• Forum svjetskih stručnjaka
  • 19.07.2021. 16:30

Alltech ONE Ideas: Poljoprivreda je ključni dio rješenja globalnih problema

Na Alltechovom forumu dan je pogled na svijet, ekonomiju, klimatske promjene, poljoprivredu i zaštitu okoliša, kroz objektive četiri različite zemlje - SAD-a, Brazila, Kine i Irske.

Foto: Martina Popić
  • 412
  • 111
  • 0

Naslijedili smo prekrasan planet od svojih predaka, ljudi koje više ne možemo čuti, a mi ćemo ga prenijeti na svoje potomke, ljude koje još ne možemo vidjeti. Naš posao je ostaviti ovaj nevjerojatni planet u boljoj formi nego je bio kad smo stigli ovdje. Pa kako možemo postati "dobri preci", početno je pitanje jednog od plenarnih izlaganja na nedavno održanoj on-line trodnevnoj konferenciji "ONE Ideas“ u organizaciji poznate američke tvrtke Alltech. Na ovom su, kako kažu, "tjednu inovacija, inspiracija i motivacija“ više od 10.000 prijavljenih sudionika iz 101 zemlje uživali u 70 prezentacija 90 uvaženih govornika.

Prezentacija teme "Ekonomija i zdravlje: prirodna veza“ Davida McWilliamsa, irskog ekonomista i profesora na Trinity College u Dublinu, osmišljena u formi intervjua koji je s autorom vodio dr. Mark Lyons, predsjednik i izvršni direktor Alltecha, dala je pogled na Svijet kroz objektiv četiri različite zemlje – SAD-a, Brazila, Kine i Irske.

Veliki globalni izazov

Trenutno je Majka Zemlja u opasnosti. Neodoljiva sila od osam milijardi potrošača hara planetom - nepokretnim objektom ograničenih resursa. Globalno zatopljenje, porast razine mora, zagađene rijeke, isušena zemljišta, zacrnjeno nebo i globalne pandemije... nije teško zamisliti gdje priča završava. Posljednja je prilika za promjenu našeg ponašanja – da postanemo "planeri, a ne samo korisnici, kultivatori, a ne samo berači“, početno je stajalište organizatora.

"Postoji alternativa. To je razmišljanje o nasljeđu. A poljoprivrednik, tradicionalni upravitelj našeg planeta, njegovih životinja, zemlje, šuma i rijeka, može biti njegov spasitelj. Dakle, dijelimo jedan planet, svi smo u ovome zajedno. Zaštitari prirode i potrošači, poljoprivrednici i aktivisti, industrija i vlada, čovjek i majka priroda, a cilj su tri Z, zdravi ljudi, zdravo društvo i zdrav planet. Pa kako ćemo do toga doći?“, pitao je dr. Mark Lyons svoga gosta koji je odgovorio kako nam je ova nesretna pandemija pokazala da smo svi međusobno povezani, da smo jedan svijet, jedan planet.

Dr. Mark Lyons i David McWilliams "pretresli" su aktualne globalne probleme

I to je planet obilja, ali međusobno povezan planet obilja. "To je vrlo složen odnos, trgovina, ideja, ljudi, koji se kreću naprijed-natrag“, definirao je ovaj problem kao veliki globalni izazov s kojim se moramo nositi udruženim snagama. Jer pandemija nam je "rekla" da nitko od nas nije sam, nitko se od nas ne može izolirati, a svijet je nekako manji nego što smo mislili i međusobno povezan.

Zaokret u politici SAD-a

U analizi međuodnosa ekonomije, poljoprivrede i zaštite okoliša, okosnice ovog razgovora, osvrnuli su se na prilike u SAD-u i podsjetili kako se američka poljoprivredna proizvodnja gotovo utrostručila između 1948. i 2015., no radna snaga i korištenje zemljišta smanjili su se za 75 posto i 24 posto, što govori o enormnim pomacima u učinkovitosti. Danas jedna američka farma hrani 166 ljudi, no 90 posto američkih poljoprivrednika još uvijek ne može živjeti samo od zemlje. Ne radi se samo o održivosti proizvodnje, radi se o egzistenciji. Tu u prvi plan izbija i veliki problem opustošenih sela ruralnog prostora srednje Amerike.

Iznesen je i zanimljiv podatak kako je, unatoč neprestanoj antipropagandi, poljoprivreda zapravo odgovorna samo za 7,5% ukupnih američkih stakleničkih plinova, za razliku od 30 posto iz automobila. Pri tome je poljoprivreda jedina industrija sposobna za prirodno odvajanje odnosno sekvestraciju ugljika i prirodno hlađenje naše klime.

No čini se da nova administracija ima drugačiji smjer. Do sada su naime američko tržište diktirala dva glavna problema. Prvi kako smanjiti inflaciju, a drugi, s korporativne strane, kako povećati vrijednost dioničarima. To je bila dvostruka dinamika američke ekonomije tijekom 40 godina. McWilliams vjeruje da se to duboko promijenilo jer su sada detektirana još dva problema. Jedno je okoliš, a drugo nejednaka raspodjela bogatstva. 

"Mislim da Biden razumije da to više nije samo ekonomija. To je okolina. To je nejednakost“, istaknuo je David McWilliams dodajući kako će se sve politike, ekonomske, poljoprivredne i socijalne, sada kretati prema zaštiti okoliša, a to su velike promjene.

Po njemu je vrlo zanimljivo što Biden govori poljoprivrednoj zajednici da nije problem već dio rješenja. Jer, razumijevanje ekologije i okoliša poljoprivrednika i njihova briga o zemlji bit će „as u rukavu“ koji ćemo koristiti za odvajanje ugljika kako bismo u budućnosti ispunili svoje ciljeve ugljične neutralnosti.

Ocjenjuje ovo kao revoluciju u američkoj poljoprivredi, u potpuno drugačijem svjetonazoru. Da farma nije zagađivač, kako su ljudi do sada vjerovali, već jedino rješenje koje može obnoviti prirodu. No, 72 posto američkih poljoprivrednika smatra da će Bidenov program borbe protiv klimatskih promjena smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 50 posto do 2030. imati negativne učinke.

Nova američka administracija ima planove i rješenja (Printscreen)

"Kako promijeniti njihovo mišljenje? Najveći poticaj je uvijek novac. Ironično, apelirate na džepove ljudi da natjeraju njihove umove da rade pravu stvar. To je samo jedna od poteškoća. Postoji niz načina na koje bi poljoprivrednike moglo potaknuti da dođu na pravu stranu“, komentira irski stručnjak i dodaje kako je ovo vrlo spor proces. Neće čuditi ako se postupno, s vremenom, bude povećalo oporezivanje benzina, oporezivanje automobila na fosilna goriva, povećale subvencije na električne automobile i druge subvencije ili porezne olakšice za dobro ponašanje.

Američka poljoprivreda je u posljednjih 100-tinjak godina fenomenalna u pogledu svoje produktivnosti, i sada se radi o stvarnoj promjeni ponašanja, zaključili su sugovornici ističući kako ponekad Amerika može biti spora u nekim odlukama, ali kad krene, to je impresivan prizor.

Brazil mora postati dobar "ekološki građanin"

U pogledu na globalnu ekonomiju nemoguće je izbjeći perspektivu južnoameričkog poljoprivrednog giganta Brazila i ekološkog diva s gotovo 30 posto svjetskih šuma. Ova je država najveći svjetski izvoznik soje, kave, šećera, etanola i soka od naranče. Ima i najveće "stado“ goveda na svijetu, pa ne čudi što je i najveći izvoznik govedine, ali i četvrti najveći proizvođač svinja i najveći izvoznik pilećeg mesa na cijelom planetu.

"Tehnološki je ravan SAD-u ili EU-u, a u sljedećih pola stoljeća Brazil drži ključ planetarnih triju Z-a“, rekao je dr. Mark Lyons.

Njegov se gost složio da je Brazil poljoprivredni div, ali je pravi početnik u svom brendiranju. Rijetko kad postavi svoju priču ispravno. "Dakle, umjesto da se čudimo činjenici da brazilska soja hrani milijarde, s pravom čujemo, mora se reći, da tamošnji proizvođači soje tjeraju stočare sa zemlje, koju zatim pale krčeći šumu. Možda je vrijeme da Brazil razmišlja o novoj priči, o učinkovitijoj proizvodnji i agresivnijoj zaštiti okoliša, gdje je njihova poljoprivreda dio globalnog rješenja, a ne dio globalnog problema“, kaže McWilliams.

