Organska gnojiva umjesto mineralnih? Da, pogotovo kada su u pitanju fosfor i kalij

Globalna gospodarska kriza potaknuta, između ostalog, ruskom agresijom na Ukrajinu još više stavlja fokus na proizvodnju organskih gnojiva. Na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti provodi se projekt usmjeren na gospodarenje organskom tvari iz poljoprivredne proizvodnje, od žetvenih ostataka do stajskih gnojiva pa čak i ostataka iz klaoničke te iz šumarske i prehrambene industrije.

U sklopu projekta održana je druga radionica s temom "Inovativna proizvodnja organskih gnojiva i supstrata za uzgoj presadnica".

"Imamo jako veliki potencijal, negdje oko 10 milijuna tona samo stajskog gnojiva koji se može transformirati u puno kvalitetniji proizvod i onda unositi u tlo kako bi se povećala plodnost", pojasnio je prof.dr.sc. Zdenko Lončarić za Osječku televiziju.

Kako kaže, prisutan je i tehnički potencijal u ratarskoj, povrtlarskoj proizvodnji, ratarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu i ostalim prehrambenim industrijama gdje možemo velike količine organskih ostataka i nusproizvoda transformirati u visokokvalitetna organska gnojiva.

Uz preciznu poljoprivredu ide i precizna gnojidba

"Loše je što mi nismo navikli na to i nismo dobro organizirani", upozorio je rekavši da je kod nas prisutan tradicijski pristup da se u tlo unose žetveni ostaci, a stajska gnojiva sve manje. "Danas imamo preciznu poljoprivredu stoga i gnojidbu moramo preciznije odrađivati", napomenuo je.

Trebali bismo, dodaje, popraviti ono što unosimo u tlo kvalitetnijim gnojivima ne bismo li skratili vrijeme koje je potrebno da podignemo razinu humusa u tlima. Tu je pozicija da se napravi mreža znanstvenih institucija, komunalnih poduzeća, proizvođača, potrošača, svih koji su zainteresirani da se tako multicipira proizvodnja koja postoji, ali je još uvijek ekstenzivna.

"Optimizacija utroška organskih gnojiva je tek pred nama. Tehnologija zbrinjavanje je relativno neiskorištena. Moglo bi se to puno bolje optimizirati iako se s mjerom 10.1.17. to dovodi u red", ističe.

Nova IAKS operacija: 10.1.17 Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama

Povezivanje bi, kaže, trebalo biti na regionalnoj razini. "Nećete daleko voziti otpad nego bi to trebalo okrupnjavati", pojasno je rekavši da treba pustiti proizvođačima da sami pronađu svoj interes u obogaćivanju ostataka jer i tako to moraju zbrinuti pa zašto onda ne bi i zaradili na tome.

Prednosti organske gnojidbe

Osvrnuo se i na poskupljenja mineralnih gnojiva poručivši da s organskim možemo prepoloviti te troškove. "Možemo više od 50 posto potrebe za mineralnim gnojivima zamijeniti organskim, a posebno se to odnosi na fosfor i kalij", istaknuo je dodavši da s dušikom manjim dijelom moramo ostati na upotrebi mineralnih.

"Tu je već u startu značajna ušteda da ne govorimo o nekakvoj višegodišnjoj koristi od njegove upotrebe. Tako sprječavamo degradaciju, pad prinosa, ublažavamo negativan utjecaj klimatskih prilika, a povećavamo i plodnost", napominje ovaj sveučilišni profesor.

Inače, ovaj projekt od 2019. godine provode ga stručnjaci FAZOS-a u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Odjelom za biologiju osječkog Sveučilišta, a provedba je povezana s lokalnim komunalnim poduzećima poput Unikoma dok su u suradnju uključene i jedinice lokalne te regionalne samouprave.

"Ušli smo u pretposljednji mjesec projekta, održavamo zadnje radionice. Njegova vrijednost je oko 7,5 milijuna kuna", napominje Lončarić.

Kristek: Edukacija poljoprivrednika je ključna

Uz gnojiva, razgovaralo se i o smanjenju upotreba pesticida. 

Prof.dr.sc. Suzana Kristek s Katedre za mikrobiologiju na FAZOS-u napominje da je fakultet vlasnik osam certificiranih biopreparata na tržištu. "Imamo djevičanska tla za razliku od zapadnih zemalja i to je potencijal kojeg moramo iskoristiti", dodala je rekavši da poljoprivrednike treba educirati o prednostima bioloških preparata.

"Tretiranje prije pojave simptoma je preduvjet da smanjimo količinu kemijskih fungicida i insekticida", napomenula je. Kako kaže, Europska unija ide u smjeru da ćemo morati imati određen udio ekološke proizvodnje u ukupnoj, a tome su dokaz ukidanja raznih aktivnih tvari.

"Dolazi i do rezistencije jer proizvođači koriste iste tvari. Masa velikih proizvođača je izbacila uljanu repicu jer nemaju adekvatnu zaštitu protiv uljane repice", dodaje profesorica Kristek navodeći da na fakultetu imaju biopreparat koji nudi rješenje za to.

Kako je poručila ljude treba sve više educirati radionicama u polju, projektima da oni sami vide kako to izgleda na terenu.

Više pogledajte u videoprilogu: