Stočarska proizvodnja je pred velikim izazovima. Koliko je važna njezina uloga u društvu, upozorava tisuću znanstvenika koji su potpisali Dublinsku deklaraciju
"Sustavi stočarstva moraju napredovati na temelju najviših znanstvenih standarda. Previše su dragocjeni za društvo da bi postali žrtva banaliziranja, redukcionizma ili fanatizma", riječi su kojima započinje Dublinska deklaracija znanstvenika o ulozi stočarske proizvodnje u društvu budućnosti
Ovaj je dokument nastao na temelju rasprava tijekom međunarodnog samita "Društvena uloga mesa – što znanost kaže", održanog u Dublinu u listopadu 2022. godine. Deklaracija postaje sve utjecajnija jer ju je potpisalo gotovo 1.000 znanstvenika diljem svijeta koji smatraju da stočarstvo i dalje mora biti prisutno i prihvaćeno u društvu.
Od struke se traži da pruži pouzdane dokaze o hrani životinjskog podrijetla i njezinoj dobrobiti za zdravlje, održivosti okoliša, socio-kulturnim i ekonomskim vrijednostima, kao i za rješenja za potrebna poboljšanja.
Današnji prehrambeni sustavi suočavaju se s dvostrukim izazovom bez presedana. S jedne strane se traži povećanje dostupnosti hrane dobivene od stoke (meso, mliječni proizvodi, jaja) kako bi se zadovoljile prehrambene potrebe tri milijarde ljudi, kod kojih nedostatak hranjivih tvari pridonosi zaostajanju u rastu, gubitku težine, anemiji i drugim oblicima pothranjenosti.
U isto vrijeme, pojedine metode i razmjeri sustava uzgoja životinja predstavljaju izazove u pogledu bioraznolikosti, klimatskih promjena i protoka hranjivih tvari, kao i zdravlja i dobrobiti životinja.
U deklaraciji se navodi kako hrana dobivena od stoke pruža niz esencijalnih hranjivih tvari i drugih spojeva koji su važni za ljudsko zdravlje, a mnogi od njih nedostaju u prehrani ljudi diljem svijeta, čak i među populacijom s višim prihodima.
Smatra se da bi pojedinci s više resursa mogli postići odgovarajuću prehranu uz značajno reduciranje jedenja mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Međutim, ovaj se pristup ne preporuča općoj populaciji, osobito ne onima s većim potrebama za hranjivim tvarima, kao što su mala djeca i adolescenti, trudnice i dojilje, žene reproduktivne dobi, starije osobe i kronični bolesnici. U dokumentu se ističe da najviši standardi bioevolucijskih, antropoloških, fizioloških i epidemioloških dokaza naglašavaju da je redovita konzumacija mesa, mliječnih proizvoda i jaja, kao dio dobro uravnotežene prehrane, korisna za ljude.
Velika je i nezamijenjiva uloga stočarstva u kružnom gospodarstvu budući da se pomoću ovoga sektora recikliraju velike količine biomase koja nastaje kao nusproizvod tijekom proizvodnje hrane za ljude. Stoka je optimalno pozicionirana da vrati te materijale natrag u prirodni ciklus, a istovremeno daje visokokvalitetnu hranu.
Posebno su istaknuti preživači čija prisutnost daje veću vrijednost zemljištima koja nisu prikladna za uzgoj biljne hrane za ljude. Nadalje, dobro upravljani sustavi koji primjenjuju agroekološka načela mogu generirati mnoge druge koristi, uključujući vezivanje ugljika, poboljšano zdravlje tla, biološku raznolikost, zaštitu slivova i pružanje važnih usluga ekosustava.
Stočarstvo je tisućljećima osiguravalo čovječanstvu hranu, odjeću, gnojivo, zaposlenje i prihod, kao i imovinu, sigurnost i društveni status. Hrana dobivena od stoke najdostupniji je izvor visokokvalitetnih proteina i nekoliko bitnih hranjivih tvari. Također, vlasništvo nad stokom je najčešći oblik privatnog vlasništva u svijetu i čini temelj financijsko kapitala ruralne zajednice. U nekim zajednicama stoka je jedno od rijetkih dobara koje žene mogu posjedovati i ulazna je točka prema rodnoj ravnopravnosti.
Hrana životinjskog porijekla je nezamjenjiva, poručuje FAO - zato je važan sektor stočarstva
U dokumentu se ističe kako napredak u znanostima o životinjama i srodnim tehnologijama pokazuje sve važniji učinak stoke u svim gore navedenim dimenzijama zdravlja, okoliša i socio-ekonomije, brže nego ikad u povijesti.
Na UN-ovom samitu o prehrambenom sustavu 2021. donesen je niz rješenja za ovaj sektor. Tada je zaključeno kako je ljudska civilizacija izgrađena na stočarstvu od početka brončanog doba prije više od 5000 godina i čini temelj prehrambene sigurnosti za današnja moderna društva.
Smatra se da je ono tisućljećima dokazana metoda za proizvodnju zdrave hrane i osiguravanje sredstava za život i predstavlja znanje i mudrost duboko ugrađene u globalne kulturne vrijednosti. Stoga održivo stočarstvo može pružiti rješenja za sve izazove današnjice.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Da SASA treba smanjiti broj najvećih štetočinja na Planetu Zemlja , zvanih ljudi ! Među divljake spadaju i Hrvati koji su se previše razmnožavali od otoka pa do kopna i onda su imali sreću da mogu napustiti Hrvatsku i iseliti u Australiju , Novi Zeland , zemlje Amerike , Europe ! I sada mi koji smo ostali u Hrvatskoj imamo STARU populaciju , UVOZ ljudi iz drugih država da rade u Hrvatskoj ! Vezano za stoku , Hrvatska ima više stotina TISUĆA ha zemlje za uzgoj stoke , posebno u IZUMRLIM i IZUMIRUĆIM selima , samo Hrvatska NEMA pametne političare da se taj zemljišni potencijal aktivira !
SASA FRANIC
prije 1 godinu
osnovno sto treba je smanjiti broj ljudi a ne stoke. u normalnim zemljama se ljudi pametno razmnozavayu, ali trecesvjetski divljaci se razmnozavaju bez ikakvog smisla koliko god mogu. i sada kada im je dostupna hrana koju im odvoze tamo, njihov broj previse raste. smjesta im treba ograniciti pristup hrani jer ti tamo se nece nikada stati mnoziti. a korist od njih za planetu je nikakva