Vrijeme je za sjetvu ozime pšenice, evo koje su preporuke stručnjaka

Iako pšenica podnosi ponovljenu sjetvu, preporučuje se njen uzgoj u plodoredu. Plodored je jedan od važnih faktora u povećanju prinosa. Uzgoj pšenice u monokulturi nije toliko štetan s aspekta postizanja visokih prinosa, koliko s aspekta ekonomičnosti proizvodnje jer su već u drugoj godini uzgoja na istom mjestu, povećani troškovi mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Sve o načinima i uvjetima tehnologije uzgoja pšenice, za Agroklub otkriva savjetodavka Svetlana Jerinić.

Kvaliteta obrade poboljšava se ako se tanjuranje obavlja unakrsno ili čak dijagonalno. Prema njenim riječima, broj tanjuranja ovisi od stanja vlage u zemljištu i kvalitete usitnjenosti žetvenih ostataka prethodnog usjeva. Da bi reducirana obrada bila uspješnija, odmah nakon skidanja predusjeva potrebno je usitniti žetvene ostatke. Ako su jeseni vlažne obavlja se klasična obrada zemljišta oranjem.

"Ako je jesen suha, bez dovoljno padalina, preporučuje se reduciranja obrada zemljišta, bez prevrtanja plastice. Za obradu se mogu koristiti dobre tanjurače i chisel plugovi. Ovim strojevima moguće je pripremiti zemljište, kako bi se osigurala kvalitetna sjetva, dobro klijanje i ravnomjerno nicanje usjeva", objašnjava Jerinić.

Kako obavljati oranje

Vrijeme izvođenja osnovne obrade najviše ovise od stanja vlažnosti zemljišta. Ako se oranje obavlja pri većoj vlažnosti, zemlja se lijepi za plugove i razmazuje pa se pri sušenju obrazuje čvrsta pokorica. Oranje suhog zemljišta dovodi od lomljenja i odvaljivanja velikih gruda. "Zbog toga treba težiti da se kao predusjev za pšenicu uzgajaju ranije sorte i hibridi, kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se izabere najpovoljniji trenutak zemljišne vlažnosti za obradu", ističe ona.

Predsjetvena priprema zemljišta vrlo je važna mjera. Njen glavni cilj stvaranje je sitnog, rastresitog površinskog sloja koji omogućava kvalitetnu sjetvu, ujednačeno i brzo nicanje. Kako kaže savjetodavka, obavi li se nekvalitetno, na parceli ostaju neravnine pa uslijed nejednake dubine sjetve biljke neravnomjerno niču i usjev bude neujednačen. Izbor oruđa i broj prohoda ovisi od vremena i kvalitete izvođenja osnovne obrade.

Prva prihrana ide u fazi busanja

Za svoj rast i razvoj, pšenica zahtijeva značajne količine biogenih elemenata. Posebno dušika, kalija i fosfora. Slično drugim žitaricama, uzima znatne količine dušika i bez njega ne može formirati veliku lisnu površinu niti dovoljnu količinu prinosa zrna s optimalnim sadržajem proteina.

"Potrebe pšenice u dušiku u prvim fazama razvoja male su i ne prelaze 20 posto od ukupnih godišnjih potreba. Od busanja do vlatanja potrebe u dušiku znatno su veće pa njegov nedostatak u ovom periodu značajno smanjuje prinos", navodi Jerinić.

Prvo prihranjivanje obavlja se u vrijeme faze busanja, krajem zime, a drugo se obavlja u početku faze vlatanja. U cilju povećanja proteinskog sastava zrna, u kasnijim fazama, manja količina dušika(5 - 10 kg/ha) može se primijeniti folijarno.

Koristtiti samo čisto, deklarirano sjeme

Za sjetvu pšenice potrebno je koristiti sortno, čisto sjeme, dobre klijavosti, dezinficirano od patogena. Mnogi proizvođači za sjetvu koriste vlastito sjeme, što nosi veliki rizik od pojave značajnijih bolesti. Zato se za sjetvu preporučuje deklarirano sjeme. "Ako zbog ekonomskih razloga proizvođači nisu u mogućnosti nabaviti deklarirano sjeme, pri upotrebi vlastitog obavezna je dezinfekcija nekim od preparata registriranim za tu namjenu", kaže Jerinić.

Vrijeme sjetve ovisi od agroekoloških uvjeta područja, kao i godine i vrlo je bitno za uspjeh proizvodnje. Optimalni rok treba osigurati pun razvoj biljaka do zime i na taj način osigurati uvjete za što bolje prezimljavanje. U našim uvjetima optimalan rok sjetve je od 5. do 25. listopada. Pšenica se može sijati od 10 do 15. studenog, a nakon ovog roka postoji opasnost od značajnog smanjenja prinosa.

Od čega ovisi potrebna količina sjemena?

Količina sjemena, odnosno broj biljaka koje se time osiguravaju, jedno je od najvažnijih pitanja u agrotehnici pšenice. Mora biti tolika da osigura optimalan broj biljaka, pri čemu treba biti maksimalno iskorišten genetski potencijal sorte. Količina sjemena, kako kaže, ovisi od sorte, plodnosti zemljišta, gnojidbe, kvalitete predsjetvene pripreme zemljišta i vremena sjetve. Većina proizvođača iz godine u godinu za sjetvu koristi iste količine sjemena.

"Sorte otporne na polijeganje, kao i one koje jače busaju, siju se s većim količinama sjemena. Visokorodne sorte zahtijevaju i intenzivniju gnojidbu pa se, također, siju s većom količinom sjemena. Sa svakim danom zakašnjenja sjetve od optimalnog roka, količinu sjemena treba povećati za 0,5 %", navodi ona. Ako predsjetvena priprema zemljišta nije obavljena kvalitetno, onda se koristi veća količina sjemena.

Dubina sjetve i razmak u redu

Pšenica se sije uskoredno, s razmakom redova od 12.5 cm. Dubina sjetve je od tri do pet centimetara. Na lakim zemljištima sjetva se obavlja dublje dok na teškim i vlažnim, pliće. Prema njenim riječima, kasni li se sa sjetvom, ona se obavlja pliće, osim kod jarih sorti kod kojih se s kašnjenjem, povećava dubina sjetve.

"Od sjetve do nicanja obično se ne primjenjuje nikakva njega. Međutim, ako je pšenica posijana u suho tlo poželjno je obaviti valjanje, kako bi se uspostavilo kapilarno premještanje vode iz dubljih slojeva", kaže Svetlana.

Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

U nekim slučajevima tijekom jeseni mogu se pojaviti korovi, koji nanose veliku štetu jer koriste hranjive tvari, vlagu i zasjenjuju mlade biljke onemogućavajući pravilno jačanje U takvim slučajevima treba obaviti zaštitu od korova odgovarajućim herbicidom.

Neophodne preventivne mjere tijekom zime

Tijekom zime biljke su izložene štetnom utjecaju niskih temperatura, uslijed čega može doći do smrzavanja biljaka. Uslijed naizmjeničnog otapanja i smrzavanja površinskog sloja zemljišta, kako kaže, stvara se tanka ledena kora pa može doći do podlubljivanja i čupanja usjeva, kao i do njegovog gušenja. Stoga se primjenjuju razne mjere kako bi se spriječile ili ublažile posljedice navedenih pojava.

"Tijekom proljeća primjenjuju se mjere kojima se ublažavaju štetne posljedice zimskih nepogoda, obavlja zaštita od korova i štetnika i ublažavaju štetne posljedice od suše", zaključuje Jerinić.