• Vukovi i križanci
  • 02.02.2020. 13:30

Istraživanja potvrdila: Od 17 križanaca vukova i pasa, 16 ih je u Dalmaciji!

Razlozi za nastajanje križanaca su višestruki, a za sve njih je kriv čovjek, kaže nam mr.sc. Jasna Jeremić. Koje uvjete trebaju ispunjavati stočari da bi ostvarili pravo na odštetu za stoku nastradalu od vukova i vučjih svojti?

Foto: Pixabay/christels
  • 12.290
  • 1.163
  • 1

Koliko je istine u pričama da su vukopsi krvoločniji od vukova, zašto je križanaca vukova i pasa najviše u Dalmaciji i što poduzeti da se smanje štete od predatora koje trpe stočari, neka su od pitanje na koje za čitatelje Agrokluba odgovara mr.sc. Jasna Jeremić, doktorica veterine iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode koji je odnedavno u sastavu Ministarstva zaštite i energetike.

Za početak mr.sc. Jeremić je odmah pojasnila zašto se vukovi i psi pare i kako je moguće utvrditi kad se radi o križancima:

Vuk (Canis lupus) i pas (Canis lupus familiaris) pripadnici su reda zvijeri (Carnivora), porodice pasa (Canidae), kaže i dodaje: "Svi psi potječu od zajedničkog divljeg pretka sivog vuka (Canis lupus), a proces udomaćivanja tekao je usporedo s promjenama i razvojem ljudskih zajednica diljem svijeta. Smatra se da je vuk, odnosno pas prva udomaćena životinja koja je selekcijskim radom čovjeka, razvijena u brojne pasmine pasa različitih obilježja. Vuk i pas smatraju se istom vrstom, mogu se pariti i imati plodne potomke.

Hibridi i križanci

Uobičajeno se taj proces naziva hibridizacija, a potomci hibridi, no kaže se i da je došlo do križanja, a potomke nazivamo križancima. Izgledom nije moguće razlikovati križance od vukova, posebice ako je došlo do povratnog križanja sa vukovima. Samo se genetskom analizom može utvrditi je li jedinka križanac, odnosno potomak psa i vuka.

Istraživanja pokazuju da je kod nas najviše križanaca vuka i psa u Dalmaciji. Zašto?

Postavljanje foto zamki, na slici mr.sc. Jasna Jeremić i prof.dr.sc. Josip Kusak (foto: arhiva J. Jeremić)

U Europi, ali i kod nas, zabilježena su križanja vukova i pasa, koja se najčešće događaju u područjima u kojima je najveći pritisak ljudskog djelovanja (povećan lovni pritisak i smrtnost, prisutnost pasa lutalica i sl.).

Potomci vučice i psa

Još 2011. godine objavili smo da je u DNA analizi uzoraka iz Italije i Hrvatske obrađeno 230 uzoraka različitih jedinki. Te jedinke su na osnovu vanjskog izgleda bile svrstane u 3 kategorije: vuk, pas i sumnjiv da je križanac. Od uzoraka iz Hrvatske, od 10 sumnjivih po vanjskom izgledu da su križanci samo su 3 bila potvrđena kao križanci, dok su ostali bili vukovi. U skupini vukova pronašla su se još 2 križanca iako su po vanjskom izgledu odgovarali izgledu vuka. Tih 5 križanaca su bili križanci iz kombinacije vučice i psa, 4 jedinke iz Dalmacije i jedna iz Like. Križanci vuka i psa ispunjavaju istu ekološku nišu i ulogu kao i vuk, no s druge strane predstavljaju svojevrsno genetičko "onečišćenje“ populacije vuka.

Jesu li vukopsi krvoločniji od čistokrvnih vukova?

Svaka životinjska vrsta koja se hrani živim plijenom ima snažno razvijene instinkte lovca. Mnoge mesojedne vrste usmrćuju plijen ugrizima pri čemu plijen krvari što predstavlja prirodni proces hranidbe i preživljavanja, a ljudi ih opisuju kao krvoločne. Odnos čovjeka i životinje uvjetuje stvaranje stereotipa, pa su tako domaće životinje najčešće pozitivno određene jer su korisne, a divljima se pridaju negativne konotacije, posebice onima kojih se ljudi boje ili ih smatraju štetnim.

Dok se pare i ljubuju vukovi - ne kolju!

Na području Dalmacije glavninu prehrambene baze vuka čine domaće životinje te je i animozitet prema vuku veći, nasuprot područjima s dovoljno prirodnog plijena, odnosno divljih životinja (jelen, srna, divlja svinja) kao što je Gorski kotar.

Koje uvjete stočari trebaju ispunjavati da bi ostvarili pravo na odštetu?

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike provodi postupke naknade štete te se stočarima za stradalu stoku od vuka isplaćuju odštete.

Pravilnik o naknadi šteta

Cjenik kao i Pravilnik o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine, broj 114/17), dostupan je ovdje

Oštećenik je dužan osigurati propisno čuvanje domaćih životinja kako tijekom ispaše tako i za vrijeme boravka u toru, kako bi se spriječio nastanak štete. U slučaju kad do štete ipak dođe, oštećenik će dobiti naknadu u punom iznosu ako je u postupku utvrđeno da je štetu nedvojbeno nanijela životinja strogo zaštićene vrste i poduzete su dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete. Ako je stoka ostavljena bez nadzora i čuvanja, oštećenik nema pravo na naknadu štete.

Ako je stoka ostavljena bez nadzora i čuvanja, oštećenik nema pravo na naknadu štete (foto: arhiva J. Jeremić)

Razlikuju li vukovi domaće od divljih životinja?

Općenita tvrdnja koja se često čuje je da ima "previše vukova“ i da je narušena "prirodna ravnoteža“ s druge strane ukazuje na nisku razina prihvaćanja vukova od strane ljudi. Vukova može biti samo onoliko koliko stanište omogućava, a pri tome se u stanište ubraja i količina plijena. Vukovi ne razlikuju domaće od divljih životinja.

Na udaru slabo čuvana stoka

U vučjoj naravi je da hvataju one koje je lakše uhvatiti kao što je slabo ili ne-čuvana stoka, a od prirodnog plijena uglavnom biraju starije i nemoćne jedinke za plijen te su svojevrsni prirodni „čistači“ ekosustava. Istraživanja su mnogostruko potvrdila da su vukovi jedna od ključnih vrsta u ekosustavima u kojima postoje, te da time doprinose stabilnosti i povećanju biološke raznolikosti svugdje gdje ih ima.

Očekuje se donošenje novog Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj. Koje su novosti?

Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izradio je i bio korisnik projekta "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)" sufinanciranog iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. u okviru kojeg je izrađivan prijedlog Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj koji je u procesu usuglašavanja, nakon čega će uslijediti donošenje.

Ako je stoka ostavljena bez nadzora i čuvanja, oštećenik nema pravo na naknadu štete.

U okviru izrade prijedloga Plana tijekom 2019. godine je provedena DNA analiza prikupljenih uzoraka u razdoblju 2016-2018 godine. Cilj DNA analize bio je utvrđivanje stanja i veličine populacije vuka, a na način da se osigura prepoznavanje pojedinih jedinki vukova, rekonstruira podrijetlo (utvrđivanje roditelja i srodnost), odredi pripadnost čoporu te veličinu i učestalost križanja sa psima (stupanj hibridizacije). Analizu je radio Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

Najviše  vukopasa  u srednjoj i južnoj Dalmaciji

U prikupljanju uzoraka na terenu sudjelovalo je 70 osoba iz udruge BIOM, djelatnika nacionalnih parkova i parkova prirode te županijskih javnih ustanova za očuvanje zaštićenih dijelova prirode, lovoovlaštenika i lovaca, ovlaštenih vještaka za utvrđivanje šteta na domaćim životinjama nanesenim od strane vuka te istraživača velikih zvijeri.

Učestala su izvješća o napadima na stoku (foto: arhiva J. Jeremić)

Što pokazuju analize?

Analizirano je ukupno 414 uzoraka, od kojih je 391 uzorak izmeta, 21 uzorak tkiva jedinki vuka stradalih u prometu i nezakonitom ubijanju, te 2 uzorka krvi živih jedinki uhvaćenih za telemetrijsko praćenje. Uspješno je genotipizirano 204 uzorka izmeta od kojih je njih 63 (30,9%) bilo uzoraka druge vrste – najviše pasa, lisica i čagljeva.