Ono što se dogodi u Brazilu, dogodit će se i drugdje širom svijeta u razvoju, mišljenja je, pa je na mnogo načina to lakmusov test. Po njemu je sada ključno pitanje te države ispraviti priču o učinkovitijoj upotrebi resursa uz, naravno, pitanje zaštite okoliša.

Devastacija brazilskih šuma mora stati (Foto: Deposithphotos/PoLens)

A druga stvar je kako ispričati tu priču? Kako reći svijetu da Brazil nisu samo pluća svijeta. Jer Amazona je više kao klima uređajem svijeta koji apsorbira sav ugljik i zapravo pomaže cijelom sustavu da radi i da se ohladi. "Mislim da je to njihov izazov u sljedećih 10 ili 15 godina – promijeniti percepciju ljudi o tome je li Brazil dobar ekološki građanin“, zaključuje ovaj ekonomski stručnjak.

Kina je svjesna ograničenih resursa

S druge strane planete pak, u Kini, nikada nije došlo do revolucije koja nije započela porastom cijena hrane, čega su njihove vlasti svjesne, pa neće dopustiti da im ambicije dostizanja SAD-a kao najvećeg svjetskog gospodarstva, propadnu zbog inflacije cijena hrane. Za tamošnje je čelnike stoga proizvodnja hrane za sve bogatijeg i zahtjevnijeg kineskog potrošača uz ograničene prirodne resurse, posebno vode, sada najvažnije pitanje. A to znači osigurati nove zalihe, ne samo hrane, već i energije, te povećati vlastitu domaću produktivnost.

Ozelenjivanje kineske poljoprivrede transformiralo je tradicionalno društvo u jednu od najmodernijih poljoprivredno-prehrambenih industrija na svijetu, koristeći vrhunsku tehnologiju u razmjerima rijetko viđenim ikad prije. U svemu tome sigurnost hrane i aspekti okoliša doista su počeli igrati ulogu.

"Što se tiče Kine, najveći su problem resursi“, mišljenja je McWilliams koji to oslikava pričom o indijskom gradu Varanasiju na Gangesu, svetom mjestu za hinduiste. Ova nevjerojatno plitka rijeka, poznato je, izvire na Himalaji. I kad je upitao mještane je li pojava sezonska oni su mu rekli, da, jeste, i traje tisućama godina. No, u daljnjem raspletu priče saznaje kako imaju problem vode od samog izvora, iz planina, odnosno činjenici da im Kinezi brane sve vrste vodovoda.

Ova priča, kaže, potvrđuje koliko smo svi integrirani, međuovisni, i kako Kina vrlo ozbiljno shvaća svoje iscrpljivanje resursa, i pod cijenu sukoba sa svojim najvećim susjedom.

Jedan od velikih problema s kojima se susreću je i starenje stanovništva što ima ogromne geopolitičke i geostrateške posljedice.

"I poljoprivreda će biti dio toga. Cijene roba idu gore, i to brzo. A svjetsko pitanje glasi: postaje li Kina izvoznica inflacije s obzirom na to da njezine cijene robe rastu, ali i plaće?“, pita ovaj ekonomist podsjećajući kako smo navikli na tu zemlju gledati kao na deflacijsku silu, kao ogromnu proizvodnu silu, kao masovno potkopavanje Zapada, kao mjesto na koje zapadne tvrtke odlaze proizvoditi.

Zaključuje kako će se u narednim godinama nastaviti ozelenjavanje sela, porast produktivnosti i porast tehnoloških inovacija u kineskoj poljoprivredi, kako će njihova vlada učiniti sve da poljoprivredna proizvodnja ostane na viskom nivou kako bi spriječila neku novu revoluciju.

Irska je idealna za energetski učinkovitu proizvodnju

U odabiru četiri pogleda, iza najveća tri proizvođača hrane Kine, SAD-a i Brazila, izbor je pao i na Irsku. Za neke neobičan odabir, ali za McWilliamsa prirodan jer je, kaže, Irska zapravo izrazita poljoprivredna zemlja.

