Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cromaris
  • 26.10.2022. 14:45
  • Zadarska, Zadar

Kako je Cromaris prvi i jedini na svijetu pripitomio cara od riba?

Uz oradu, brancina, hamu i gofa jedini su u svijetu uspjeli “pripitomiti” i zubatca, a kako, otkrila je za Agroklub rukovoditeljica istraživanja i razvoja Renata Barić.

Foto: Cromaris
  • 2.934
  • 227
  • 1

Brzo rastući Cromaris u sastavu Adris grupe ne prednjači samo u količini i kvaliteti nego i po vrstama organski uzgojene mediteranske bijele ribe.

Uz oradu, brancina, hamu i gofa jedini su u svijetu uspjeli “pripitomiti” i zubatca, a kako im je to uspjelo Agroklubu je otkrila Renata Barić, rukovoditeljica Odjela istraživanja i razvoja, koji zapošljava 20-ak tehnologa i veterinara.

Zalijeću se na okusom i veličinom atraktivnu hranu

“Uzgoj je vrlo zahtjevan jer zubatac je prvenstveno lovac. Predator. On hoće pravu, nutritivno bogatu i atraktivnu hranu. Inače bi se u kavezima izgrizli međusobno”, kaže ova diplomirana inženjerka agronomije. 

Baš zbog spomenutih razloga i traganja za odgovarajućom hranom do uzgoja tog ribljeg cara, kako ga nazivaju, proteklo je dosta vremena. Na uzgoju se počelo raditi još 90-tih godina prošlog stoljeća u ondašnjem Cemnaru.

Sve je ostalo na pokušajima dok se prije nekoliko godina nije ovladalo znanjima razvoja ribljih hrana. Ključno je bilo otkriće odgovarajućeg sastava riblje hrane koji bi zadovoljavao specifične nutritivne, ali i druge potrebe ove riblje vrste. Kod zubatca je to posebno zahtjevno. “Treba mu velika količina i mogućnost lova tako da hrana okusom i veličinom bude atraktivna, da se on na nju zaleti”, ističe naša sugovornica.

Mrijestilište u Ninu 

Nadalje, hrana energetski i proteinski treba biti izbalansirana. Ako ne pojede dovoljnu količinu on je gladan. Javlja se kanibalizam.

U Hrvatskoj nažalost još nema tvornice riblje hrane. “Da, i zato je po Cromarisovoj recepturi proizvode tvornice u Italiji i Grčkoj s kojima radimo. Proizvodnju redovito kontroliramo, odlazimo k njima i kontroliramo što i kako rade”, pojašnjava i dodaje: "Otkad smo pronašli formulu za hranu koja odgovara veliku pozornost posvećujemo dinamici i načinu hranjenja, tako da su  "zubonje" uvijek siti". Pored nutritivnog sastava vodi se računa i o pigmentaciji odnosno o boji hrane. Kako bi zubatac dobio onu njegovu prirodnu plavičastu boju i crveni odsjaj te za njega karakteristične plave i crvene točke po tijelu.

Na pijatu nema razlike između divljeg i uzgojenog

Sam uzgoj počinje 2019. godine u mrijestilištu u Ninu gdje imaju vlastito jato. Mrijeste se u svibnju. Ribu ondje redovito selektiraju da bi se dobile uniformne skupine.

“Tako smanjujemo kanibalizam”, kaže Renata. Mjerenje prirasta, dužine i težine, provode svakih 10 do 15 dana. Zanimljivo, zubatcu se već 13. dan vidi njegov zub. Za razliku od druge mlađi koje ga nemaju. I po tome je karakterističan. Divlji do kraja, ali poseban i zanimljiv.

U mrijestilištu se uzgaja do veličine tri do šest grama i potom se prebacuje u kaveze. Rukovoditeljica istraživanja i razvoja živo se sjeća kad je prva generacija mlađi preseljena u uzgajalište u Lamjani. Konzumnu veličinu od 500 grama tamo zubatac postiže za dvije godine. Uzgojenih već ima na tržištu, ali još uvijek u ograničenim količinama

Na pitanje o razlici između divljeg i uzgojenog Renata Barić je odgovorila: “Možda bi je neki ribar primjetio, ali prosječni potrošač sigurno ne bi. Na pijatu pogotovo ne!

Paušalne izjave o uzgajalištima kao zagađivačima

Osim o uzgoju zabaca rukovodIteljicu smo upitali kako komentira primjedbe ekologa da je marikultura zapravo prljava tehnologija na što je nedavno upozorio prof. dr. sc Petar Kružić, morski biolog s Matematičko-biološkog fakulteta. Studije su, navodno, pokazale da jedno uzgajalište srednje veličine onečišćuje more kao kanalizacija grada od 10-ak tisuća stanovnika

“Ne znam na koje se parametre pozivaju, to je jedna, rekla bih, paušalna izjava. Sumnje bi trebalo pokrijepiti s brojevima tako da ih možemo usporediti s našim parametrima”, kaže i dodaje da ih u Cromarisu redovito prate.

