TOP 10 najvećih proizvođača pšenice u Hrvatskoj

Pšenica trenutno izgleda vrlo dobro. Ona sijana u listopadu u fazi je busanja, iznadprosječno je razvijena sredinom zime, a ona u studenom u fazi je 2-3 lista. Ako se po jutru dan poznaje i ako joj agroklimatski uvjeti nastave ići u prilog, mogla bi ovo biti dobra godina za tu ratarsku kulturu. 

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošle je 2020. godine, 27.773 gospodarstva zasijalo 138.755 hektara oranica pod pšenicom. U prosjeku gotovo pet hektara po korisniku. Daleko najviše zemlje pod ozimom, čak 137.413 ha (99%) dok je manje od 1% ozime tvrde, jare i jare tvrde bilo zasijano ukupno.

Uspoređujući s ranijim godinama, može se zaključiti da se radi o stabilnoj kulturi našeg okruženja, uz primjetan pad broja njenih proizvođača. Prije dvije godine pod njom je bilo tek neznatno manje zasijanih hektara, 138.708, a 2018. njih 139.391 ha. Što predstavlja svojevrstan skok u odnosu na 2017. kada je pod njom bilo 117.120 ha. Najdominantnija godina za pšenicu bila je 2016. sa svojih gotovo 160 tisuća hektara, kada je zahtjev za potporu na temelju ove krušarice podnijelo 33.299 proizvođača. 

Pšenica - 10 najvećih domaćih proizvođača

Kada je riječ o najvećim proizvođačima ove žitarice u Hrvatskoj prošle 2020. godine, vodećih deset dolazi iz Slavonije i "drži" 11,86 posto ukupne proizvodnje. 

Na prvom mjestu je Belje Plus d.o.o. s 4.033 ha pod pšenicom, nakon kojih slijedi PP Orahovica d.o.o. s 2.442 ha, dok je na trećem mjestu ovog poretka Novi Agrar d.o.o. s 2.169 ha. 

Tablica: 10 najvećih proizvođača pšenice u Hrvatskoj u 2020. godini

Napomena: Belje Plus d.o.o., Vupik Plus d.o.o. i PIK-Vinkovci Plus d.o.o. dijelom su portfelja Fortenova grupe. 

Prema zadnje dostupnim javno objavljenim podacima, tvrtka Belje Plus d.o.o. 2019. godine zapošljavala je 1.395 radnika te generirala 1,08 milijardi kuna prihoda uz 81,9 milijuna kuna ostvarene bruto dobiti. Iste je godine ostvarila pravo na 77,9 milijuna kuna potpora.

Kretanje cijena pšenice na svjetskim burzama možete pratiti Baze podataka > Tržište > Pšenica

Ovaj najveći domaći uzgajivač pšenice ima bogatu povijest koja seže do 1697. godine kada je austrijski vojskovođa i princ Eugen Savojski, po zasluzi od austrijskog cara Leopolda na dar dobio Belje - lijep, ali devastiran posjed u Južnoj Baranji. Preskočimo li nešto više od 200 godina, doći ćemo do 1911. kada Belje pokreće prerađivačku djelatnost, a deset godina kasnije prelazi u državno vlasništvo.

Preživjelo je II. svjetski, a i Domovinski rat te u 2005. postalo dijelom koncerna Agrokor. U 2019. je dobilo dodatak svome imenu - Plus d.o.o. od kada nastavlja poslovati kao dio Fortenova grupe.