Otkud bakalar na hrvatskom blagdanskom stolu i zašto za Badnjak odabrati domaću ribu?

Tradicionalno, na blagdanskom se stolu u mnogim domovima u Hrvatskoj nalazi bakalar, no znate li zašto baš on?

"Prema legendi, prvi poznati kontakt s bakalarom u Hrvatskoj dogodio se kada je mletački plemić Piero Querini 1431. godine doživio brodolom blizu norveških obala", pojasnili su iz WWF Adrie, podružnice svjetske organizacije za zaštitu prirode. Nastavljaju da, nakon što su domaćini naučili tehniku sušenja ribe, Querini je odnio sušeni bakalar u Veneciju, odakle se tradicija takvog pripremanja proširila prema hrvatskoj obali. 

"Iako je tradicionalni dio blagdanskog stola, on ima svoje skrivene troškove - od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora", rekao je Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo u WWF Adriji.

Poručuje da treba odabrati lokalnu, na održiv način ulovljenu ribu, poput oslića s parangala, koji je nekad bio primarni izbor sušene ribe na našim prostorima. Za razliku od bakalara, oslić gotovo da nema sitnih koščica pa je praktičniji i za konzumaciju.

Koje su alternative?

Savjetuju da, ukoliko se odlučujete za delikatese poput škampa, odlična je alternativa plavi rak invazivna vrsta koja je jestiva i izuzetno ukusna.

Kako se riješiti invazivnog plavog raka? Najbolje je - pojesti ga

Tu je i riba paun (lav), još jedna invazivna vrsta koja šteti našim domaćim vrstama, a ukusna je poput škrpine. Iako je ozloglašena zbog svoje sposobnosti brzog širenja i otrovnih bodlji, izuzetno je cijenjena morska delikatesa.

"Svoj blagdanski jelovnik možete začiniti i morskim algama. Iako su kod nas slabo zastupljene u jelovnicima, alge obiluju raznolikim okusima, od slatkastog, blago slanog ili dimljenog, do umamija", njihova je preporuka.

Birajte odgovorno, lokalno i uz oznake održivosti. Svakim svojim izborom doprinosimo očuvanju mora, zaključio je Čeprnja za kraj.