Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zdrava hrana
  • 02.12.2022. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Gdje su s eko hranom Kopenhagen, Berlin, Beč i Ljubljana, a gdje naš glavni grad?

Trome nacionalne prehrambene politike ne mogu reagirati brzo na krize (Covid, rat, financijske i opskrbne krize) i tu zato uskaču gradovi sa svojim djelovanjem, čulo se na konferenciji "Naša dobra hrana" u Zagrebu.

Foto: Vesna Mijat
  • 205
  • 42
  • 0

U prostorima Agronomskog fakulteta u Zagrebu održana je konferencija "Naša dobra hrana", u organizaciji Zelene mreža aktivističkih grupa (ZMAG) u suradnji s Agronomskim fakultetom i Hrvatskim agroekonomskim društvom. Dio je ovo projekata Our Good Food uz financijsku podršku Rosa Luxemburg Stiftung, i dio Food Wave-a koji vodi Grad Zagreb. 

Voditeljica Radne skupine za urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Grada Zagreba Sonja Karoglan Todorović, istakmula je da 50% svjetskog stanovništva živi u gradovima, dok je u EU taj postotak već oko 70% i zdrava hrana je zaslužila biti gradska tema. Naglasila je kako trome nacionalne prehrambene politike ne mogu reagirati brzo na krize (Covid, rat, financijske i opskrbne krize) i tu zato uskaču gradovi sa svojim djelovanjem.

Javna je nabava jedan od načina mijenjanja prehrambenih politika koji doprinosi zelenoj transformaciji. Prostorno pak planiranje može prevenirati pojavu tzv. Food deserts što je pojava prisutna u višemilijunskim gradovima gdje postoje čitava naselja u kojima više nije moguće kupiti hranu (sva prodaja je koncentrirana u velikim trgovačkim centrima). Pametna komunalna infrastruktura olakšava kratke lance opskrbe.

Kopenhagen na 100 posto eko hrane u javnim ustanovama

Službena EU politika potiče zelene javne nabave i promiče ekološke kantine, te jačanje shema školskog voća. Tako za primjer, Beč ima 5.700 ha poljoprivrednog zemljišta na kojem se proizvodi hrana, a grad omogućuje uvjete za izravnu prodaju. Osim toga, u tu postoji veliki broj zero waste trgovina, provodi se aktivna politika kompostiranja, potiče se edukacija i istraživanja o ekološkoj proizvodnji. Glavni grad Austrije pravo promovira svoju vlastitu ekološku robnu markicu za hranu proizvedenu na prostoru grada.

U bečkim vrtićima i školama već je sada udio ekološke hrane veći od 50%. Primjer Danske još je napredniji jer je Kopenhagen na 100% ekološke hrane u javnim ustanovama, a ekološka svijest je toliko visoka da čak 95% Danaca kupuje eko hranu. I Zagreb ima velike planove, ali i jedan još veći problem - nedovoljne količine ekološke hrane u bližoj okolici.

Svake subote je ekološki sajam u Ljubljani

Maruška Markovčič viša savjetnica Grada Ljubljane iz Odjela za ruralni razvoj imala je prezentaciju na temu "Kako smo pokrenuli kratke lance opskrbe i osvojili nagradu Milano Urban Food Policy Pact“. Naglasila je da 2/3 prostora grada Ljubljane čine poljoprivredna i šumska zemljišta, te da u ovom trenutku mogu biti 30% prehrambeno samodostatni. Plan im je doći do 50%, te ne promoviraju samo ekološku nego i integriranu proizvodnju hrane.

Prema njezinim riječima proizvođači i potrošači moraju imati konstantni kontakt jer proizvođač mora znati što potrošač želi i treba, a potrošač mora znati kako i što proizvođač može proizvesti. Grad Ljubljana je fokusiran na podizanje ekološke svijesti kod građana za hranom proizvedenom lokalno, sezonsko i na integrirani način. Svake subote u gradu održavaju ekološki sajam. Što se tiče hrane u javnim institucijama već sada slovenske škole i vrtići moraju nabavljati minimalno 20% hrane proizvedene lokalno. Susreću se s problemima distribucije, skladištenja, te rade na edukaciji kuharica. Za razliku od Zagreba u Ljubljani je omogućeno pčelarenje unutar grada gdje postoji oko 350 pčelara i turistička zajednica je organizirala gradsku turu tzv. Pčelinji put.

U Berlinu gradski vrtovi niču na starim grobljima

Judith Pfister i Christopf Dawid iz Berlina predstavili su projekt urbanog vrtlarstva u Berlinu kroz prizmu građanskog zelenog aktivizma. Berlinskim urbanim vrtovima koji niču na starim grobljima, gospodare pravne osobe slične udrugama, te su udruženi u veći savez koji se može financirati raznim projektima. Bave se proizvodnjom ekološke hrane u samom centru grada, ali njihova najvažnija djelatnost je edukacija školske i predškolske djece koja dolaze tamo. Vrtlarske radionice, ekološke i klimatske edukacije, te vrtni restoran donosi im prihode za održavanje projekata.

