Kongres eko i održivog turizma: Hrvatska unatoč potencijalima zbog mnogih interesnih skupina koje manipuliraju eko i ruralnim predznakom godinama, kao i zbog neprepoznavanja termina eko turizma do danas nije razvila konkretnu i konkurentnu eko turističku i poljoprivrednu ponudu.
U Zagrebu je prošlog tjedna održan 2. Kongres eko i održivog turizma.
Partneri Kongresu mnoge su obrazovne ustanove i udruge, uz Kongres vezane i od održanog prvog 2014. godine: Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilište u Mostaru, BiH, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Split, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, Rewilding Europe i Rewilding Velebit.
Organizator je u rad Kongresa u dva dana održavanja, aktivno pridružio i 70 studenata - poljoprivrednih stručnjaka i turističkih managera Hrvatske u budućnosti.
Mnogi sudionici u dvorani doputovali su direktno s polja Slavonije u želji za edukacijom i opstankom, što je rijetkost za hrvatske poslovne skupove.
Ravnatelj znanstveno-stručnog odbora Kongresa dr. sc. Marko Jelić, prodekan Visoke škole za menadžment i dizajn Aspira, Split, prilikom pozdravnog govora istaknuo je posebno prepoznavanje svih potencijala kojima smo okruženi i poticanje na ozbiljan pristup eko turizmu i odgovorno gospodarenje od strane države.
Ispred Ministarstva turizma, okupljene je pozdravila Jelena Šobat iz Uprave za konkurentnost. Šobat je naglasila kako eko turizam država prepoznaje iznimno vrijednim oblikom turizma, sa svim potencijalima konkurentnim za produljenje turističke sezone na stranim tržištima. Najavila je i izradbu nove strategije razvoja ruralnog turizma Hrvatske Ministarstva turizma, u suradnji s Institutom za turizam.
Uvodno predavanje održao je mr. sc. Roman Ozimec, naglasivši kako je agrobioraznolikost dio naše civilizacijske povijesti i tradicije. Hrana je elementarna potreba, strateški resurs bez kojeg se ne može jer daje državi sigurnost u upravljanju krizom.
Ekološka i održiva proizvodnja hrane nije moguća bez izvornih sorti i pasmina proizvedenim u postojećim ekosustavima. Primjer je da u svijetu postoji više od 8.000 sorti vinove loze. Perjanice poljoprivredne proizvodnje mediteranske Hrvatske, vinova loza i maslina, temelje se na izvornim, često i stenoendemičnim sortama.
Dr. sc. Irena Ateljević održala je predavanje pod nazivom; Transformativni turizam za našu održivu budućnost. Ukazala je na alarmantno stanje svjetskih eko sustava, te da smo stigli do kritične točke klimatskih promjena za koje smo i sami odgovorni. Masovni turizam je posljedica neodrživog modela rasta koji smo stvorili tijekom zadnjih 50 godina. Cilj projekta dr. sc. Irene Ateljević je razviti modele pomoću kojih se transformativne turističke prakse mogu ugraditi u popularne masovne turističke proizvode.
Doc. dr. sc. Jadran Kale u predavanju predstavio je suhozid kao vrijednu turističku formu. Suhozidne forme u hrvatskim krajolicima se dokumentiraju, istražuju i objavljuju već puno stoljeće.
Kulturni krajobraz u održivom razvoju primorske Hrvatske - kao temu zanimljivog predavanja na Kongresu, odabrao je dr. sc. Goran Andlar. Predstavljen je rezultat višegodišnjeg istraživanja kulturnih krajobraza primorske Hrvatske, proučenih s aspekta tradicijskih poljoprivrednih načina korištenja zemljišta.
Primjer nedovoljno iskorištenog potencijala koji je svojom veličinom i očuvanom ljepotom iznenadio sudionike Kongresa je najveći maslinik u Hrvatskoj (oko 300.000 stabala) u blizini grada Cresa, a koji nije uvršten kao atrakcija u promociju otoka ili grada Cresa. Turistička zajednica nije prepoznala mogućnost privlačenja turista npr. na berbu maslina, radnu snagu za berbu maslina traže u drugim gradovima (Rijeka).
Sani Sardelić održala je predavanje na temu prikupljanja i pripreme samoniklog jestivog bilja otoka Korčule. Ivna Škoro i Vanja Valić predstavile su aromatične kuture - kulturno naslijeđe i gospodarski razvitak Istre putem istih uz primjere iz svijeta.
Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner, ukazao je na nedostatak vremena i nužno brzo djelovanje u adaptaciji trenutku zbog izraženih klimatskih promjena. Primjerom vizije otoka Krka kao energetski samodostatnog otoka sa nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije, na kojem stanovništvo živi u energetski učinkovitim naseljima, gdje gradovi proizvode dovoljno ili čak više energije od potrebnog, gdje se voda kad je moguće prikuplja i reciklira, konstantno racionalno troši, otoka gdje se svi organski otpaci u poloprivredi, turizmu i domaćinstvima kompostiraju i energetski iskorištavaju i gdje se lokalni promet odvija pretežito električnim vozilima - pružio je viziju moguće slike modernih Hrvatskih gradova u skoroj budućnosti.
Dr. sc. Marija Valčić govorila je o modeliranju razvoja održivog turizma i naglasila nedostatak konkretnih statističkih podataka za izradbu ozbiljnijih razvojnih strategija na državnoj razini.
Ministarstvo zaštite okoliša i energije naglasilo je u predavanju dr. sc. Branke Pivčević Novak važnost Eko oznake ispred EU za održivi turizam Hrvatske. Kako su povećani zahtjevi i svijest modernih turista za zaštitom okoliša, a turistički smještaj vrši pritisak na okoliš, vodu, energiju i bioraznolikost neprimjerenim upravljanjem, sve veća je potreba za uslugama u turizmu prihvatljivim za okoliš. Prema istraživanjima EU, 50% turista teži odredištu i smještaju prihvatljivom za okoliš, 80% turista preferira netaknut okoliš i stoga je preporuka na razini EU u mnoštvu eko certifikata na sivom turističkom tržištu - ishođenje prepoznatljivog znaka EU Ecolabel.
U Istri je razvijen novi sustav eko označavanja na temelju najboljih EU praksi - ECO mode. Milena Radošević pojasnila je u predavanju da su ECO mode pokrenuli kao odgovor na snažne međunarodne trendove razvoja održivog, ekološki odgovornijeg turizma i kako je to jedini program poticanja održivog turizma u Hrvatskoj koji objedinjuje eko označavanja isključivo malih smještajnih objekata (do 30 osoba) i pružatelja aktivnosti (sadržaja). Ukoliko ozbiljno promotrimo statističke podatke da 75% potrošača želi odgovorniji odmor, a 66% bi željelo jednostavnije identificirati "zeleniji" odmor (CRT, USA) prednost označavanja je neophodna.
Za razvoj održivog brdsko-planinskog turizma potrebno je hitno obnoviti dotrajale planinarske objekte ili izgraditi nove smještajne kapacitete, nužne prilagodbe u upravljanju i infrastrukturi Nacionalnih parkova i Parkova prirode za posjet osoba s invaliditetom
Željko Gobec, predsjednik Saveza gorskih vodiča Hrvatske pojasnio je ulogu gorskih vodiča (koji posjeduju međunarodno priznatu licencu UIMLA), kao strateški važnih za provođenje turističkih aktivnosti u brdsko planinskom području Hrvatske. Spoj aktivnosti i očuvanje prirode kojem gorski vodiči i planinari teže, preduvjet su za brendiranje Hrvatske kao Europskog parka prirode i turizma.
Davorin Marković predavao je na izuzetno važnu temu; Moguće prilagodbe u upravljanju i infrastrukturi Nacionalnih parkova i Parkova prirode za posjet osoba s invaliditetom i održao je predavanje na temu; Štićena priroda - poticatelj održivog turizma i razvoja slaborazvijenih područja Hrvatske.
Dr. sc. Ivica Kisić prilikom predavanja ukazao je kako je poljoprivreda u zadnjih stotinjak godina napravila puni krug u svome evolucijskom razvoju te se danas sve veća potreba iskazuje za samoodrživim gospodarenjem i većom zaštitom tla. Kraška polja Dalmatinske Zagore koja su od završetka Domovinskog rata zapuštena i nedovoljno obrađena, imaju izuzetnu mogućnost za razvoj ekološke poljoprivrede jer su čista i nezagađena, veliki su potencijal za opskrbu turističkog sektora, istovremeno i zapošljavanje mladih.
Svjetski trendovi u turizmu ukazuju na sve veći značaj ekološki uzgojene hrane u ponudi turističke destinacije, stoga je u krškim poljima Zagore moguće razvijati i ekološke farme. Veza između ekološke poljoprivrede i turizma trebala bi biti jedna od temeljnih odrednica budućeg razvoja Zagore.
Eko turizam predstavlja i odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva okoliš i unapređuje blagostanje lokalnog stanovništva Dalmatinske Zagore, naglasio je u predavanju o neiskorištenim resursima dalmatinskog zaleđa Šibensko-kninske županije kroz razvoj eko turizma, Ante Šimić.
Ispred Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske, Život, predavanja su održali mr. sc. Miroslav Kovač i Roberta Kljenak, pozvavši širu javnost i ugostitelje da pomognu razvitku hrvatskog sela kupnjom i konzumacijom kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, ponudom kojih nadograđuju i brendiraju restoransku vrijednost. Istaknuta je potreba snažnije promocije domaćih proizvođača kako bi oslabili potrošnju manje kvalitetnih uvoznih.
Marijana Živković ispred Ministarstva poljoprivrede predstavila je mogućnosti financiranja ruralnog turizma kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske do 2020. Dr. sc. Marina Krvavica održala je predavanje na temu; Znanstveni dokazi autentičnosti dalmatinskih autohtonih prehrambenih proizvoda kao potvrda autentičnosti dalmatinske kuhinje. Mogućnosti znanstvene potvrde autohtonosti nalazi u izolaciji autohtonih funkcionalnih starter kultura, utvrđivanju specifičnog kemijskog sastava i u genetici.
