Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Afrička svinjska kuga
  • 24.10.2023. 12:20

Damir Agičić: Inzistiranje na uništavanju tolikog broja zdravih svinja je van svake pameti!

Ovo je najgore vođena i najneuspješnija epidemiološka akcija suzbijanja bolesti ikada, a veterinarska je struka dočekala povijesno sramoćenje, kaže za Agroklub bivši pomoćnik ministra poljoprivrede i doktor veterinarske medicine, Damir Agičić.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
  • 13.950
  • 1.534
  • 0

"Klanje zdravih svinja je neshvatljiva i posve nelogična mjera u ovom trenutku, a još strašnije neobjašnjivo inzistiranje na tom činu u tolikom opsegu", kaže za Agroklub bivši pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane, doktor veterinarske medicine, Damir Agičić.

Da su se eutanazirala sva grla u mjestu prve pojave, tada bi to, kaže, imalo smisla, a i bio bi zanemariv broj životinja. "Ali spominjati ovolike cifre uništavanja zdravih svinja je van svake pameti", reagira na spomenutih 50.000 grla koja se planira poklati u manje od mjesec dana.

Važno je znati, dodaje, da Europska komisija nije odredila broj. Traže samo da se afrička svinjska kuga stavi pod kontrolu do određenog datuma, točnije 20. studenog. EK nije zadovoljna jer kod nas se ASK širi među populacijom domaćih svinja i nešto malo u Rumunjskoj, a u ostalim zemljama je uglavnom u populaciji divljih što i nije toliko velik problem. Kaže nam i da su pojedine zemlje išle tako daleko i mudro da su platile poljoprivrednicima da ostave usjeve nepožnjevene kako bi divlje svinje imale što jesti i kako ne bi migrirale zbog hrane (Češka, Latvija, Estonija, Slovačka). I oni su, ističe, veoma uspješni u kontroli ove bolesti. 

"Ovi naši sad ne znaju što bi pa kažu poklat će 50.000 svinja. Pogubljeni su! Trebali bi otići u Bruxelles i obrazložiti kako i zašto će nešto učiniti. Ako to ima glavu i rep, Komisija će prihvatiti. No, oni dok avion ne sleti u Zagreb, ne progovore ni riječ! Samo se pobrinu za svoje dnevnice od 60 eura", revoltiran je ovaj veterinarski stručnjak, danas u mirovini, dodajući da mi u Hrvatskoj, nažalost, imamo gladnih ljudi, a bacamo zdrave i kvalitetne svinje. "Nema onoga tko to može razborito obrazložiti", kaže. 

Nema smisla klati zdrave svinje

S druge strane imamo inzistiranje na zabrani klanja svinja za potrebe vlastitog gospodarstva. Ako treba smanjiti broj, smatra da to treba dopustiti pa i poticati. Objašnjava da se može očekivati, kada bi sve išlo normalno, da bi broj svinja zaklanih za potrebe vlastitog gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji bio negdje oko 40.000 po sezoni.

"Zdrave svinje onako od reda nema smisla klati. To je mjera koja se može nazvati 'spašavanje vojnika Ryana' odnosno odgovornih u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane", ističe dalje. 

Prema njemu, ono što se trebalo učiniti odmah, čim se za prvi pozitivan nalaz doznalo u taj petak popodne, je bez odlaganja, istog trena blokirati mjesto. Prići popisu životinja uz sve zoohigijenske mjere i do idućega petka najkasnije eutanazirati sve svinje u žarištu i sva kontaktna gospodarstva. Tu je još bio mali broj životinja i štete bi, tvrdi, bile minorne.

Struka je ta koja bi trebala imati glavnu riječ (Foto: D. Agičić)

"A živih svinja u tim inicijalnim mjestima ima još i danas što je epidemiološki nedopustivo", upozorava navodeći da je veterinarima jako dobro poznato kolika je opasnost od pojedinih zaraznih bolesti koje se eksplozivno šire. Tada se mobiliziraju svi dostupni ljudi, veterinarske jedinice civilne zaštite i svi inspektori u okruženju bez obzira na vikende, ljetovanja, subote, praznike. Podsjeća da se subotom ujutro počela suzbijati ptičja gripa u Orahovici i mnogim drugim mjestima pa i na staru godinu i nitko se od veterinara i tehničkog osoblja na to nije bunio. Dapače, bili su umorni, ali ponosni na uspjeh! Danas su veterinari i tehničari samo jako premoreni, a uspjeha nema ni na vidiku.

