Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Urbana poljoprivreda
  • 05.12.2022. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Gradska poljoprivreda - mit ili stvarnost?

Izgubili smo vezu sa selom pa proizvodnja hrane u urbanim sredinama, u prvom redu za vlastite potrebe, nikada nije bila veća, istaknuo je dekan Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Ivica Kisić.

Foto: Marinko Petković
  • 120
  • 29
  • 0

Radonica dekana Agronomskog  fakulteta u Zagrebu prof. dr.sc. Ivice Kisića "Gradska poljoprivreda - mit ili stvarnost?", na kojoj su sudjelovali i Branka Mrakužić, koja je stvorila 14 gradskih vrtova u Gradu Zagrebu na 23 hektara i Sergej Lugović, vlasnik Vesele motike, održana je u sklopu sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije CroAgro na Zagrebačkom velesajmu.

"Danas u svijetu više od 60 posto stanovništva živi u gradovima, u EU je taj postotak još i veći. Izgubili smo vezu sa selom pa proizvodnja hrane u urbanim sredinama, u prvom redu za vlastite potrebe, nikada nije bila veća", kazao je uvodno dekan Kisić, koji je i autor knjige Gradska poljoprivreda.

Lista čekanja za urbane vrtove u Zagrebu  

Prema njegovim riječima, u Europi već 15 gradova imaju 10 milijuna stanovnika, što predstavlja veliki izazov kada se radi o stvaranju hrane za potrebe osam milijardi ljudi u svijetu, dok je taj broj još 1963. godine iznosio 3,3 milijarde, što znači da je svjetska populacija za 59 godina, povećana za 4,7 milijardi ljudi. Dakle, postoje zemlje u svijetu, kao što je Kuba, gdje je gradska poljoprivreda dovedena do savršenstva, a i kod nas su saživjeli urbani vrtovi. To je dobro, jer je najprije pandemija, a potom i rat u Ukrajini, pokazao da dugački lanci opskrbe hranom, ne funkcioniraju u kriznim situacijama.

Dekan Kisić je istaknuo da su urbani vrtovi zanimljivi za promatranje, u prvom redu što se tiče zdravlja ljudi, koje je povezano s kvalitetom hrane, što sve više dolazi u prvi plan. Uz to, napominje da je važna i njihova socijalna dimenzija, jer gradski vrtovi povezuju ljude, odnosno vraćaju ih na zemlju u betonskoj džugli velikih gradskih spavaonica. 

Dekan Ivica Kisić je i autor knjige "Gradska poljoprivreda"

Predstavnica Grada Zagreba Branka Mrakužić kazala je da su s gradskim vrtovima krenuli još 2013. godine, te ih do sada imaju na 14 gradskih lokacija koje pokrivaju 23 ha. Dodala je da se radi ukupno o 2.200 vrtova, koji  su prije svega namijenjeni proizvodnji povrća, bobičastog voća i cvijeća na malim površinama za svoje potrebe, bez prodaje na tržištu.

Istaknula je kriterije za dobivanje gradskih vrtova, jer postoji i velika lista čekanja, kao i onih koji su zainteresirani za njih, u prvom redu mladi ljudi bez iskustva u uzgoju hrane. Za dobivanje istih, kaže, mogu se javiti na javni poziv svi koji imaju prijavljeno prebivalište u Zagrebu, te ispunjavaju socijalne uvjete, odnosno imaju obitelj.

Analiza tla, međusobna razmjena plodova 

Kako se čulo, svake se godine obavlja analiza tla u gradskim vrtovima, jer u njima nije dozvoljena uporaba zaštitnih sredstava, kao ni poboljšivača tla, što znači da je obvezna kontrola biljaka na ostatke pesticida. Cilj je, kaže Mrakužić, potaknuti njihove brojne korisnike na međusobnu razmjenu plodova. No, kako je među njima bilo puno onih kojima je ovo bilo prvo iskustvo u uzgoju hrane, pripremili su i Priručnik urbanog vrtlarstva, koji, između ostalog, donosi plodored, kako bi usjevi bili što bolji. Novost je i prvi urbani voćnjak na 5000 m2 u Zagrebu, čija će sadnja uskoro krenuti.

Gdje su s eko hranom Kopenhagen, Berlin, Beč i Ljubljana, a gdje naš glavni grad?

Vlasnik Vesele motike Sergej Lugović ističe da je tržište odlično prihvatilo mirkopovrće s urbane ekološke farme, koju su pokrenuli 2018. godine, ispod zagrebačke tržnice Kvatrić. Dodao je da je Zagreb u samom svjetskom vrhu što se tiče urbanih vrtova, a i dalje postoji veliki potencijal,  jer je 25 posto krovova zgrada ravno što znači da je pogodno za uzgoj povrća, ali i za solare, što se tiče obnovljivih izvora energije, koji su postali jako važni u proizvodnji hrane. 

Za urbani vrt u Zagrebu postoji i lista čekanja 

On je upozorio da sada postoje i dostupne moderne tehnologije koje prate novi uzgoj hrane, kao što je urbano vrtlarstvo. "Što znači da treba imati potrebno znanje za njihovu veću primjenu u praksi jer se kod nas, još uvijek, puno priča, a malo toga se na kraju uradi", drži Lugović koji je naveo primjer eko farme Gruntek, koja sa 10-ak ha dostavlja povrće u grad. Uz to, kaže, kokošinjci na neboderima New Yorka, više nikoga ne čude.  

Uzgoj ispod Kvatrića: S urbane eko farme Vesela motika stiže mikropovrće

"Moramo voditi računa o sve učestalijim klimatskim promjenama u proizvodnji hrane, jer one donose sve veće temperature i njezina konvencionalna proizvodnja je sve zahtjevnija, pa je tako urabana poljoprivreda već saživjela na Dalekom istoku, a sada kuca i na naša vrata", zaključio je dekan Ivica Kisić.


Fotoprilog


Tagovi

Urbani vrtovi Gradska poljoprivreda Mit ili stvarnost Ivica Kisić Dekan Agronomski fakultet


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.


Partner

Croagro

Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 91 6306 405, e-mail: [email protected] web: https://www.zv.hr/sajmovi-7/croagro/2522