Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Festival Blaž
  • 11.01.2023. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Prvi festival ponosa Hercegovine - žilavka i blatina u Zagrebu

Žilavka se prvi put spominje još 1353. godine, dok se struka njome bavi od sredine 19. stoljeća, a bila je to prva priznata autohtona bijela sorta na našim prostorima još 1975. godine, čulo se na vinskoj radionici u Zagrebu.

Foto: Marinko Petković
  • 1.262
  • 79
  • 0

U sklopu 15. Zagreb VINOcom festivala u Esplanadi održane su dvije uzbudljive vinske radionice pod vodstvom Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina kao najava festivala blatina i žilavki - Blaž, koji će se nakon šest održanih u Međugorju, prvi put održati u Zagrebu, 11. svibnja 2023. godine.

Prva je nazvana "Žilavka-otisak hercegovačkog teroirra", a cilj joj je bio ukazati na širinu stilskih interpretacija i ukupni domet sorte kroz 12 vina izabranih po svojim specifičnostima, a ne isključivo po kvaliteti (ima još žilavki koje zaslužuju biti u ovom izboru, ali nisu kako bi se izbjeglo ponavljanje stilova, op.a.). Druga velika radionica u organizaciji Blaža nazvana je "Blatina-elegantna strana hercegovačkog krša", a cilj je bio odgovoriti na pitanja jesu li opravdane usporedbe s crnim pinotom i kakav je potencijal odležavanja ovih mekanih vina s tvrdog terena, odnosno Kamenog vina, koje je još u bivšoj državi bilo 'najbolje'. Publika je pokazala veliki interes za ove fundamentalne hercegovačke sorte, kojih ima i u Dalmaciji.

Žilavka prva priznata autohtona sorta  

Degustacija je otvorena pjenušcem Domano, vinarije Zadro koji je jasno naglasio da uz ozbiljno tijelo žilavka ima dovoljno argumenata u kiselinama i aromatici za proizvodnju pjenušavih vina. Ozbiljan pjenušac koji može biti aperitiv, ali i dobar partner masnijih jela umjerene strukture.

Druga je poslužena žilavka vinarije Matić iz 2021. koja je odfermetirala na autohtonim (divljim) kvascima i pokazala prisutnima potpunu autentičnost aroma i okusa neusmjerenih maceracijom, selekcioniranim kvascima, kao ni utjecajem drvene bačve na vino.

Zaključak je bio da je to referentno vino odnosno polazna točka kad je žilavka u pitanju, istaknuo je Jakopović. Kozarčanin je dodao da se prvi put spominje još 1353. godine, dok se struka njome bavi od sredine 19. stoljeća. Vinar Zdenko Milas je napomenuo da je to prva priznata autohtona bijela sorta na našim prostorima još 1975. godine. 

Hercegovački krš daje odlična nagrađivana vina

Uslijedile su dvije sjajne žilavke iz 2021. Carskih vina Grgo Vasilj, vrlo sadržajne i zanatski besprijekorno pripremljene. Prva Premium Edition svježa i elegantna, vrlo izravna i potpuno jasnih kontura, dok je druga Limited Edition Gregorius plemenita, koncentrirana, duboka i naglašeno mineralna pokazala svu raskoš sorte.

Zatim je poslužena Vilinka Žilavka Selekcija 2021, ovjenčana zlatom s Decantera koja je najbolje pokazala kako se pravilno koristi hrastova bačva za odležavanje bijelih vina i koliko je ova sorta podatna za takvu vinifikaciju. Pamtljivo vino, dugog završetka, drži Kozarčanin.

Uzdahe je izmamila žilavka Brkić Mjesečar 2021. koja je ekspresirala nevjerojatnu energiju. Zahtjevno vino za zahtjevna nepca, beskompromisno kreirano u glavi vinara, a proizvedeno po načelima biodinamičke proizvodnje, gotovo bez ikakvih intervencija u podrumu. Ručno prebirane bobice grožđa macerirale su i fermentirale u bačvi da bi po završetku maceracije vino slobodnim padom ušlo u bocu.

Jakopović napominje da je žilavka Ostojić 2020. pokazala kako vino od ove sorte s vremenom ne gubi na kvaliteti nego naprotiv, dobiva na šarmu. Nešto zreliji mirisi popraćeni vibrantnom mineralnom svježinom i poslovično prisutnom južnjačkom slašću učinili su ovo vino pristupačnim i ugodnim jednako za prosječne poznavatelje kao i za pasionirane ljubitelje žilavke.

Prva biodinamička vina Mjesečar i Greda  

Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba, odličan je primjer kako ova sorta podnosi visoku zrelost, istovremeno sačuvavši dragocjene kiseline. Čiste arome zrelog, bijelog voća pretočene u okusne komponente nude željenu širinu dok mu ekstrakt i viši alkoholi daju potrebnu dubinu.

Matić Žilavka 2019. Selekcija školovana je u hrastovim bačvama uz minimalne enološke intervencije, a obzirom na godište berbe ostavila je dojam da još ima prostora za razvoj i potvrdila kako ovoj sorti uz pravilan pristup vrijeme itekako može biti saveznik.

Sva lica žilavke i blatine prestavljena su na Vinocomu

Brkić Greda 2019. još je jedno vino bazirano na biodinamičkoj filozofiji, nešto manje ekstremno u maceraciji od ranije spomenutog Mjesečara, ali s jasnim i vrlo preciznim vinoznim mirisom obavijenim najfinijim aromama arancina koji se pojavljuju kao posljedica maceracije. Okus pun i bogat uz iznenađujuću mekoću i slast kada se uzme u obzir način vinifikacije.

Škegro Krš Orange 2018. je ekstremno macerirana, kompleksna i zahtjevna, odležana žilavka namijenjena pasioniranim ljubiteljima ovakvog stila. Jantarne boje, čvrsta i moćna sugerira da je proizvedena od grožđa sa škrte zemlje kao što i naziv vina govori (Krš). "Intenzivne, vinozne arome, izražena svježina ogrnuta plaštom omekšalih tanina uz bogati ekstrakt argumenti su dugovječnost ovog 'ekstremnog vina", slikovit je bio Jakopović.  

Milas žilavka 2016. prkosi vremenu i ukazuje na ogroman potencijal odležavanja ove velike sorte. Iskusno, bezvremensko i bezdimenzionalno vino osim što je moćno i robusno plijeni svježinom i mineralnošću. Odraz karaktera sorte i vinara. Čuli smo i da je njezin optimalan prinos osam tona po hektaru.  

S druge strane, vinskim vremeplovom blatina, jer je bilo i arhivskih vina, suvereno su upravljali naši domaćini, a redom su poslužene: Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium Edition 2020., Dodig Blatina Riserva 2019. Vinarija Domano Blatina 2019., Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018., Matić Blatina 2018., Ostojić Blatina 2017., Škegro Krš Blatina 2017., Brkić Crveni mjesečar 2015. i  Milas Blatina 2012.

Godine kod blatine nisu problem

Jakopović ističe da je svako vino pričalo svoju priču, ali zajednički im je nazivnik elegancija protkana voćnim aromama, u prvom redu višnje, trešnje, borovnice i crvenog ribiza. Usporedba s crnim pinotom se pokazala nepotrebnom jer osim spomenute elegancije koja ih veže blatina ima dovoljno osobnosti i specifičnosti da ju je doista nepotrebno uspoređivati sa drugim sortama. Drugi upitnik je bio vezan uz potencijal odležavanja na koji su jasno odgovorili Milas 2012., Brkić 2015., Škegro i Ostojić 2017., sve redom moćna i karakterna vina, dok je kod mlađih blatina posve jasno da je vrijeme na njihovoj strani i da im najbolji dani tek dolaze.

Ponos Hercegovine

Važno je istaknuti i onu najmlađu Grge Vasilja iz 2020. koja plijeni energijom i nevjerojatnom zrelošću za tako mlado vino što je pokazatelj da pravilnim pristupom u vinogradu i podrumu blatina može dati ozbiljna vina već u drugoj godini nakon berbe. Dodig i Domano sa 2019. su pokazali visoku klasu dok su vinarija Čitluk i Matić sa 2018. uvjerili prisutne kako su godine kod blatine uistinu nebitne ako se vinu pravilno pristupa.

Dakle, hvale je vrijedna inicijativa udruge Blaž da se u Zagrebu, koje je najveće izvozno tržište ovih vina, predstavi ponos Hercegovine i najavi veliki festival blatine i žilavke u svibnju.   


Fotoprilog


Tagovi

Žilabka Blatina Festival Blaž Hercegovačka vina Autohtone sorte


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.