"Od prvog dana se pogrešno pristupilo suzbijanju bolesti jer bolest se ne suzbija kupajući se na moru. Imate pojavu afričke svinjske kuge, a vi na moru?! Zlo slijedi zlo, pogreška za pogreškom", tvrdi Agičić navodeći i da su rasprave koje su se vodile oko metode eutanazije također preteške.

Najgore vođena epidemiološka akcija suzbijanja bolesti

Pokazalo se da odabrani preparat i nema takvo djelovanje kod svinja pa se eksperimentiralo s više načina. No, uz sve stožere, mudrovanja, akcijske planove, nitko od nadležnih, ali izvedbeno neiskusnih nije prihvatio da se ubijanje radi strujom kao što rade zemlje s više iskustva. "A to se moglo riješiti za tjedan dana osiguranjem potrebnog broja tih kliješta za eutanaziju strujom. Eutanazija i odvoz lešina nije bio sinkroniziran pa su se u više mjesta odvijali veoma neugodni i neprimjereni prizori", proziva dalje. 

Kaže i da je dezinfekciju objekta trebalo ponoviti šest tjedana nakon pražnjenja, ali na puno farmi to nije obavljeno.

"Ovo je najgore vođena i najneuspješnija epidemiološka akcija suzbijanja bolesti ikada, a veterinarska je struka dočekala povijesno sramoćenje", naglašava naš sugovornik podsjećajući na niz prijašnjih bolesti koje su prijetile, ali su na vrijeme riješene. Od sakagije kod konja nakon 2. svjetskog rata, invazije goveđeg štrka koje je riješeno relativno primitivnom metodom premazivanja, "bez akcijskih planova, brain storminga ili prepiske s Komisijom EU."

Od značajnijih epizootija bio je i slučaj iz sredine sedamdesetih godina kada je slinavka i šap otkrivena u transportu junadi iz Mađarske u Pločama. Priskočila je u pomoć vojska tadašnje države i sve se riješilo u hipu makar bi se, kaže, danas mnogi iščuđavali na samu metodu eutanazije. Bili su uspješni, a to se traži. Nakon 1995. buknula je epidemija trihineloze na istoku Slavonije. Bolest se držala pod kontrolom, a najuspješnija je bila konačna akcija promptnog odvoza svinja iz invadiranih dvorišta uz vrlo pravičnu naknadu.

Osim toga, podsjeća, Brodsko-posavska županija je 2001. godine počela s promoviranjem i sufinanciranjem uslužnih klanja  na klaonicama što se pokazalo veoma uspješnom metodom tako da je danas trihineloza prisutna, ali sporadična bolest. Nakon toga se pojavila ptičja gripa.

"Ovoj bolesti se pristupilo vrlo ozbiljno uz primjenu propisanih mjera te su žarišta oko ribnjaka u Orahovici i Našicama eradicirana u nekoliko dana. Uz izraženu infektivnost virusa ove bolesti, ovakav odgovor je spriječio zarazu na velikim farmama te smo zaštitili velike proizvođače i vrlo jako hrvatsko peradarstvo", ističe navodeći da je ptičja gripa još zaprijetila 2017. i 2018. u mjestima Križnica, Špičkovina, Sop Bukevski, Antin, ali je na svakom mjestu za dan ili dva provedbe eradicirana.

Klasična svinjska kuga riješena za manje od 5 dana 

Potom se pojavio problem klasične svinjske kuge pa smo imali epidemiju u Borovu Selu. "Iako je to veliko mjesto i vrlo osjetljivo za postupanje, bolest je riješena i potpuno eradicirana za manje od pet dana", podsjeća navodeći da je tada na terenu odmah uz ravnatelja Uprave veterinarstva (UVHS) bio i sam ministar poljoprivrede, tada Petar Čobanković. "Ne možete biti na moru, a imate ASK. To je skandal svjetskih razmjera", ponavlja. 

Bila je tu i Newcastle bolest peradi koja je zaprijetila uzgojima krajem prošlog stoljeća, ali je svako žarište promptno riješeno, a vakcinacijom se i danas bolest drži pod nadzorom. Bolest koja je nanijela veliku štetu govedarstvu je enzootska leukoza goveda. Kod nje se, kaže, tadašnja Uprava za veterinarstvo nije baš najbolje postavila. Odredila je dosta blage mjere, ali i neučinkovite što je dovelo do toga da se vrijeme eradikacije znatno produži pa su zbog raznih zabrana na zaraženim gospodarstvima brojna goveda nepovratno poklana i izgubljena iz uzgoja.