Branka Mrakužić, voditeljica odjela za poljoprivredno zemljište u uredu grada Zagreba sretna je službenica, utvrdila je, jer joj je omogućeno da vodi jedan takav koristan projekt kao što su "Gradski vrtovi“. Iniciran i od strane građana, udruga te samog Grada, ima za svrhu poboljšanje kućnog budžeta, uzgoj vlastite hrane, te stvaranje privilegije kada potrošač zna kakvu hranu jede. Od društvenih koristi, naglasila je druženje i razmjenu znanja i iskustava, a za same građane izdvojila je prednosti zdrave prehrane, boravka na svježem zraku i pojačane fizičke aktivnosti. Ekološka dobrobit ovog projekta za grad je nemjerljiva.

Grad Zagreb organizirao je poljoprivredno redarstvo koje ima zadatak održavati poljoprivredno zemljište sposobnim za  proizvodnju. Sve lokacije gradskih vrtova koriste se isključivo za ekološku proizvodnju, a uzorci tla i proizvoda idu dva puta godišnje na kemijsku analizu. Za vrtove su oformljene liste čekanja i liste zainteresiranih, a u planu je oformiti nove gradske i terapijske vrtove.

U sklopu konferencija predstavljeni su i uspješni ekološki proizvođači hrane. Ovog puta to su bili predstavnici OPG-a Biomara i OPG-a Vedrine.

OPG Biomara - biodinamičko povrće

Željko i Jasminka Iličić iz Zagreba s kancelarijskih poslova i bez poljoprivrednog iskustva, prije 15 godina  kupili su 6 ha imanja i ušli u ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Kako je Željko Iličić naglasio, željeli su pobjeći iz užurbanog korporativnog ritma života i biti društvu od koristi. Pa su posadili kupine.

"Da smo znali što nas čeka, pobjegli bismo, ali sada smo sretni da smo uspjeli. Moja supruga direktorica marketinga i ja voditelj u jednom trgovačkom centru našli smo se u biodinamičkoj proizvodnji voća i povrća", ispričao je. No, našli su se tamo zbog svoje djece i svojih kupaca za čije su zdravlje osjećali odgovornost. Danas zapošljavaju 6-10 osoba, te proizvode preko 60 različitih kultura. Hranu plasiraju izravno kupcima, preko grupa solidarne prodaje, te vrše do 250 dostava tjedno prema svojih oko 1.500 registriranih kupaca. I od kada su krenuli ulažu u proizvodnju, u novu mehanizaciju, nove plastenike, sustav za navodnjavanje i sl.

Zato se Željko i može pohvaliti da mu je prošla godina iako sušna, bila jedna od najboljih do sad. Na imanju koriste zelenu gnojidbu i više ne oru nego podrivaju. Naglasio je važnost kontinuiranog učenja, i sam najviše voli učiti od drugih proizvođača. Cilj im je da što više ljudi ima pristup kvalitetnim namirnicama po prihvatljivim cijenama.

OPG Vedrine - prva kompostna štala u RH

Siranu Vedrine čine Ana Todorić, njena sestra i šogor, te cijela šira obitelj. Najvažniji dio njihovog OPG-a je stado od 130 krava britanske pasmine Jersey. Proizvode više od 20 različitih proizvoda od kravljeg mlijeka: Škripavac, Lička kisel'na, Lička basa, Seljački sir, Varenika, čvrsti i tekući jogurti, svježi sir i vrhnje. Ana je naglasila da bi mljekar mogao proizvesti kvalitetno mlijeko on mora imati kvalitetnu hranu za stoku, kvalitetnu održavanu kravu i kompletno zatvorenu priču. Zato oni proizvode i vlastitu hranu za krave na škrtoj pjeskovitoj ličkoj zemlji. No, i tu su se snašli. 

"Imamo jedinu kompostnu štalu u RH, i proizvodimo vrhunsko gnojivo za naše oranice", istaknula je. Stelja je mješavina urina, izmeta i piljevine koji se svaki dan miješaju i okreću, a nakon 4 mjeseca fermentacije se iznosi na oranice i prihranjuje tlo. Imaju stalno zaposlenih 12 osoba. Ekološki su kontrolirani i sve plasiraju staklenoj ambalaži.


Tagovi

ZMAG Zelena mreža aktivističkih grupa Sonja Karoglan Todorović Maruška Markovčić Branka Mrakužić Grad Zagreb Urbani vrtovi Ekološka hrana Ekološka poljoprivreda Željko Iličić Biomara Vedrine Ana Todorić


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

REKORDNI OSMI WINEOS Osmi međunarodni sajam vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS održan je u petak 13. i subotu 14. siječnja 2023. u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Bio je to najveći WineOS dosad na kojem se predstavio rekordan broj pr... Više [+]