Najviše uzoraka drugih vrsta je bilo sakupljeno na području Dalmacije. Veliki udio uzoraka psa u uzorcima iz Dalmacije potvrđuju i terenska iskustva u kojima se često nailazi na pse bez nadzora ili pratnje, a daleko od naselja ili stoke. Smatra se da se takvi psi hrane klaoničkim otpadom, a možda love i plijen, te je izmet sličan vučjem i razliku je moguće utvrditi tek genetičkom analizom. Ukupno je u uzorcima zabilježeno 79 jedinki vuka i 17 jedinki križanaca. U svakoj regiji (Lika i Gorski kotar) kao i u sjevernoj Dalmaciji nađena je jedna jedinka, a ostalih 15 u srednjoj i južnoj Dalmaciji (južno od linije Primošten – Sinj).

Koji su najčešći razlozi za nastajanje križanaca vukova i pasa ?

Križanci u Hrvatskoj su posljedice starih križanja, a proces je započeo još tijekom 1990-ih (tijekom rata i poslijeratnih godina) te nisu ustanovljena nova križanja, a pseći geni se zadržavaju i prenose lokalizirano. Razlozi za nastajanje križanaca su višestruki, a za sve njih je kriv čovjek.

Raseljavanja ljudi, pustošenja sela i zapuštanja poljoprivrednih površina

U Dalmaciji tijekom 1990-ih je došlo do raseljavanja ljudi, pustošenja sela i zapuštanja poljoprivrednih površina te posljedične sukcesije (zaraštavanja), kada su se vukovi iz susjednih područja (Like i BiH) nastanili. Nadalje, povećana smrtnost uslijed ubijanja vukova kao i postojanje pasa bez nadzora doveli su do međusobnog parenja. Kod nas je utvrđena kombinacija vučice i psa. 

Je li istina da se vukovi boje i bježe, a vukopsi ne boje i ne bježe od ljudi?

Do sada kod nas, niti u Europi, nije utvrđena razlika u ponašanju vuka i križanaca u prirodi te je svako tumačenje neke razlike ili ponašanja u stvari osobno doživljavanje i tumačenje.

Na cijelom području rasprostranjenosti vuka u Hrvatskoj bilježi se pojavljivanje jedinki koje se približavaju naseljima, napadaju stoku i ne bježe odmah od ljudi, odnosno ne bježe onom brzinom kojom ljudi očekuju. To ne znači da se svaki takav događaj ili jedinka može okarakterizirati kao drugačija jedinka ili križanac, odnosno ne može se reći da se vukovi boje i bježe od ljudi, a da se križanci ne boje i ne bježe. Isto vrijedi i za bilo koju drugu osobinu i općenito ekologiju vuka i križanca.

Križanci u Hrvatskoj su posljedica starih križanja, a proces je započeo još 1990-ih (tijekom rata i poslijeratnih godina) te nisu ustanovljena nova križanja, a pseći geni se zadržavaju i prenose lokalizirano. Razlozi za nastajanje su višestruki, a za sve njih je kriv čovjek.

Zašto se vukovi i ostale divlje zvijeri u posljednje vrijeme sve više približavaju naseljima?

Susreti s divljim životinjama i njihovo pojavljivanje u rubnim dijelovima ili naseljima postala je uobičajena pojava. Rascjepkanost staništa, uznemiravanje, ali i uznapredovala sukcesija te širenje makije i šuma, omogućilo je približavanje naseljima osim vuku i mnogim drugim vrstama divljih životinja, pa se tako kod nas učestalo mogu vidjeti lisice, čagljevi (gdje nema vuka) te u nekim dijelovima Hrvatske i medvjed, a tome posebno pogoduje neodgovorno odlaganje otpada bilo iz domaćinstva ili klaoničkog koji je u stvari atraktant, kao i držanje peradi i stoke bez ograda ili van nastambi.

Nestaju travnjačke, a vraćaju se šumske životinje

Promjene u krajobrazu Dalmacije, uznapredovala sukcesija od pašnjaka preko makije do šume, odgovor je prirode na promjenu utjecaja od strane ljudi. Nekada su generacije kroz stotine i tisuće godina krčile šume, otvarale pašnjake, gradile suhozide i održavale lokve te na taj način života su ljudi određivali obilnost i sastav biljnih i životinjskih vrsta u Dalmaciji. Mnoge vrste su tada nestale, a zamijenile se ih one vrste kojima su odgovarali otvoreni krški pašnjaci i koje nisu bile smetnja ljudima. Zadnjih 40-50 godina događa se suprotan proces, nestaju travnjačke, a vraćaju se šumske vrste životinja, te se mijenja sastav zajednica.