Suzbijanje klasične svinjske kuge u Borovu Selu 

Bolest kvrgave kože je došla iznenada, gotovo kao egzotična bolest, ali je uvedeno zaštitno cijepljenje čak i protivno savjetima EU. Bile su brojne zabrane za izvoz goveđeg mesa, a cijepljenje se pokazalo kratkoročno uspješnim. Upravo zbog tih gospodarskih šteta je na vrijeme zaustavljeno kako bi se obnovio izvoz goveđeg mesa. Bolest je eradicirana.

I na koncu, kaže, razvoj situacije sa širenjem afričke svinjske kuge pokazuje da se u ovom slučaju postupa posve pogrešno od prvog dana.

"Niti jedna od prije navedenih bolesti nije trajala u akutnoj fazi širenja četiri mjeseca, a ASK ne pokazuje znakove smirivanja. Dakle, sve ranije navedene bile su riješene u najkraćem mogućem roku, a širenje ove zaraze i nakon četiri mjeseca ne pokazuje niti stagnaciju, a posebno ne prestanak. Mjere su konfuzne, donose se naprečac i populistički. Izlazi se s njima bez prave analize posljedica, bez konzultacija s iskusnim kolegama iz struke", upozorava. 

Navodi i da dok je pri ranijim epidemijama krizni stožer bio smješten u centru izbijanja zaraze uz ograničenje kretanja uz trajno zasjedanje i vođenje postupaka, u slučaju afričke svinjske kuge, Nacionalni stožer se sastao samo jednom, a lokalni stožeri ne mogu voditi suzbijanje bolesti koje treba biti na strateškoj razini.

Kategorizacija se ne radi u vrijeme epidemije! 

Kategorizacija je, dodaje dalje, priča za sebe. Ona je teoretski jednom davno dobro zamišljena. No, ne za sada i ne za naše podneblje i ne provedena na ovakav način. UVSH joj je, smatra, prišla olako ne pridajući tome dovoljno stručne pozornosti. Trebali su prvo obaviti edukacije ovlaštenih veterinara iz veterinarskih organizacija koji su obavljali kategorizacije, ali nisu to napravili. Poslali su na teren upitnik koji je svatko tumačio na svoj način. Onda su vidjeli da to nije uspjelo pa su hitno poslali inspektore da prekontroliraju ima li uvjete treća kategorija.

"A to se ne radi u vrijeme epidemije! Tada se ne šalju kolege da se našetavaju po dvorištima i rade kontrolu kategorizacije po farmama pogođenim županijama jer je i to potencijalni put širenja bolesti. I na koncu, kategorizacija ma kako bila provedena, sigurno nije spriječila ni jedan slučaj ASK jer virus ne zna da ne bi smio ulaziti na farme treće kategorije", opisuje. 

Hrvatska, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska pa i Mađarska imaju tradicionalno svinjogojstvo na malim gospodarstvima što je svakako trebalo uvažiti kod određivanja svih mjera.

"Kažem to stoga što jako puno toga ovisi o čovjeku - znam poimence farme tzv. druge kategorije na kojima nije bilo zaraze, ali i izvanredno izgrađene i održavane gotovo nove farme treće ekstra klase u kojima je bolest bila ustanovljena. Zaključak je jasan - kategorizacija ne rješava afričku svinjsku kugu", kaže. 

Napominje da su izostale kvalitetne i stručne edukacije poljoprivrednika koje su im trebale biti uvjeti za potpore, kao u nekim uređenim europskim zemljama.

"Po raspravama na internetu vidimo da ova bolest mnogima nije jasna i stoga se stvara prirodni otpor sa kojim se kao stručnjak ne mogu složiti. Da je edukacija bila provedena i kvalitetna i primjerena razini poljoprivrednika, a ne salonska i 'ex cathedra', steklo bi se povjerenje u struku koje je sada srozano na najniže grane. Nisu ljudi bedasti pa da ne vide da se kao nešto stalno radi, naređuje, mijenja, najavljuje, prijeti, a bolest se širi", priča nam dalje dodajući da ljudi sve vide i protumače na svoj način, a to se moglo izbjeći. Navodi i da o toj bolesti pričamo još od 2019., a izostala edukacija struke i svinjogojaca je također veliki minus u radu Ministarstva i UVSH.

Napominje i da je ovaj slučaj neuspješnog suzbijanja zaraze pokazao i ogolio do srži još jedan problem od kojega se okretalo glavu. To je izdvajanje veterinarske inspekcije iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. 

Dvostruka linija zapovijedanja na terenu 

"Zbog toga ustroja na terenu sada skoro da postoji dvostruka linija zapovijedanja. Prije je isto tijelo donosilo propise i provodilo ih, a sada je UVSH izdvojena i postavlja se kao nedodirljiva skupina koja ne želi i uporno odbija poslušati bilo koji prijedlog iskusnih ljudi s terena. A takvih je bilo mnoštvo", upozorava dajući primjere da se nije reagiralo u prvih pet dana (od mjerodavnih iz Uprave), "u što ne uračunavam telefonske i viber poruke po terenu jer se to tako ne radi". Onda je bio prijedlog da se zatvori područje do autoceste jer se ono do Save može dosta dobro kontrolirati. "Jasno da ni to nije prihvaćeno i bolest je 'preskočila' autocestu i počela se žestoko širiti na sjever", opisuje. 

Kod ptičje gripe, žarišta oko ribnjaka u Orahovici i Našicama eradicirana su u nekoliko dana

Dodaje i da je Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata u ovom slučaju stavljena u podređen položaj formalno stručnoj, ali objektivno vrlo neiskusnoj ekipi ljudi iz UVSH. I rezultat toga je vidljiv na terenu. Sve ove bolesti koje je ranije naveo su suzbijane tako da se znala piramida organizacije na terenu gdje su glavnu provedbu organizirali veterinarski inspektori i dosljedno provodili propise. Danas se, kaže, Naredba mijenja već nekoliko puta od lipnja i stalno donose nova rješenja o određivanju zona nadziranja i zona ograničenja kao da je to najvažnije, a nije. Najvažnije je da propisi budu razumni i provodljivi što danas umnogome i nije slučaj.

"Državni inspektorat je napravljen tako da stravi i guli ljude. Ako ti čovjeku odjednom pošalješ pet, šest inspektora, on je u stresu. To je državni reket i to nije smisao veterinarske inspekcije", naglašava. Veterinarska je posebna inspekcija koja mora promptno i stručno, a ne administrativno djelovati u suzbijanjima zaraznih bolesti. Ujedno, dodaje, posve je administrativno neuvjerljivo da pomoćnik glavnog inspektora za veterinarstvo nije veterinar! "Što dalje pričati? Mora se vratiti u Ministarstvo poljoprivrede kao što je sada, na primjer, ribarska inspekcija", naglašava. 

Ubijanje, a ne klanje svinja u klaonicama

Upozorava i na problem klaonica u kojima se trenutno obavlja ubijanje svinja - ne klanje kaže, jer ubijanje i klanje su posve dva različita termina. One su registrirane za proizvodnju namijenjenu prehrani ljudi, a ne ubijanju i bacanju lešina u smeće. "To je protuzakonito, ali su ih vjerojatno nekako natjerali i platit će im 12 eura po svinji", ogorčen je naš sugovornik dodajući i da sigurno ne treba zaboraviti da u trenutnoj situaciji mesne industrije dobivaju sirovinu za 1,20 eura po kg, iako je njihova tržišna vrijednost 2,20. 

Što se tiče sljedećeg razdoblja koje je pred nama, nada se da će UVSH ipak napokon "pobijediti vlastiti ponos bez pokrića" i poslušati glas kolega inspektora s terena, da će dopustiti učešće svih stručnjaka s fakulteta, a ne samo odabranih spremnih na kompromis i potvrđivanje loših odluka.

"Nadajmo se da neće ostvariti ovu nepromišljenu i paničnu odluku o ubijanju i uništavanju zdravih svinja u preogromnom broju i da neće zaboraviti na edukaciju", zaključuje Damir Agičić dodajući i, kako kaže, malo mudrosti Voltairea "Opasno je biti u pravu u stvarima u kojima su nadležne vlasti u krivu'.


Fotoprilog


Tagovi

Damir Agičić Afrička svinjska kuga Eutanazija Neuspješno suzbijanje Veterinarstvo Klanje svinja


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).