Uzgajalište ribe Lavdara 

Razumljivo jer uzgajaju ribu na određenoj koncesiji, na određenoj lokaciji pa im je i zakonom propisano što moraju pratiti. Od ugljika, dušika, klorofila… Monitoring se radi jednom godišnje kad je najveća biomasa. A u ovoj tvrtki određene parametre dodatno provjeravaju i to 4 puta godišnje.

Certifikati kao rezultat ekološkog opredjeljenja

“Radimo to i zbog našeg strateškog ekološkog opredjeljenja što potvrđuju brojni certifikati kao među kojima se ističu Global GAP, Friend of the Sea, IFS te ISO 14001 i 9001", kaže. Od 2019. Cromaris je nositelj i ASC certifikata za sve lokacije uzgoja počemu je jedinstvena kompanija u cijeloj industriji uzgoja mediteranske ribe.

“Nama je održivost i briga o okolišu strateško opredjeljenje. Prijateljski smo opredjeljeni prema okolišu i lokalnoj zajednici. Od ukupno 600 zaposlenika u Cromarisu udio otočnog stanovništva  iznosi više od 20 posta, a na uzgajalištima  više od 50 posto”, ističe Renata Barić

Mi smo, dodaje, dio ekološkog lanca, dio prirode. Njihovi kavezi se nalaze u prirodi, uzgojni parametri ovise o prirodi. Ovise o mediju u kojemu se riba uzgaja.

“Kad bi mi to onečistili, kao što dušebrižnici govore, mi tu ribu ne bi mogli uzgajati. Nama je u interesu da se to ne dogodi”, kaže. Logično, jer, ako je lokacija zasićena po bilo kojem parametru slabi su prirasti, veći mortaliteti, Ne želimo, ističe, bacati hranu u more. Preskupo je i financijski neodrživo.

"Osim toga, kako smo dio ekološkog sustava mi moramo paziti na njega  More je naš osnovni resurs. Ili, kako je rekao direktor Ivan Leko: ŽIvimo na moru sa morem i od mora”.

Cvjetanje mora i usporedba s nedirnutom prirodom

Profesor Kružić je spominjao i otok Ravu, oko kojega ima pet, šest uzgajališta među kojima i Cromarisovo.

“Stalno smo u kontaktu s mještanima. Ove godine nije bilo cvjetanja mora kao lani kada smo imali grozan problem. Mještani su se bunili na cvjetanje, zamućenje mora, na masne fleke”, priznaje Renata Barić.

Ali, posljedice cvjetanja mora bile su vidljive na cijelom Jadranu, a ne samo oko Rave, dodaje. Ove godine se to nije dogodilo, nije bilo prigovora kao lani, što ne znači da ih više neće biti. “Mi moramo pratiti stanje ispod kaveza i 500 metara od kaveza. Stalno uspoređivati sa nedirnutim stanjem u prirodi. Moramo živjeti od nečega. Proteina na svijetu globalno fali. Ne možemo stajati doma skrštenih ruku i brojati ptice", navodi.

Pomažu galebovima i smanjuju pritisak na divlji stok

Kad gledamo marikulturu ili akvakulturu one spadaju u djelatnosti koje po ESG čimbenicima spadaju u održive djelatnosti. Znači, napominje, ako pravilno gospodarimo s našim uzgojem, mi pozitivno utječemo na bioraznolikost na način da proizvodimo ribu odnosno plavi protein i smanjujemo pritisak na divlji stok, na prelov. Priča je kompleksna, puno kompleksnija nego je li se ovdje ili ondje pojavila fleka.

Predsjednik Uprave Ivan Leko 

Koliko vode računa o okolišu Barić je navela i primjer sa pticama, posebno galebovima koji su u stanju pojesti velike količine mlađi. Na njihovim kavezima je mreža pa nemaju šansi, ali ako se slučajno koji zaplete u mrežu ili provuče ispod nje, hranilac će ga otpetljati i spasiti. Svaki takav se evidentira i javno objavi što je još jedan dokaz o opredjeljenju Cromarisa.

I, kad se sve zbroji i oduzme, ova uspješna tvtka će, kao što je i najavio predsjednik uprave Ivan Leko već ove godine ostvariti prihode od 100 milijuna eura. Kako su istaknuli, proizvodnjom od gotovo 12,5 tisuća tona bijele ribe, lider su hrvatske marikulture i šesta kompanija u svijetu u uzgoju brancina i orade. A na dobrom je putu da već iduće godine postane i najveći svjetski proizvođač organske bijele ribe. 


Fotoprilog


Tagovi

Cromaris Uzgoj zubaca Renata Babić Uzgajališta Održivi razvoj Najveći svjetski proizvođač


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Protekli vikend bio je pravi proljetni ;)