Pronađene kosti (foto: arhiva J. Jeremić)

Što je istina o napadima vukova i velikim štetama na stoci u predgrađu i okolici Zadra o čemu se puno pričalo i pisalo?

Početkom travnja 2019. u novinama i na televiziji učestalo je izvještavano o nestanku janjadi, povećanim štetama na stoci od vuka te viđenju čudnih vukova i njihove pojave u naselju, a upravo u predjelu predgrađa i okolice Zadra. Nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je tada poslalo predstavnike Interventnog tima da obiđu teren i istraže stanje. Proveo se razgovor s oštećenicima, utvrđivanje stanja staništa, načina držanja i čuvanja stoke, traženje znakova prisutnosti vukova i drugih velikih i srednje velikih zvijeri (psi, čagljevi), te su postavljane automatske kamere na odabranim mjestima.

Južno od autoceste nema vukova

Obilazak područja proveden je u suradnji sa Lovačkim savezom Zadarske županije i LD "DIANA“. Pretraženo je područje zaleđa grada Zadra južno od autoceste, a koje je izvan područja stalne i povremene prisutnosti vuka u Hrvatskoj, površine 65.3 km2. Nakon pola godine praćenja stanja (i tri otuđene automatske kamere) utvrdilo se da na području osim divljih svinja, lisica, zečeva ima pasa i čagljeva, ali ne i vukova. Psi su varirali od lutalica, do pastirskih pasa i kućnih ljubimaca, pasa pod nadzorom i bez nadzora, različitih pasmina i veličina. Također, nakon izlaska na teren više nije bilo niti jedne pritužbe ili prijave pojavljivanja vuka kao i napada na stoku. Dodatno je iznimno izdana dozvola lokalnim lovačkim društvima da do 30. travnja mogu ustrijeliti jednu jedinku vuka. Nije prijavljeno niti jedno opažanje vuka, niti odstrjel.

Osim navedenog utvrđeno je mnogo čimbenika koji utječu na kvalitetu života, ali i zadovoljstvo ljudi koji žive na tom području, no za to ne možemo kriviti divlje životinje, uključujući vuka.

Moramo biti svjesni da je očuvanje velikih zvijeri vrlo kompleksno, zadire u mnoge segmente ljudskog djelovanja kako u EU tako i kod nas, te svojevrsna "vruća tema“ koja uvijek izaziva velike reakcije različitih interesnih strana bilo da je riječ o stočarstvu, lovstvu ili zaštiti životinja.

Vuk je karizmatična vrsta, ali i predator pa je ključni problem, ali i cilj očuvanja, uspostava balansa i suživota na terenu uz očuvanje vrste u povoljnom stanju.

Što poduzeti da se smanje štete od vuka i vučjih svojti?

Prijedlog Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj kroz 10 tematskih cjelina (monitoring, zahvati u populaciju, križanci, nezakonito ubijanje, očuvanje cjelovitosti staništa, stočarstvo i štete, lovstvo, turizam, upravljanje na razini populacije i zatočeništvo) predlaže 70-ak aktivnosti koje bi se trebale provesti kroz različite sektore.

Donacije ograda, pastirskih pasa i nove nastambe za stoku

Jedna od važnih, a predviđenih aktivnosti prijedloga Plana upravljanja vukom je i nastaviti s programom donacije ograda i pastirskih pasa za stočare kako bi se stočarima dodatno osigurala pomoć u čuvanju stoke.

Križanci su dokazani genetski (foto: arhiva J. Jeremić)

U svrhu smanjenja šteta od vuka na domaćim životinjama predviđena je dodjela sredstava za kupnju električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka) i/ili izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri iz podmjere 4.4. odnosno tipa operacije 4.4.1. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Objavu natječaja i dodjelu sredstava provodit će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.


Fotoprilog


Tagovi

Mr.sc. Jasna Jeremić Vukovi Vukopsi Križanci Pravilnik o naknadi štete Tip operacije 4.4.1. Plan upravljanja vukom


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ni jedna tržnica ne može zamijeniti onaj osjećaj zadovoljstva kada odeš u vlastiti vrt po svoje #moj... Pročitaj cijelu bilješku »