• Veljača prevrtača
  • 10.02.2021. 15:00

Donosi li najavljeno zahlađenje i štete na ozimim usjevima?

Pšenice sijane u listopadu nalaze se u fazi busanja, a kako će na njih utjecati najavljeni pad temperature, otkriva nam prof.dr.sc. Georg Drezner.

Foto: Renata Prusina
  • 1.408
  • 95
  • 0

Prevrtljiva ćud veljače iz stare narodne poslovice ovih se dana pokazuje u punom sjaju. U nekoliko je valova temperatura iz, može se reći uobičajenih minusa, primjerenih za ovo doba godine, skakala u intervalima od 15 do 20 stupnjeva u neprimjerene pluseve. Srećom, komentiraju stručnjaci, ne na duže vrijeme. Najavljeno, još jedno, zahlađenje ne bi trebao nanijeti veće štete ozimim usjevima koji su osposobljeni preživjeti solidne minuse. Tako pšenice u širokoj proizvodnji izgledaju vrlo dobro. 

"Sve pšenice sijane u listopadu nalaze se u fazi busanja. Većina takvih usjeva, gdje je sjetva bila prije optimalnog ili u optimalnom roku, osobito u istočnoj Hrvatskoj, iznadprosječno je razvijena sredinom zime, gdje su biljke stvorile 2-3 i više izboja po biljci“, pojašnjava prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica Poljoprivrednog instituta Osijek i dodaje kako su pšenice sijane u studenom, trenutno u fazi 2-3 lista i u početku busanja, ovisno o datumu sjetve, tlu i sorti.

Problem vode na težim tlima

S obzirom na to da vlage ovih dana ima dovoljno, problem bi se mogao pojaviti na težim, zbijenijim tlima, gdje nisu iskopani odvodni kanali ili ne postoji nagib do odvodnih kanala. Vode u usjevima ima osobito u središnjim i zapadnijim dijelovima Hrvatske, gdje bi na nekim dijelovima mogle uginuti biljke i nastati prazna mjesta, tzv. "plješine". "Srećom, nema puno takvih usjeva“, ocjenjuje i dodaje kako su iznadprosječne temperature proteklog tjedna isprovocirale pšenice na rast i oslabile njenu otpornost na vrlo niske temperature, ali ne toliko da ne bi mogle izdržati niske temperature oko -10 oC, bez snijega, bez većih oštećenja. 

"S obzirom na očekivano razdoblje niskih temperatura nakon iznadprosječno toplih dana, ako i ne bude snježnog pokrivača, ne očekuju se oštećenja vitalnih organa biljke - konusa rasta i čvora busanja“, tvrdi i pojašnjava da bi, ako se ne stvori snježni pokrivač, eventualno moglo doći do oštećenja vrhova lista pšenice, no to će biljke nadoknaditi. 

Predstojeće razdoblje niskih temperatura poljoprivredni proizvođači bi trebali iskoristiti za prvu prihranu ozime pšenice, u kojoj stručnjaci preporučuju isključivo dušična gnojiva. 

Prvo prihrana, onda zaštita 

"Ako su usjevi manje razvijeni ili gdje su kisela tla treba prihranu provesti isključivo brže djelujućim dušičnim gnojivom tj. KAN-om. Količine čistoga dušika u prvoj prihrani kreću se, najčešće, od 30 do 50 kg čistoga N-a/ha, odnosno, približno od 100 do 200 kg KAN-a/ha“, navodi prof. Drezner što kaže, ovisi o stanju usjeva, danim količinama hranjiva prije sjetve, sadržaju vlage u i na tlu s obzirom na kasniju, drugu prihranu, itd. 

Kada se smrzne tlo, savjetuje poljoprivrednim proizvođačima, koji za to imaju potrebe, provesti i suzbijanje poljskih miševa. Obilazak polja tijekom ove agrotehničke mjere bit će ujedno prilika i za provjeru zdravstvenog stanja usjeva i procjenu prisutnosti korova s obzirom na vrstu i brojnost te planiranje proljetne zaštite usjeva za koju će tako na vrijeme moći nabaviti odgovarajuće herbicide i fungicide čija će primjena postati aktualna kada se stabiliziraju vremenske prilike i stvore uvjeti odnosno pokaže potreba.


Tagovi

Promjene temperature Ozima pšenica Georg Drezner


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros tuga u vrtiću. Vrijedno su posadili cvijeće da bi ih dočekalo ovo - netko je iskopao i odnio sadnice. Što reći?