Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • HAPIH
  • 06.12.2022. 16:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Pritisak na proizvođače utječe i na kvalitetu tla - kakvo je stanje u RH?

Tla je bilo prije čovjeka, a bit će ga i nakon. Zato ga treba čuvati, voditi brigu o njemu jer je ono nasljeđe. Prirodno bogatstvo koje smo dobili i koje će ostati iza nas, poručio je prof. dr. sc. Domagoj Rastija s FAZOS-a.

Foto: Martina Pavlović
  • 840
  • 82
  • 0

Svake se godine 5. prosinca obilježava Svjetski dan tla. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tako je jučer (ponedjeljak) ugostila brojna predavače i paneliste na temu tog važnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju.

"Čak 95 posto hrane direktno ili indirektno dolazi iz tla tako da je značajno da se osvijesti važnost održivog upravljanja njime", izjavila je doc.dr.sc. Darja Sokolić ravnateljica HAPIH-a.

Kako je kazala, na nekim područjima su toliko degradirana da je u njima 40 posto manje esencijalnih elemenata koji se trebaju nalaziti ondje s obzirom na to da u njemu uzgajamo hranu. "Zbog toga ni u hrani nema dovoljno mikroelemenata, a preko dvije milijarde ljudi pati od nedostatka onih esencijalnih", upozorila je Sokolić.

Pada organska tvar i mijenja se pH

Kako bi istaknuli važnost očuvanja tla održan je okrugli stol pod nazivom "Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba ekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama".  

"Kroz analize smo primijetili da se na oraničnim površinama vidi lagani pad organske tvari dok je na površinama pod trajnim nasadima primijećen lagani porast", napomenuo je mag. ing. bil. Hrvoje Hefer voditelj Centra za tlo u HAPIH-u govoreći o projektu Agroekoteh čiji je cilj povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla kroz prijedlog agrotehničkih mjera.

HAPIH provodi projekt Agroekoteh

Mag. ing. bil. Milena Andrišić, rukovoditeljica odjela za zaštitu zemljišta u HAPIH-u je napomenula da je černozem najvrjednije zemljište u RH, ali nove analize pokazuju pad organske tvari i mijenjanje pH prema kiselom i na njemu. "Ako je pad humusa i pH vidljiv na najplodnijim tlima, onda možete zamisliti što će biti kada nastavimo provoditi analize na onim lošijim", napomenula je rekavši da će nakon spomenutog projekta biti izdan priručnik. "Bit će dostupan znanstvenoj zajednici, ali i proizvođačima kojima ćemo dati smjernice kako da poprave tlo", dodala je.

Žetvene ostatke koristiti u proizvodnji organskih gnojiva

Prof. dr. sc. Zdenko Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) kazao je kako bi se moglo reći da je jednostavno rješenje vraćati organsku tvar u tlo, ali da je situacija složenija. Ističe da zadatak poljoprivrede nije samo proizvodnja hrane nego i apsolutna održivost uz stabilan i siguran prinos uz očuvanje okoliša. "Tu opet dolazimo do tla, temeljnog resursa, a isto tako imamo sve veći pritisak urbanih sredina i čovjeka koji se stavio u poziciju agroekosustava i gospodari s time nedovoljno dobro jer je rezultat degradacija", poručio je.

Napomenuo je da tlo moramo sačuvati ili revitalizirati da bi mogli proizvoditi hranu, a to jedino može čovjek. "Čak 40 posto tala ima manje od 2 posto humusa. Puno kvalitetnije je žetvene ostatke koristiti za proizvodnju organskih gnojiva koji će u većoj mjeri rezultirati povećanjem prinosa u odnosu na zaoravanje", istaknuo je ovaj sveučilišni profesor.

Organska gnojiva umjesto mineralnih? Da, pogotovo kada su u pitanju fosfor i kalij

O važnosti navodnjavanja i dostupnosti vode za usvajanje hraniva govorio je prof. dr. sc. Domagoj Rastija s FAZOS-a. Kaže da ne vrijedi ništa ako imamo dovoljno hraniva u tlu, ali se ona ne mogu usvojiti. "Ako nema vode nema ni njih", upozorio je istaknuvši da se više promjenama odupire tlo slabijeg kapaciteta i plodnosti nego ono dobro. "Dobro je naviklo na dobro", njegove su riječi.

Od konvencionalne do ekološke proizvodnje

Stjepan Zorić vlasnik tvrtke Sjetva d.o.o. i poznati poljoprivrednik erdutskog kraja svjestan je degradacije, ali ističe da su poljoprivrednici suočeni s nastavkom intenziviranja proizvodnje kako bi mogli biti konkurentni onima u drugim zemljama Europe.

"Ja kao proizvođač trebam proizvesti proizvod konkurentan Nizozemskoj, Italiji, Španjolskoj... nekad na uštrb agrotehničkih mjera koje nisu dobre za budućnost, ali to moram jer živim od poljoprivrede kao i cijela moja obitelj", naglasio je.

Skup se održao povodom obilježavanja Svjetskog dana tla

Komentira nadalje da ako proizvođač u Francuskoj proizvede 100 tona repe, kaže da je to i bio njegov cilj ma koliko god ga kolege, agronomi i profesori upozoravali da takva intenzivna proizvodnja degradira tlo. "Unijeli su čak 1.000 kg mineralnih gnojiva po hektaru da bi dobili tih 100 tona. Pokušali smo i mi tako, ali degradacija tla je bila ogromna", napomenuo je.

Visokooleinski ekološki suncokret na PG-u Zorić, izvozom postižu bolju cijenu

Porasla je, kaže, potražnja za ekološkim proizvodima, kojima su se u konačnici i oni okrenuli, a u toj su proizvodnji od 2015. godine. "Sa zatravnjivanjem voćnjaka smo odmah počeli kao i s mehaničkim uništavanjem korova", ispričao je sudionicima skupa. Naglasio je kako se usijavanjem travnih smjesa popravila struktura tla, a sustave za navodnjavanje su koristili kako bi pospješili rast kultura za zelenu gnojidbu.

Pritisak na proizvođače utječe i na tlo

"Pritisak je na proizvođače da se proizvede jeftinije, više, a sve to ima utjecaj na kvalitetu tla", zaključio je Hefer dok je Andrišić napomenula da moramo posvetiti veliku pažnju zaštiti zemljišta. "Ne smije i ne mora nam biti prioritet maksimalna proizvodnja. Moramo naći balans", poručila je.

Profesor Lončarić napominje da je ovo izazovno vrijeme. "Drago mi je da ima svijetlih primjera gdje ljudi koriste tehnologije i znanje. Iznjedrit će najbolja moguća rješenja", dodao je.

"Tla je bilo prije čovjeka, a bit će ga i nakon. Zato ga treba čuvati, voditi brigu o njemu jer je ono nasljeđe. Prirodno bogatstvo koje smo dobili i koje će ostati iza nas",  zaključio je prof.dr.sc. Rastija poručivši da moramo navodnjavati dok još imamo priliku jer onaj tko ima vodu bit će bogat čovjek. Prenio je i poruku akademika Ferde Bašića da bi Dan tla trebao biti svaki dan. 


Fotoprilog


Tagovi

HAPIH Svjetski dan tla Okrugli stol Tlo Zaštita tla Degradacija tla Darja Sokolić Hrvoje Hefer Milena Andrišić Zdenko Lončarić Domagoj Rastija Stjepan Zorić


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]