Iako autohtona i tradicionalna u Hrvatskoj, uzgojem ove pasmine svinja ne bavi se mnogo uzgajivača, ali upravo je tu potencijal kako za razvoj proizvodnje za prodaju i izvoz, tako i obiteljski uzgoj i proizvodnju, poruka je s promocije priručnika.
Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica izdala je priručnik "Mangulica - obiteljska svinja" čiji je autor izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehnilkih znanosti Osijek.
"Hrvatska se suočava s drastičnim smanjenjem količine i obima svinjogojske proizvodnje u posljednjem desetljeću te smo postali jedan od najvećih uvoznika u EU, jer s vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo tek nešto više od 50 posto svojih potreba", naglasio je Margeta, vodeći stručnjak za mangulice u svijetu.
Negativnim trendovima, ističe on, može se doskočiti zaokretom gdje se i male proizvođače i svinje počne promatrati kao poljoprivredni proizvod, kao hranu koja se proizvodi za naše obitelji, kao tradicijsku djelatnost u Hrvatskoj, kao onu koja je stoljećima bila njegovana u domaćinstvima diljem Hrvatske.
Promocija je održana u suhopoljskom dvorcu Janković gdje su, istaknuli su u priopćenju, sudjelovali mnogi uzgajivači, kao i oni će to tek postati uvidjevši potencijal ove svinje za kvalitetu života svoje obitelji, poput zdrave i kvalitetne hrane, zajedničke aktivnosti i hobija svih članova obitelji, samoodrživosti i ekologije, učenje vrijednosti rada i vremena, održavanja tradicije i mnogih drugih.
Kako bi zainteresirali djecu i mlade, za njih su održali kreativno-edukativnu radionicu "Mali svinjogojci".
Ovaj projekt financiran je sredstvima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a besplatno preuzimanje online PDF verzije dostupno je OVDJE.
Cilj mu je, stoji u priopćenju, podići svijest i promovirati važnost proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane, potaknuti one koji imaju minimalne uvjete da mogu za svoje obiteljske potrebe proizvesti na jeftin i relativno lak način kvalitetno meso mangulice, kao i promicati vrijednost uključivanja djece u ovakav način uzgoja mangulica kao zalog za ostanak i opstanak mladih u ruralnim krajevima u budućnosti.
"Najviše što možemo svojoj djeci ostaviti je zdravlje i radne navike, te im usaditi ljubav prema tradiciji i životu u ruralnim krajevima, te proizvodnji hrane za sebe i svoju obitelj", rekao je Tomislav Bišćan, predsjednik Udruge Mangulica, koji je i sam uzgajivač.
Mali svinjogojci na OPG Bišćan - oduševljeni mangulicama i životom na farmi
Inače, radi se o najmasnijoj svinji na svijetu, koja, kako ističu, ima najzdraviju mast. Kod nas je ona gotovo zaboravljena delicija, dok je u svijetu jedna od najtraženijih. "Iako autohtona i tradicionalna u Hrvatskoj, uzgojem ove pasmine svinja ne bavi se mnogo uzgajivača, ali upravo je tu potencijal kako za razvoj proizvodnje za prodaju i izvoz, tako i obiteljski uzgoj i proizvodnju", zaključak je s promocije.
Predstavljanju su nazočili i Načelnik sektora za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mato Čačić, te Ivan Zorinić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Tagovi
Autorica
Zarko Niksic
prije 1 mjesec
Farma Luzak...mislim, u biti sam siguran, da niste u pravu jer prica oko mangulice se moze dobro brandirati. Ima potencijala jer se ne prodaje magla nego kvalitetan i domaci proizvod. Austrija kao razvijenija drzava po pitanju poljoprivrede ima brandirano meso njihove mangulice. Btw...svaki projekat netreba odmah popljuvati mada jos nije ni poceo, niste u pravu.
PERAS MARIJAN
prije 1 mjesec
Ma kakva mangulica. Kod nas je bitan LANDERS I PIATREN Dok je otac hroniv posle kravi , prasice, te dve vrste imaju i mesa i špeka. Hvala! Peras Marijan grad. teh. niskogradnje JMBG 1310958320526 OIB 43620912786 Budina 8c, Senkovec, 40000 Cakovec, SFRJ, SRH (aktivni penzioner) e-mail: mp9dngrrdkmi@petalmail.com marijan.peras5823@outlook.com perasmarijan5823@gmail.com marijan.peras@ck.t-com.hr marijan.peras1@ ck.t-ht.hr( taj je pun ap) terazzo7@gmail.com terazzo5823@mail.ru web: https://binarnet.hr/mp-autor https://perasmarijantehnicar.webnode.hr mob:0989115452(+385989115452) Životopis: Rođen sam u Čakovcu 13.10.1958.Majka Marija (rođ.Vizintini), otac Viktor Peras. Osnovnu školu pohađao sam u Šenkovcu, 1-6 razred, a potom u Čakovcu OŠ III MEĐIMURSKI PARTIZANSKI ODRED. Zanimanje :Građevinski tehničar niskogradnje Škola: GOC Čakovec. 10 godina rada na terenu, u OOUR TESARI PILANA na mjestu rukovodioca gradilišta za tesarske radove. 7 godina rada po Međimurju u OOUR TESARI PILANA- na mjestu rukovodioca gradilišta za tesarske radove. 11 godina rada u Službi pripreme rada (Microsoft Project-operativni planovi,mrežni planovi,... i taktni planovi -prvi taktni plan za montažne metalne oplate na objektu OBNOVA HOTELA MALINSKA u Malinskoj na otoku Krku,flomasterima i bojicama, te sam isti i proveo kao ruk.gradilišta za tesarske radove (1000- 1800) i marketingu VISOKOGRADNJE d.d. kao referent kalkulacija građevinskih radova. Rođen nanovo 1987. god. VASKULARNA AMBULANTA soba br.11 , mjeseci 7 i soba br 3 mjesec dana, te doma. aktivni penzioner Peras Marijan Nakon stečaja VISOKOGRADNJE d.d., jedno vrijeme radio sam na poslovima komunalnog redara u Općini ŠENKOVEC, a potom do penzije 14.10.2018.u MEĐIMURJE GRADILJSTVO d.o.o. Tokom radnog staža radio sam na izradi baze podataka analiza tesarskih radova, na razvoju programa MARIS firme MEĐIMURJE IPC i programu za izradu građevinskih kalkulacija firme MCS informatika iz Strahoninca. Također sam tokom radnog staža razvio i svoje alate u proračunskim tablicama pod nazivom Tehničar i Open Project, te sam radio i na razvoju manjih aplikacija za Android u FPC Rad u penziji 8 mjeseci po 4 sata za gradsko društvo CRVENI KRIŽ ČAKOVEC kao suradnik na provedbi EU PROJEKTA CENTAR PriNOS u Čakovcu. ( do pune penzije 41 g. staža fali mi 11 mjeseci, a u prij. starosnu mirovinu otišao sam sa 39 godina i 9 mjeseci + u penziji sam odradio 8mj.*4 h, što iznosi dodatnih 4 mjeseca, znači da imam staža 40 godina i 1 mjesec
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Budućnosti uzgoja mangulice je projekt isto ko da je netko predložio da se u Slavenskom Brodu otvori tvornica dizel motora nekada popularnog ARNA . Nivo komičnosti je isti.