova u Europi i provedbu učinkovitih mjera ublažavanja.

"Drugi problem je da se križanci mogu unatrag križati s vukovima, čime postaju manje slični psima, tj. izgledati sve više kao vukovi. To ostavlja proizvoljnu odluku u kojem trenutku trebamo prestati smatrati križanu jedinku križancem te je tretirati kao vuka. Danas nam nedostaje znanstveni dogovor o takvoj definiciji križanaca, a koja je hitno potrebna kako bi se osiguralo da sve zemlje jednako rade na istom cilju upravljanja “, ističe Ciucci.

"Neophodno je da zakonodavci i administratori ne upadaju u zamku da križance vukova smatraju lovnim ili nezaštićenim životinjama. To bi stvorilo pravnu rupu i povećalo vjerojatnost da protivnici vukova namjerno ubiju čistog vuka, tvrdeći da je to križanac”, dodaje dr. Salvatori.

Ova je studija nastala zajedničkim naporima 37 stručnjaka iz 34 različite europske akademske, istraživačke ili upravljačke institucije, unaprjeđuje tehničke kriterije za takvu definiciju, nadajući se da će to "poticati provedbu sustavnog praćenja za ocjenu učinkovitosti programa ublažavanja radi djelovanja na pojave križanja vukova i pasa širom Europe", zaključuje Ciucci.


Tagovi

Križanci Vuk Pas Genetski indentitet Nacionalna politika Vukopas


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Međunarodni sajam poljoprivrede od 12. do 16.09?

Obaveštavamo vas da smo odlučni u nastojanju da organizujemo 87. Međunarodni poljoprivredni sajam i 53. Međunarodni sajam lova i ribolova, pod zajedničkim nazivom MEĐUNAR...

Pročitaj cijelu bilješku