Ovakvi pokusi trebali bi se postaviti na svaki ulaz i izlaz sela kako bi se vidjelo točno što ide i poljoprivrednici si mogli isplanirati na koju kulturu, sortu ili hibrid mogu računati, čulo se na javnoj žetvi FAZOS-a.
Na tenjskoj lokaciji pokušališta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti održana je treća po redu javna žetva komparativnih pokusa hibrida kukuruza.
U pokusu je bilo zastupljeno 57 hibrida, devet sjemenskih kuća FAO skupina 300, 400 i 500. Agrotehnika se kod svih provodila na jednak način. U predsjetvenoj gnojidbi koristila se UREA, sjetva je obavljena 26. travnja, a osnovna gnojidba odrađena je sa 150 kg/ha MAP NP 15:51.
"Ovo je izvrstan primjer jer na jednom mjestu možemo vidjeti koji su, od toliko hibrida FAO skupina koji su imali identične uvjete za rast i razvoj, najbolje prilagođeni ovome području“, rekao je doc.dr.sc. Dario Iljkić napomenuvši da čak i nije toliko važno koliko su visoki prinosi kod jednog hibrida ako on nije stabilan u godinama. "Pa onda u lošijoj daje puno manje, a u dobroj izuzetno visoke. Znači, važna nam je stabilnost po godinama“, istaknuo je.
Inače, pokus je postavljen u suradnji s Ministarstva poljoprivrede i dio je mreže paralelnih pokusa u četiri županije. Uz Osječko-baranjsku uključene su i Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska županija.
Što se tiče samih rezultata, ovogodišnji će, u ove tri godine istraživanja, definitivno biti naslabiji, odnosno 15 do 20 posto manji, pretpostavlja Siniša Hrgović, viši savjetnik pri Ministarstvu poljoprivrede.
"Situacija je s kukuruzom vrlo slična kao i sa svim ostalim proljetnim kulturama. Agrotehnika je sigurno jedan od glavnih faktora uspješne proizvodnje ove godine, međutim ni ona tu nije mogla biti svemoguća“, komentira.
Osvrnuo se i na pokus u Vukovarsko-srijemskoj županiji kod kojeg su ove godine ispodprosječni prinosi, oko sedam tona po hektaru.
"Svi hibridi bili su suhi što je jako neobično, a što nam je pokazatelj da se klima mijenja i da jednostavno na taj dio moramo utjecati ili navodnjavanjem ili ako budemo imali sreće boljim vremenom“, kazao je Hrgović.
Na istom pokušalištu, dan ranije obavljena je žetva kukuruza posijanog u dvojne redove tzv. twin row metodom, a koja je čak i u ovoj nenaklonjenoj godini dala jako dobre rezultate.
"Osobno smo mislili da ćemo imati pet tona, a evo imamo 15 tona po hektaru, sve zavisi o hibridu“, zadovoljno kaže prof.dr.sc. Bojan Stipešević.
Inače, riječ je o sjetvi kod koje je standardni međuredni razmak od 70 cm smanjena na 50-ak cm, odnosno imamo 'red biljaka – 20 cm – red biljaka – 50 cm – red biljaka – 20 cm – red biljaka', a sjeme se sije cik cak, a ne jedan do drugoga.
"Dovelo je do toga da pojavom jakih vjetrova koje smo imali u lipnju, biljke jesu polijegale i to smo se bojali najgoreg, međutim ispalo je dobro jer tako uzak red do reda je uspio podupirati onoga ispred njega pa štete nisu bile velike“, pojasnio je sugovornik veliku prednost ove metode.
Ovaj način sjetve, kaže, djelomično može biti odgovor na klimatske promjene. No, napominje, kao što ne možemo odgovoriti na ekonomsku krizu jednim potezom tako ni tu nije rješenje u jednom, već puno malih koraka koji će nas dovesti do toga da ćemo ublažiti klimatske promjene ili prijeći na potpuno drugu kulturu.
Profesor ističe i kako bi se ovakvi pokusi trebali postaviti na svaki ulaz i izlaz sela kako bi se vidjelo točno što ide, a što ne u određenom kraju i kako bi si poljoprivrednici mogli isplanirati na koju kulturu, sortu ili hibrid mogu računati.
"Kroz više godina onda vidimo trendove, možemo bilježiti statističke značajke nekoga hibrida ili neku kombinaciju pa čak doći i do toga da ne smijemo samo onaj najbolji nego nekoliko njih kako bi se prilagodili različitim scenarijima, kao što su oni lani, ali i ove godine“, objasnio je Stipešević.
Nismo mogli ne osvrnuti se i na trenutno jednu od najvećih problema – cijene ratarskih proizvoda, ali i repromaterijala koje proteklih par mjeseci bilježe rekorde.
Cijene kukuruza trenutno je 1,80 kn/kg što je u odnosu na prošlu godinu rast od oko 80 posto.
"Za proizvođače je to jedna dobra ekonomska priča, no nažalost ona nije gotova, ima i drugi kraj batine kako bismo rekli jer sve što treba uložiti sada u novu proizvodnju isto tako značajno postotno ide gore pa čak i više nego što su to same ratarske kulture“, naglasio je Hrgović.
Najveći problem, dodaje, upravo su mineralna gnojiva kojih će definitivno prema sadašnjoj situaciji i nedostajati jer veliki proizvođači strahuju da pod tim cijenama neće prodati proizvode koji će se onda samo gomilati po skladištima i stvarati nepotrebne troškove.
"Nitko ne može znati koliko će ovo potrajati. To su parametri koji se nikad nisu desili s ovakvim velikim razlikama i u berbi i u repromaterijalu“, kaže viši savjetnik.
Ipak, s ovogodišnjim prinosima na ovom pokušalištu stručnjaci su zadovoljni s obzirom na to kako je, zbog vremenskih neprilika moglo biti.
"Prema prvim izračunima imat ćemo dobre prinose, što je i nas iznenadilo jer je godina bila teška, imali smo jedan veliki period suše, ali u ključnom trenutku bilo je padalina i kukuruz se izvukao“, istaknuo je izv.prof.dr.sc. Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija.
Važnost ovog pokusa je i zbog uključivanja studenata, koji će svoja teorijska znanja primijeniti i u praksi u cijelom tehnološkom procesu, od pripreme tla do berbe.
Budući da sami pokusi traju tri godine od ovih podataka će uvelike imati korisnici, pogotovo poljoprivredni proizvođači, ali i same znanstvene institucije i šira javnost.
Rezultati nakon berbe kukuruza bit će dostupni na stranici Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Vladimira Preloga 1,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 554 801,
e-mail: tajnistvo@fazos.hr
web: http://www.fazos.unios.hr/