Čuvari dalmatinskog ponosa i tradicije!

U malom naselju Bosanka, tri kilometra udaljenom od Dubrovnika, nalazi se gospodarstvo nadaleko poznato po svojim bušama i tovarima, ali i pravoj domaćoj hrani. Riječ je naravno, o gospodarstvu Ilara Paskojevića, koji s obitelji uzgaja ove plemenite životinje, prema kojima ga vuče velika ljubav i naklonjenost.

Poljoprivredna priča obitelji Paskojević počinje za vrijeme domovinskog rata, kada su kao izbjeglice bili smješteni u jednome dubrovačkom hotelu. Želja za stvaranjem nečeg vlastitog i korisnog potaknula ih je na razmišljanje o vlastitom uzgoju. Te 1995. godine, kao donaciju dobili su dvije ovce, a sada dvadeset godina poslije, gospodarstvo Paskojević nadaleko je poznato po uzgoju raznih autohtonih pasmina - goveda, ovaca, koza - pa i magaraca.

Ovaj uspješan proizvođač upisan je u Bazu proizvođača. Upiši se i ti ovdje!

Mezimica Astra šampionka

Na Prvoj državnoj izložbi buše, 2011. godine, buša Astra pomela je svu konkurenciju! Paskojevićeva mezimica ocjenjena je kao šampionsko grlo i time dokazala koliku vrijednost ima upravo njihov uzgoj goveda. Na gospodarstvu se pak nalazi još stotinjak grla buša, o kojima Ilar brine svaki dan. No, nije to njegov jedini ponos. Iako na natjecanja i izložbe ne ide često, njegov jarac hrvatske šarene koze prije nekoliko je godina u Gudovcu osvojio prvo mjesto. U ovakvim prilikama ljubav i predanost prema životinjama uistinu dolaze do izričaja.

Osim goveda, na gospodarstvu se nalaze i autohtone pasmine peradi, poput kokoši hrvatice, posavske kukmaste kokoši ili grmuše. I o svima njima treba voditi brigu.

"Ustaje se u 5.30 sati ujutro i kreće se na farmu na kojoj imamo ovce, koze i pulad. Njih nahranimo i obiđemo te puštamo u ograde. Susjedi nam pripomažu, naime, dali su nam livade i pašnjake na korištenje, na čemu smo im vrlo zahvalni“, priču o svojem gospodarstvu započinje Ilar Paskojević.

Kilometar dalje od kuće, nalazi se druga farma, na kojoj obitelj uzgaja buše. „Buše su kasno zrela pasmina pa im je i prvi okot kasniji, na što utječe i naše podneblje, odnosno krš. Trenutno imamo stotinjak grla, a proizvodimo teliće, koje ne tovimo - već se radi o eko uzgoju", ističe Paskojević.

Postupak dobivanja eko certifikata

Obitelj je naime pokrenula postupak dobivanja eko certifikata za cijelo imanje, kako bi u perspektivi bili u mogućnosti pokrenuti eko turizam. Osim što se bavi uzgojem autohtonih pasmina, obitelj trenutno raspolaže s tri suvremeno opremljena apartmana sa 14 kreveta. Paskojevići pojašnjavaju da ih najviše posjećuju Francuzi i Australci, dok je domaćih gostiju malo.

A svima su im na raspolaganju domaći proizvodi. Pa se tako kod gazde Ilara mogu probati domaći likeri, marmelade te svježe sezonsko voće i povrće. U rod najprije dolaze višnje, nakon čega trešnje i smokve. Tako da gosti uvijek mogu nešto domaće probati pa čak i ubrati sa stabla.

Budućnost u agroturizmu

"Budući da smo u ovome poslu već dvadeset godina i svake godine gledamo kako ćemo unaprijediti poslovanje, ove smo godine odlučili krenuti u projekt kojim ćemo izgraditi mini siranu i kušaonicu sira, što će nam uvelike pomoći pri našim planovima za otvaranje agroturizma. Prilikom izrade projekta uvelike nam je od pomoći bila Dunea", priča gazda Ilar.

Dubrovačko-neretvanska županija naime, organizirala je stručnjake s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kako bi lokalno stanovništvo bilo u mogućnosti brandirati svoje autohtone proizvode. A za projekt sirane, Dunea je u ovome slučaju osigurala izradu tehničko-tehnološkog i financijskog elaborata.

"U planu nam je kroz neko vrijeme otvoriti ekološko poljoprivredno gospodarstvo na kojem ćemo se baviti u potpunosti baviti agroturizmom. U tom cilju planiramo i koristiti sredstva EU fondova, ali svjesni smo da se te aktivnosti neće dogoditi preko noći, nego će biti potrebno neko vrijeme pa čak i nekoliko godina", pojašnjava Ilar.

Magarac kao ponos dalmatinskoga kraja

"Tko se može pohvaliti da je jahao magarca? Kod nas možete i to, a posebno je interesantno djeci", ističe Ilar Paskojević te nastavlja „...najmađi gosti jako vole maziti janjad, dok stariji uživaju u zdravoj domaćoj hrani te miru i tišini seoske idile. Upravo je to ono što naše goste privlači iz gradske vreve na selo."

Primorsko-dinarski magarac najzastupljeniji je u Hrvatskoj, očuvan uglavnom u brdskim selima Dalmatinske zagore.

Osim kao odmor turistima, gospodarstvo služi i brojnim stručnjacima pa tako na svojim savjetovanjima u obilazak dolaze agronomi i stručnjaci.

Perspektiva u finalnim proizvodima

Gazda Ilarov najveći ponos i dika je unuk Lukša, koji djedu mnogo pomaže. A budući da s majkom živi u blizini, često boravi na gospodarstvu. "Lukša je naš ponos i dika. Iako sada već pohađa drugi razred srednje škole, uvijek pomaže na gospodarstvu. Zna oko živina, sve radi, što god treba", s ponosom prepričava djed Ilar te prepričava kako mu u poslu pomažu dvije kćeri i zet. Za kraj, s ekipom Agroklub-a odlučio je podijeliti i svoje viđenje dalmatinske proizvodnje.

"Budući da su troškovi proizvodnje veliki, osobito u Dalmaciji, najbolje je ići na proizvodnju finalnih proizvoda. To je ono što danas u poljoprivredi ima perspektivu", poručuje Ilar Paskojević.

Foto: NG/LK/PortalOko.hr