• Kongres eko i održivog turizma
  • 13.12.2016. 17:10

Kongres - nova nada za ruralni turizam Hrvatske

Kongres eko i održivog turizma, 15. i 16. prosinca 2016. - temelj pozitivnije Hrvatske!

  • 2.491
  • 124
  • 0

Povodom održavanja 2. Kongresa eko i održivog turizma (15. i 16. prosinca 2016., Hotel Palace, Zagreb), organizator Kongresa Sunčana Matić ispred agencije LUX promocija, predstavila nam je nakon dvije godine rada, kvalitetan i opsežan program kongresa.

Program Kongresa pod pokroviteljstvima Grada Zagreba, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energije, temeljen je na prirodnim resursima Hrvatske i turističkim potencijalima istih, istovremeno i na proizvodnji zdrave hrane - revitalizaciji turizma ruralne Hrvatske.

Revitalizacija ruralnog turizma

Kako su partneri Kongresu mnoge obrazovne ustanove i udruge, a koje su bile vezane i uz prvi Kongres (održan 2014.): Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Agronomski i Prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilište u Mostaru, BiH, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Split, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, Rewilding Europe i Rewilding Velebit, Sunčana Matić motivirajući ponosno ističe kako u radu Kongresa u dva dana održavanja, aktivno sudjeluje i 60 studenata - poljoprivrednih stručnjaka i turističkih managera Hrvatske u budućnosti.

Međunarodni kongres eko i održivog turizma

Posebna nastojanja održavanjem 2. kongresa eko i održivog turizma su za konkretnom revitalizacijom kontinentalne Hrvatske i Dalmatinske zagore, poticanje proizvodnje zdrave hrane na poljima Slavonije kako bi se stvorio prostor za gospodarski oporavak i povratak mladih.

Najmlađi dekan u RH i ravnatelj kongresa - Marko Jelić

Stoga smo na preporuku organizatorice razgovarali s najprimjerenijom osobom, koja svojim djelovanjem svjedoči da je povratak i napredak u Hrvatskoj moguć i u ruralnim krajevima - s dr. sc. Markom Jelićem, ravnateljem znanstveno-stručnog odbora Kongresa.

Profesor Jelić (40) zaista je zanimljivog životopisa, rođen u Kninu gdje je završio osnovnu i prvi razred srednje škole, a uslijed ratnih zbivanja kao prognanik završio je zadarsku Gimnaziju "Jurja Barakovića". 1994. upisuje studij Molekularne biologije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2000. upisuje doktorski studij Stanične biologije i biokemije na Sveučilištu Christian Albrehts u Kielu SR Njemačka kod prof. Jurgena Solla, te 2003.g. u 27-oj godini doktorira na uglednom Sveučilištu Ludwig Maximilian u Munchenu.

Kako mu je uvijek temeljna misao vodilja bio život u vlastitoj domovini i pogled na rodnu Dinaru, vraća se u Republiku Hrvatsku i zapošljava se u Centru za poduzetništvo Grada Knina kao viši stručni savjetnik za nove tehnologije, otkud je pripremio i zajedno sa suradnicima osnovao 2005. Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu te s 29 godina postaje prvi dekan, istovremeno i najmlađi dekan u RH.

Iskustvo na projektima održivog razvoja

Izabran je i za predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, ponovno kao najmlađi u povijesti te institucije. U akademskoj godini 2015/2016. obnaša dužnost dekana Visoke škole za menadžment i dizajn "Aspira" iz Splita, gdje 2016. stječe počasni naziv Prodekan savjetnik. Voditelj je i sudionik brojnih projekata kojima je cilj održivi razvoj i korištenje resursa. Oženjen je suprugom Nadanom te ponosni otac četiri kćeri.

Godinama se kroz održivi razvoj na brojnim projektima bavi ekološkim i održivim turizmom, nastojeći iskoristiti resurse Dalmatinskog zaleđa za aktivnosti koje će donijeti opću korist čitavoj zajednici. Također, smatra temeljeno na dosadašnjem iskustvu, da je integracija ili bolje reći sinergija poljoprivrede i proizvodnje hrane s turizmom osnova za opstanak ljudi u tim prirodom i kulturom iznimno bogatim krajevima.

Postavili smo nekoliko pitanja dr.sc. Marku Jeliću vezano na zanimljivu temu Kongresa.

Turizam u skladu s prirodom

Eko turizam i održivi razvoj - koliko to ima smisla u našem turističkom okruženju?

Prije svega treba naglasiti da svjetski turistički trendovi upravo pokazuju najveći rast u području turizma vezanog uz okoliš i kulturna bogatstva područja u kojem se odvija turistička djelatnost. Po nekim procjenama to se kreće između 10 -15% na godišnjoj razini.

Treba naglasiti da eko turizam ima niz postulata koji su jasno definirani od strane krovne organizacije za eko turizam, a to je TIES ili Međunarodno udruženje za eko turizam. Jedna od definicija eko turizma glasi: "turizam u kojem osviješteni putnici podupiru zaštitu prirode i okoliša na destinaciji koju su odabrali, kao i lokalnu zajednicu i njezinu kulturnu baštinu."

Naime posebno je istaknuta briga o smanjenju utjecaja na okoliš u svim oblicima djelovanja turističke djelatnosti od fizičke nazočnosti posjetitelja i pružatelja usluga, pa do razvoja svijesti i edukaciji. A toga se eko turisti u načelu i pridržavaju i ka tom teže.

Ponuda u toj sferi turizma u RH postoji već desetljećima, a moglo bi se možda reći i čitavo stoljeće, iako tadašnji pružatelji usluga nisu toga niti bili svjesni. Naime radi se o načinu i filozofiji života koja je kod nas ukorijenjena oduvijek u smislu suživota s okolišem. Drugim riječima radi se o održivosti, o povratku onog što je okolišu i prirodi oduzeto, vodeći brigu o eksploataciji dostupnih resursa. Vodili su se principom - koliko uzmeš toliko vrati, koliko pružiš toliko očekuj nazad.

S druge strane sustavno organizirana i zakonski regulirana turistička aktivnost, već desetljećima postoji i više-manje je održiva upravo u našim Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode, a s obzirom na brojnost posjetitelja, prirodna i ostala dobra poput kulturnih i povijesnih spomenika su ostala zaštićena od degradacije do koje bi zasigurno došlo da nema pametnog i sustavnog upravljanja. Iz svega navedenog jasno je da ta turistička grana ima brojne potencijale i sjajnu budućnost, naravno ako joj pristupimo strateški i promišljeno.

Neriješeni odnosi prepreka su i turizmu

Koje su trenutačne prepreke turizmu?

Najveća je prepreka nepostojanje jasne strategije razvoja koja bi bila opće prihvaćena i jasna te na osnovu koje bi se mogle poduzimati daljnje mjere zaštite i unaprjeđenja. Kod nas strategije služe samo kao pokriće, a ne kao živi dokument koji sustavno generira rješenja i postupke u danom trenutku. Najbolji primjer je nepostojanje registra seoskih domaćinstava koji bi trebali biti nositelji ovog tipa turističke aktivnosti u ruralnim područjima.

Postoje i brojne druge poteškoće koje priječe daljnji razvoj eko turizma poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nedovoljne informiranosti, edukacije, nepostojanje sustavnog pristupa na lokalnoj razini, nedostatak poduzetničkog duha te naravno depopulacija i starenje ruralnih krajeva.

Unatoč svemu gore navedenome, prilike i potencijali su uistinu blistavi.

Brojni potencijali za održivi turizam

A koje su onda prednosti i mogućnosti?

Prednosti su zasigurno brojni potencijali koji su osnova za takve djelatnosti, poput očuvane prirode i nezagađenog okoliša. Zatim, tu su brojna napuštena sela i zaseoci razasuti po planinama Dinarskoga krša koji odišu iskonskom vezom s prirodom i okolišem.

Bitna je i naša gastronomija koja se temelji na jednostavnim jelima iznimne maštovitosti, poput mast na kruhu posutim šećerom ili paprikom, do raznih pripravaka zasnovanih na ozbiljnijoj kulinarskoj obradi. No karakteristika svih jela i pića iz naše kulinarske baštine je to da se pripremaju od sastojaka koje su vrhunske kvalitete i domaćeg porijekla. Tako da ovaj oblik turizma povezuje mnoge gospodarske grane od poljoprivrede, ugostiteljstva, prerade hrane i brojnih drugih. Važno je naglasiti da već sad imamo vrhunske chefove, kuhare koji tradiciju ugrađuju u moderni kulinarski doživljaj.