Na Kongresu predstavljeno je i djelovanje Udruge Divljina Velebita, Davor Krmpotić i Marijana Biondić uz nastojanja vraćanja u prirodu Velebita gotovo nestalih, divljih životinja od kojih neke imaju i važnu ulogu održavanja zapuštenih pašnjačkih površina, među preostalim podržavaju i promoviraju izvornu kuhinju kao ekskluzivan turistički proizvod.
Međunarodno poznatog partnera udruge Divljina Velebita - Rewilding Europe, predstavio je Simon Collier. Uz mnogo pozitivnih primjera iz svijeta i mogućnosti visokih turističkih prihoda od turizma u divljini (npr. promatranje i fotografiranje divljih životinja uz stručno vodstvo), naznačio je za Hrvatsku vraćanje divljine u prirodu i povratak prirodne ravnoteže jednim od najvažnijih procesa za naš turizam koji je nepotrebno krenuo u smjeru masovnog.
Da turizam u zaštićenim područjima prirode ima podlogu postati jedan od najperspektivnijih oblika turizma na području Republike Hrvatske, u predavanju je naglasila Vanessa Zagorščak. Strateškim preusmjeravanjem razvoja turizma RH na parkove prirode pridonijelo bi novu dimenziju turizma u zaštićenim područjima i u kontinentalnoj Hrvatskoj jer u parkovima prirode zbog niže razine zaštite, otvorene su veće mogućnosti za razvoj turizma kroz dodatne, prateće sadržaje. Barbara Golub održala je predavanje o potencijalu razvoja ekoturizma na hrvatskim rijekama.
Turistički potencijal rudarske geobaštine oko Murskoga Središća predstavila je dr. sc. Mihaela Mesarić iz Međimurske prirode - javne ustanove za zaštitu prirode.
Dr. sc. Sandra Kantar predstavila je potencijale tj. resursnu osnovu za razvoj ekoturizma u Koprivničko-križevačkoj županiji, zaštićena područja kojih je eksploatacija vrlo slaba, a imaju veliki gospodarski potencijal. Kao primjer predstavila je projekt ECOTOP i ukazala kako ekoturizam može pridonijeti dobrobiti lokalnog stanovništva putem razvijanja alternativnog zapošljavanja i osiguravanja prihoda kroz aktivnosti koje već postoje na autentičnom turističkom seljačkom gospodarstvu. Ekoturizam oko Regionalnog parka Mura-Drava po svojoj važnosti za ekosustav nadilazi okvir pograničnog područja Hrvatska-Mađarska i postaje lokalitet o kojem trebaju skrbiti sve zemlje Europske unije.
Dr. sc. Marija Dejanović ispred Turističke zajednice grada Nina predstavila je primjer eko turizma i održivog razvoja putem turističke ponude Solane Nin, koja svojim djelovanjem nadograđuje turistički doživljaj Nina i pomaže ostvariti zavidne turističke rezultate gradu Ninu.
Dragan Glavaš, ispred JU Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca održao je predavanje na temu razvoja eko turizma Općine Jajce. Istaknuo je da BiH nema definirane jedinstvene strategije za uspostavom zaštićenih područja na državnom nivou, međutim selektivni turistički oblici potiču razvoj standarda za zaštitu prirodne baštine i održivi razvoj postaje strateška odrednica selektivnih turističkih oblika, poticaj gospodarskog razvoja destinacije, posebno malih gospodarstava.
Organizator Kongresa Sunčana Matić ispred agencije LUX promocija, nakon dvije godine rada, kvalitetnim i opsežnim programom 2. međunarodnog kongresa eko i održivog turizma pod pokroviteljstvima Grada Zagreba, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energije, teži višoj razini građanske odgovornosti, vrednovanju hrvatskog sela i poticanju konzumacije zdravih domaćih proizvoda, implementiranju istih u turizam te eko osviještenosti.
Želja organizatora i okupljenih je da država razvojnim strategijama ruralnog turizma i poljoprivredne proizvodnje pristupi transparentno, raspiše natječaje, involvira u izradbu strategija neovisne znanstvenike i iskusne stručnjake, osobe međunarodnog ugleda i znanja, kako bi zajedno zaustavili devastaciju ruralnog prostora.
U pripremi je i Zbornik radova 2. kongresa eko i održivog turizma.
Autor: Sunčana Matić, Foto: Goran Šafarek
Otvoren Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru: Ovo su najvažnije poruke
"Baranjski bećarac" dobio titulu najbolje kulturne manifestacije u 2023.
SALORI: Treba jasno propisati tko snosi odgovornost za štete od divljači u poljoprivredi
Maloj destileriji s Korduna veliko priznanje - iz Londona stigla srebrna medalja za gin
Ukrajinski izvoz žitarica je samo 1 milijun tona manji nego prošle godine
Prema Državnoj carinskoj službi, prema podacima od 17. travnja Ukrajina je izvezla 38,608 milijuna tona žitarica i mahunarki od početka sezone 2023/24, od čega je 3,749...
