Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjemenska proizvodnja
  • 05.11.2022. 09:00

U posljednjih osam godina 2022. nam je najbolja po proizvodnim površinama sjemena

Sjeme domaće selekcije je čuvar cijene jer je znatno povoljnije od onog iz uvoza, napominje dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Foto: HAPIH
  • 436
  • 33
  • 0

U ovoj je godini Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) prijavljeno 175 sorti u priznavanju što je povećanje od 27 sorti odnosno 18,24 posto u odnosu na prethodnu.

Među najzastupljenijim u priznavanju, po grupama bilja, bili su kukuruz s oko 30 posto, soja 18, ozima pšenica sa 17, uljana repica 10, ječam jari 10 i ostale grupe bilja s 15 posto, navode iz HAPIH-a.

"Od ulaska u EU do 2017. godine dolazi do smanjenja broja sorti u postupku priznavanja za oko 22 i proizvodnji sjemena za 34 posto. No, od 2017. do danas dolazi do postupnog oporavka sektora odnosno rasta broja sorti u postupku priznavanja za oko 24 i proizvodnje sjemena za 26 posto", navodi dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo ističući kako je 2022. godina po priznavanju sorata druga najbolja u zadnjih devet godina.

Konstantan rast površina

U proteklih šest godina Hrvatska bilježi konstantan rast površina pod sjemenskim usjevima. Proizvodnja se u ovoj godini odvijala na gotovo 20.500 ha što predstavlja povećanje za 765 ha u odnosu na 2021. Tako je 2022. najbolja po proizvodnim površinama u posljednjih osam godina, naglašava dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

U proizvodnji prednjači Osječko-baranjska županija (Foto: Martina Pavlović)

Većina sjemenske proizvodnje, točnije 88,5 posto cjelokupne proizvodnje sjemena odnosno 84 posto ukupno dorađenog sjemena dorađuje se u pet slavonskih županija. "Osječko-baranjska županija godinama je prva u proizvodnji sjemenskih usjeva i čini trećinu cjelokupne sjemenske proizvodnje, a prema ukupno certificiranim količinama u istoj županiji dorađuje se polovina svog sjemena u RH", komentira dr. sc. Sokolić.

Najveće ukupne proizvodne površine ove godine su žitarice sa 64 posto (strne žitarice 58 i kukuruz 6 posto), slijedi industrijsko bilje 33 posto (soja 99,5 i ostale vrste 0,5 posto), krmno bilje 2,5 posto (stočni grašak 35,5, lucerna 25,5 i ostale vrste 38 posto) i povrće 0,3 posto (grašak 44, krumpir 40 i ostale vrste 16 posto).

U čemu smo samodostatni?

Sjemenska proizvodnja u Europskoj uniji odvija se na 2,09 milijuna hektara, a prema proizvodnim površinama Hrvatska je druga zemlja u EU po proizvodnji soje, deseta po proizvodnji kukuruza i trinaesta po proizvodnji strnih žitarica.

Kako navode iz HAPIH-a, u posljednjih su se nekoliko godina u RH proizvele dovoljne količine sjemena ozime pšenice, ozimog ječma, jarog ječma, tritikala i soje za domaće potrebe, a višak je ponuđen tržištima trećih zemalja kao što su primjerice Kazahstan, Azerbajdžan, Iran, Irak, Turska, Gruzija, Gana, Maroko, Makedonija, Albanija, Kosovo, BiH i Srbija. Domaći sektor sjemenarstva izvezao je, kažu, 7,5 puta više sjemena nego što ga je uvezao, čime je ostvaren suficit u korist izvoza sjemena za 3,59 mil. eura.

"Samo certificirano sjeme jamči visoku kvalitetu sjetve koja je jedan od glavnih faktora postizanja sigurnih i visokih prinosa", naglašava dr. sc. Jukić i dodaje kako podaci Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo pokazuju kako je Hrvatska samodostatna u sjemenu kod onih biljnih vrsta kod kojih imamo razvijenu domaću selekciju - strne žitarice, soja i lucerna.

Domaći sektor sjemenarstva izvezao je 7,5 puta više nego što je uvezao (Foto: HAPIH)

Zahvaljujući domaćim selekcijskim kućama (Poljoprivredni institut Osijek i Bc Institut) kod kukuruza zadovoljavamo 50 - 60 posto svojih potreba za sjemenom. Kod biljnih vrsta kod kojih nemamo selekcijskog programa i organizirane proizvodnje, uvoz je nužan.

Domaća selekcija i proizvodnja - jamac prehrambene neovisnosti

"Što se tiče cijene, osnova za obračun sjemenske proizvodnje je cijena merkantile uvećana za ugovoreni bonus. Sjeme domaće selekcije je čuvar cijene jer je znatno povoljnije od onog iz uvoza", komentira dr. sc. Jukić i za primjer navodi sjemenski kukuruz domaće selekcije čija je cijena na tržištu 35 eura/25 MK, a strane selekcije 55-60 eura/25 MK.

Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni?

Kod sjemena soje cijena domaće selekcije iznosi 1,13 eura/kg, a strane selekcije do 1,66 eura / kg, a slična je situacija i kod svih ostalih kultura.

"Sve navedeno ukazuje na važnost domaćeg selekcijskog programa i domaće proizvodnje sjemena jer se stvaranjem novih kultivara, održavanjem i proizvodnjom jamči prehrambena neovisnost", napominje dr.sc. Jukić. Kako kaže, proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme Covid-19 krize kao i ratne situacije u Ukrajini jer je poljoprivrednim proizvođačima osigurano ono visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza čime je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost za najzastupljenije ratarske kulture.


Tagovi

HAPIH Darja Sokolić Goran Jukić Proizvodnja sjemena Samodostatnost


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Protekli vikend bio je pravi proljetni ;)