Ljepote koje nas okružuju

S obzirom na otuđenost današnjeg čovjeka i njegovu prezaposlenost, pružanje mogućnosti za povratak početcima, predstavlja nevjerojatan potencijal nama kao izglednoj destinaciji.

Ono što se primijeti kad nas netko posjeti iz npr. zapadne Europe ostane frapiran ljepotama koje nas okružuju, hranom koju jedemo i klimom koju uživamo, s druge strane nama se to čini normalno i ne dajemo tomu veliku pažnju, čak bi se usudio reći niti to uopće primjećujemo. Upravo najveće mogućnosti se kriju u nama koji napokon moramo otvoriti oči i uzeti, ali odgovorno - mislim prije svega održivo, ono što nam je Bog dao.

Mi smo iznimno bogat narod, otputujte samo par stotina kilometara na bilo koju stranu od naše zemlje i vidjet ćete da život tamo nije toliko ugodan, unatoč većem standardu i ekonomskim mogućnostima.

Gospodarska snaga nacionalni parkova

Također, smatram da nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja u RH koja zauzimaju do 10-tak% teritorija zemlje moraju preuzeti obvezu daljnjeg širenja i poticanja ovakve turističke djelatnosti u svom okruženju. Razlog zašto ih posebno ističem jest njihova gospodarska snaga, a i određena zakonska regulativa koja može dovesti do kočenja gospodarske i turističke djelatnosti, što u konačnici uzrokuje daljnju depopulaciju ruralnih krajeva.

Prenošenje znanja i novih ideja i sinergija sudionika

Zašto je važan ovaj 2. Kongresi eko i održivog turizma?

Važnost ovakvih događanja je u prenošenju konkretnih znanja i stvaranju novih ideja, susretu stručnjaka iz cijele RH i šire, koji koncentrirani na zajedničku temu, ali iz različitih područja znanosti i struke, zasigurno mogu pridonijeti osvještavanju prije svega donositelja odluka poput Vlade, Ministarstava, regionalnih i lokalnih samouprava itd. Na način da usporede svjetske tokove i postignuća u turizmu, prilagode ih našim mogućnostima i potencijalima te da iskristaliziraju jasne smjernice i korake kako bi postigli određene rezultate. Ponovno naglašavam važnost jasnih postulata u strateškom planiranju i donošenju strategija, a upravo to ovakvi kongresi i imaju za svrhu.

U prilogu ispod teksta možete pronaći i kompletan program kongresa!

Osim znanstvene i stručne zajednice to je mjesto susreta pružatelja i korisnika usluga poput tour operatora, agencija, ugostitelja, hotelijera i iznajmljivača, a i samih turista. Već iz toga je vidljivo da je ovaj kongres i slični događaji mjesto sinergije svih dionika sustava.

Najvažniji u cijeloj priči su obiteljska gospodarstva

Posebna pažnja je posvećena malim pružateljima usluga, jer su oni najvažniji u cijeloj ovoj priči, s obzirom da se najčešće radi o OPG-ima, koji na ovaj način kroz turizam dodaju dodatnu vrijednost svojim poljoprivrednim proizvodima. Naime tada više ne prodaju sirovinu uz malu financijsku dobit, već gotove proizvode krajnjem konzumentu tj. turistu uz višestruko veću dobit. To je budućnost naših malih poljoprivrednih proizvođača i njihovih gospodarstava.

Želite li još što poručiti za kraj?

Želio bih se zahvaliti organizatorici Kongresa Sunčani Matić i agenciji "LUX promocija" na uistinu iznimnom trudu i vizionarskom djelovanju u promicanju eko i održivog turizma te Visokoj školi "ASPIRA" iz Splita koja u svoje studijske programe Turizma i Gastronomije integrira upravo postulate održivosti.

Također koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane za eko i održivi turizam i ostalu javnost da nam se pridruži na kongresu u Zagrebu 15. i 16. prosinca 2016., a s ciljem da zajedničkim naporima postavimo nove i učvrstimo postojeće temelje djelovanja na razvoju turizma i očuvanju prirodnih i kulturnih dobara koja su nam povjerena na brigu.

Autor: Sunčana Matić


Dokumenti


Tagovi

Eko turizam Marko Jelić Sunčana Matić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi