Da se takav pogon podizao kreditima banaka u Hrvatskoj, s hrvatskim kamatama, slabo bi tu bilo proizvodnje. Ipak je ovo jedan od projekata iz IPARD-a i iako se ne radi o cjelokupnom financiranju ipak se već sada može reći da je to upravo pravi pogodak i da su velike šanse da ova tvornica bude i dugovječna!
Slatkovodno ribarstvo u Hrvatskoj je već desetljećima u problemima. Visoki nameti države i brojni neriješeni problemi ugasili su mnoge ribnjake. U Čačincima smo prisustvovali otvorenju tvornice za preradu slatkovodne ribe. Mnogi su spominjali čak i izraz "prva". Nije to prva, ali ima perspektive da bude prva koja je uspjela.
U Hrvatskoj imamo tvornicu Irida u Daruvaru. Nekada je mnogo prerađivala slatkovodnu ribu, ali očito to nije baš išlo kako treba samo sa šaranima i sličnom ribom i danas je u sastavu Agrokora, odnosno tvornice Ledo. I modernizirana od početnih kapaciteta za primarnu obradu, konfekcioniranje i duboko smrzavanje slatkovodne ribe, Irida se razvila u suvremenu tvornicu za obradu, konfekcioniranje i duboko smrzavanje svih vrsta slatkovodne i morske ribe, glavonožaca, rakova, školjkaša te proizvoda od ribe i ostalih plodova mora.
Nekada smo u Osijeku imali i zanimljiv pogon Bingo trade - ali danas ga nema jer je nastao u vremenima kada riba i nije išla, a često je nije bilo dovoljno na tržištu.
No, ova tvornica PP Orahovice u Čačincima je nešto drugo. Prije svega jer osim primarne proizvodnje u ribnjacima Grudnjak Poljoprivrednog poduzeća Orahovica sirovinu imaju i u drugim slavonskim ribnjacima koji su u zakupu ili u vlasništvu MSAN grupe kojoj pripada i orahovička tvrtka.
Kao što je i istaknuo ministar Tolušić bilo je mnogo skepske i sumnjičavosti kada je MSAN dolazio u Orahovicu. On je tada bio župan Virovitičko-podravske županije. I na svu sreću pokazalo se da je to bio dobitan potez. I kako je rekao predsjednik Uprave orahovičkog kombinata Vlado Čondić, u ovom pogonu danas rade ljudi koji su bili dugotrajno nezaposleni. Ljudi iz Čačinaca i okolnih sela. Od radnika do inžinjerskog kadra. I jako je važno što je veliki postotak nepovratnih sredstava. Jer da se takav pogon podizao kreditima banaka u Hrvatskoj, s hrvatskim kamatama, slabo bi tu bilo proizvodnje.
Ovako, ipak je ovo jedan od projekata iz IPARD-a i iako se ne radi o cjelokupnom financiranju, ipak se već sada može reći da je to upravo pravi pogodak i da su velike šanse da ova tvornica bude i dugovječna. Osim što se radi o kvalitetnom financiranju i sigurnosti osiguranja sirovine treba istakknuti i da su se ulaskom u Europsku uniju za ovakve proizvode iz Hrvatske otvorila tržišta, pa tako i ono Poljske i Bugarske gdje PP Orahovica ove proizvode izvozi. Kažu čak nekih 70% proizvodnje ide u te zemlje.
No, ako se marketinški bude duže radilo na tom poslu, za očekivati je da će se na ovakve proizvode kao što su dimljeni odresci šarana naviknuti i naši kupci. Važno je da su i primjenom suvremene tehnologije i u uzgoju ribe došli do intenzivnije proizvodnje i postigli maksimalnu efikasnost.
Ribnjaci PP Orahovice opremljeni su najmodernijom tehnologijom za uzgoj slatkovodne ribe. Potpuna automatizacija omogućava električno napajanje na svim dijelovima ribnjaka, a osigurana je i optička mreža čime su svi ribnjaci povezani u jedinstven sustav kojim se iz centralne sobe upravlja automatskim hranjenjem.
Uz to, sustav u svakom trenutku ima podatke o parametrima vode (kisik, pH vrijednost, temperatura vode) čime se postiže praćenje riba i omogućava se postizanje optimalnih uvjeta za uzgoj riba. I kako kažu u ovoj tvrtki, radi boljeg iskorištenja proizvodnog potencijala, ribe se nasađuju u polikulturi. Dominantna vrsta je šaran, a uz njega se uzgaja i amur, tolstolobik, som, linjak, štuka, smuđ, cvergl, deverika, bodorka. Prema intenzitetu uzgoja, ribe se uzgajaju u poluintenzivnom te intenzivnom sustavu, a osim prirodne hrane koristi se visoko kvalitetna ekstrudirana hrana. Osim Grudnjaka, PP Orahovica vlasnik je i ribnjaka u Donjem Miholjcu, Lipovljanima i Baranjskih ribnjaka.
Tagovi
Autor