"Ako zemlja poput Irske s dubokim poljoprivrednim naslijeđem, obilnom kišom, travom, neograničenom energijom valova i vjetra, ne može proizvesti energetski učinkovitu, održivu hranu, tko može?“, pita McWilliams.

Ipak Bruxelles gura novi Zeleni plan. Suočeni s uravnoteženjem štetnih emisija, političari i birokrati razmišljaju kako smanjiti, a ne povećati irsku proizvodnju hrane.

"A irski godišnji izvoz hrane od 13 milijardi dolara koštao bi planet puno više ako se proizvodi negdje drugdje“, tvrdi ovaj ekonomist i dodaje kako još jedan jak irski sektor možda drži ključ.

Ako Irska ne može imati održivu poljoprivredu, tko može? (Foto: Mario Relatić)

Riječ je o tehnološkom sektoru koji generira više od 25 milijardi dolara izvoza. Sinergija ova dva sektora daje suvremenu poljoprivredu koja koristi najinovativniju tehnologiju i kao takva, po njemu mora biti u fokusu države. "To bi mogao biti 'uzgoj' novih poljoprivrednih dostignuća, čineći ovaj otok najučinkovitijim, ugljično neutralnim, održivim proizvođačem hrane na Zemlji, nešto što bi, zauzvrat, moglo 'proizvesti' novi izvoz - nevjerojatno vrijednu agrotehnologiju“, kaže McWilliams.

On poljoprivredu promatra kao evolucijsku, sa svojstvima koja su uspješna u evolucijskom smislu, osobinama koje opstaju, a te su osobine obično prirodne. Pojašnjava kako se može ozeleniti pustinju, ali to košta puno novaca. Dok, primjerice, Golfska struja Irskoj daje idealne prirodne uvjete za uzgoj pašnjaka i livada, što može puno toga učiniti jeftinijim.

"Ovdje stalno raste trava zbog kombinacije vlažne klime i relativno toplih zima. Dakle, nemamo tundre. Ako nas usporedite s ekvivalentnim geografskim širinama, a to bi bio Labrador u Kanadi, razmislimo ima li smisla staviti Irsku kao prirodnog proizvođača govedine i određenih žitarica, u isti čamac“, kaže.

Dakle, da bi Europska unija postigla smanjenje emisija ugljika, čini mu se puno logičnijim favorizirati one zemlje koje su imale evolucijski ili ekološki dar, kako bi zapravo dobile više, a ne manje na mjestima poput Irske. "Jer je omjer inputa i outputa, ovdje toliko manji nego da je ili u isušenom Sredozemlju ili u zaleđenoj sjevernoj tundri. A kad pomislite na izazove s kojima će se suočiti druge zemlje, čini se tako jasnim ako ga ne proizvodimo u Irskoj, mi samo izvozimo to pitanje zaštite okoliša negdje drugdje“, zaključuje David McWilliams koji na ekonomiju gleda više kao na biološki fenomen, više kao na evoluciju.

Klimatske promjene donose sušu, ali i olujno nevrijeme s tučom (Foto: M. Popić)

Moramo naučiti živjeti u neurednom, ljudskom, ne osobito predvidljivom, vrlo slučajnom svijetu u kojem vas događaji neprestano pretiču, kaže ovaj istaknuti ekonomist i poručuje da je poniznost zaista jako dobro mjesto za početak, a da nitko od nas zapravo nije budućnost.

Poljoprivreda je razlog zbog kojeg su se naše civilizacije razvile, a naši prehrambeni sustavi i prehrana i dalje ostaju raznoliki i nevjerojatno prijemljivi. Iako će izazov hranjenja rastućeg planeta pasti na manje ramena nego što je to bio slučaj u prošlosti, s inovacijama i voljom da budemo taj dobri predak, i dalje ćemo proizvoditi više s manje, a ovaj put za zdravije ljude, zdravije društvo i zdraviji planet, poručuju na kraju iz Alltecha.  


Tagovi

Proizvodnja hrane Poljoprivreda Klimatske promjene Alltech dr. Mark Lyons David McWilliams


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.


Partner

Alltech Hrvatska d.o.o.

Josipa Lončara 3, 10090 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 2339 588, fax: +385 1 2339 008, e-mail: [email protected] web: https://www.alltech.com/hr-hr