Teška godina i ogromni gubici donose i alarmantan pad proizvodnje šećera u Hrvatskoj

Umjesto planiranih 110.000 tona, Hrvatska će ove godine proizvesti tek oko 50.000 tona šećera. "I bit ćemo sretni ako bude tako", rekao je predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro na 78. kampanji prerade slatkog korijena u Županji.

Gotovo svi hrvatski ratari koji su ove godine posijali šećernu repu, nadajući se da će im kraljica ratarskih kultura poboljšati sezonske prihode, ostali su razočarani i završili s financijskim gubicima, pojasnili su za Osječku televiziju.

Nezapamćeni gubici

S velikim gubicima suočava se obitelj Brlošić, na 15 hektara šećerne repe šteta iznosi čak 80%. "Ulozi su jako veliki, do 2.000 eura po hektaru i veliki je upitnik što će se tu zapravo dogoditi", rekao im je Tomislav Brlošić iz Piškorevaca.

Šećerna repa podbacila do 80 posto, trune u zemlji, tko i kako će namiriti štetu?

Božidar Stupin iz Antunovca objasnio je da su u srpnju procijenili prinos na oko 10-11 vagona po hektaru, no stvarni prinos pao je na samo 4,7 vagona. Unatoč preporukama tehnologa koje su poštivali, suočavaju se s visokim postotkom nečistoća i trule repe.

Predlaže stoga da se spusti granica za prihvatljiv sadržaj šećera s 13% na 11%, čime bi se dio ipak mogao koristiti za proizvodnju šećera. "Ja to očekujem i to bi bilo najkorektnije ako smo partneri", rekao je.

Prilagođavanje klimatskim promjenama

Ipak, bilo je i iznimki. Josip Bešlić iz Đurđenovca uspio je spasiti svoje usjeve zahvaljujući sustavu navodnjavanja, s prinosom od oko 60 tona po hektaru, što mu je omogućilo pokrivanje troškova, pa čak i nešto zarade. "Bez navodnjavanja se više nećemo moći baviti poljoprivredom. Promjena klime je na djelu. A evo mi imamo vode. Slavonija je bogata vodom", ističe dodajući da se planira nastaviti baviti s ovim zahtjevnim uzgojem, iako preporučuje raniju sjetvu.

No, čak ni navodnjavanje nije spasilo urod Miluške Besek iz Vrbanje. "Bez obzira što smo navodnjavali, na našem području su visoke temperature i dugotrajna suša uzrokovale trulež i nisku digestiju, ispod 12%, što čini vađenje neisplativim", objasnila je. 

Nagodinu će opet sijati, ali ističe zato što mora jer je išla na mjeru 4.1.1 za šećernu repu. "To ćemo još posijati, ali razočaranje je veliko”, dodaje Besek. 

Podrška proizvođačima

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Josip Dabro istaknuo je da je ministarstvo osiguralo 9 milijuna eura nacionalnih sredstava, uz 1,3 milijuna eura redovne potpore za šećernu repu, kako bi se ublažila nastala šteta.

Također su donijeli odluku o ukidanju referentnog prinosa kako bi proizvođači "donekle izbalansirali troškove". Nadalje, ministar je obećao daljnju podršku proizvođačima i potvrdio da će se isplata dijela sredstava ostvariti do kraja godine.

Paralelno se traže dodatna financijska sredstva iz krizne rezerve EU i starog programa ruralnog razvoja. "Hrvatska država treba vas u proizvodnji šećerne repe", poručio je proizvođačima.

"Klima se definitivno mijenja. Mi moramo promijeniti načine proizvodnje, prilagoditi ih tim promjenama i preuzeti rizike rane sjetve, mraza na industriju šećera", istaknuo je i predsjednik Uprave HIŠ-a. 

Više pogledajte u videoprilogu Osječke televizije: