Suzbijanje bolesti žitarica

Biljne bolesti koje napadaju žitarice možemo podijeliti na bolesti lista i stabljike te bolesti klasa. Bolesti lista potrebno je pratiti od faze busanja pa sve do klasanja. Nepovoljni klimatski uvijeti utjecati će i na raniju pojavu lisnih bolesti. Svakako se preporučuje zajedno sa zaštitom protiv korova kombinirati i zaštitu od bolesti.

Primjenite Sphere u dozi 0,4 l/ha zajedno sa Sekatorom ili Hussarom i u jednom prohodu zaštitite svoje usjeve od bolesti i korova. Za uspješno suzbijanje bolesti potrebno je poznavati simptome u polju te optimalno vrijeme primjene fungicida. Najbolji rezultati postižu se preventivnom primjenom.

Zašto je važno suzbijati bolesti lista?

Zaštita klasa od bolesti je postala uopćena mjera većine poljoprivrednih proizvođača. Međutim zaštita lista se provodi sporadično ili po pojavi simptoma. Za pojedine bolesti kao što su smeđa pjegavost tretiranjem po pojavi simptoma postižu se nezadovoljavajući učinci. Niti jedan fungicid u slučaju smeđe pjegavosti nema eradikativni efekt tj. ne može u potpunosti suzbiti bolest. Bolest se u tom slučaju samo stopira, a štete smanjuju na najmanju moguću mjeru. Biljka iscrpljena bolešću, smanjenom lisnom masom ne daje svoj maksimalni potencijal. U fazi nalijevanja zrna za maksimalan prinos, potrebno je osigurati zdrav list zastavičar ali i 2-3 lista ispod.Ukoliko uzmemo u obzir da štete od smeđe pjegavosti mogu dosegnuti do 40%, fungicidni tretman u fazi vlatanja bi trebao biti obvezatna mjera. Najbolji rezultati postižu se s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC).

Usjevi koji su zaštičeni fungicidom Sphere lakše podnose stresne uvjete, bolje iskorištavaju dušična hranjiva i ostaju duže zeleni.

Najznačajnije bolesti lista pšenice

Septoria tritici (Mycosphaerella graminicola) - Smeđa pjegavost lista

Smeđa pjegavost lista je sve značajnija bolest pšenice. Zaraza može smanjiti prinos za 40%. Napada plojku i rukavac lista iako u nekim slučajevima napada i stabljiku, klas i perikarp zrna. Utječe na opću kondiciju biljke. Obično se razvija kod uvjeta učestalih kiša i hladnog vremena. Vrlo važno je naglasiti da od infekcije pa do pojave prvih simptoma može proći 14 do 28 dana. Suzbijanje ove bolesti uspješno je jedino preventivno stoga bi se primjenu fungicida trebalo obaviti u vlatanju s fungicidima na bazi strobilurina Sphere 535 EC).

Erysiphe graminis - Pepelnica

Najčešća bolest žitarica i geografski najraširenija. Svaka vrsta žitarica je napadnuta od specifičnog patotipa ove gljive. Štete dolaze od činjenice da pepelnica ometa normalnu funkciju lista i stabljike. Prosječni gubici prinosa pšenice iznose 5-10% dok su kod ječma duplo veći. Kod napada za vrijeme glavnog rasta dolazi do manjeg ulaganja škroba u zrno pa time i smanjenja kvalitete zrna. Pepelnicu nije neophodno suzbijati preventivno no ne smije se dozvoliti da zahvati veću površinu biljke. Fungicidi Sphere 535 EC i Prosaro izvrsno suzbijaju pepelnicu.

Drechlera tritici - repentis/Pyrenophora - Sušenje plojke

Patogen je rasprostranjen u Europi i svijetu gdje često uzrokuje sušenje lista pšenice. Širenju bolesti pogoduju kiša, dugotrajna magla i rosa. Minimalna obrada tla ima za posljedicu sve veću pojavu ove bolesti na pšenici. Visoke temperature (20 - 28°C ) uz učestalo kišenje idealni su uvjeti za razvoj bolesti. Simptomi su različiti. Male smeđe mrlje se spajaju u svjetlo smeđe ovalne pjege s tamnim centrom. Simptomi su vrlo slični Septoria nodorum pa se za jasnu identifikaciju mora pogledati izgled spora pod mikroskopom. Primjenom fungicida u vrijeme vlatanja osiguravamo zaštitu i od ove bolesti. Izvrsnu zaštitu osiguravaju fungicidi Sphere 535 EC i Prosaro.

Puccinia recondita - Smeđa hrđa pšenice

Dolazi redovito na usjevima pšenice. Napada list pšenice dok god je zelen jer jedino na takvom listu može opstati. Za klijanje spora optimalne temperature su 15 - 20° C uz visoku vlagu zraka. Bolest se suzbija preventivno ili pri pojavi prvih simptoma s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Puccinia striiformis - Žuta hrđa (crtičasta)

Ova bolest je mutacijom s trava prešla na žitarice. Najjači napad je na plojki lista i pljevama no zabilježena je i zaraza perikarpa sjemena. Znakovi bolesti su male okrugle nakupine spora narančastožute boje koje se spajaju u linije (crtice) po cijeloj plojki u nekoliko redova. Razvija se pri niskim temperaturama i vlazi tijekom travnja i svibnja. Bolest se suzbija preventivno ili pri pojavi prvih simptoma s fungicidima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Najznačajnije bolesti lista ječma

Rhynchosporium secalis - Siva pjegavost

Vrlo značajna bolest koja napada prvenstveno ječam i raž. Uslijed masovnog sušenja zaraženih listova gubici u prinosu mogu dostići do 50%. Na listovima se javljaju ovalne pjege dužine 1-2 cm koje su najprije vodenaste a zatim se postupno suše u bjelkasto sive pjege obrubljene žućkastim ili tamnosivim do smeđim cik-cak rubom. Pogoduje joj hladno i vlažno vrijeme u proljeće. Temperature iznad 20^oC zaustavljaju širenje bolesti. Po završetku busanja obratiti pažnju na prisustvo ove bolesti. Preventivnu zaštitu izvrsno osiguravaju fungicidi na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Pyrenophora teres - Mrežasta pjegavost ječma

Bolest označuju duguljaste pjege tamno smeđe boje koje se spajaju s tamnim crtama na površini koje daju izgled mreže. Rubovi listova poprimaju žutu boju. Tretiranje obaviti preventivno ili pri pojavi prvih simptoma u fazi 2-4 lista ječma s pripravcima na bazi strobilurina (Sphere 535 EC) ili novom generacijom triazola (Prosaro).

Ramularia collo cygni

Patogen je rasprostranjen u Europi i svijetu gdje često uzrokuje brzo sušenje lista, stabljike i osja ozimog i jarog ječma. Prvi puta je nađen na ozimom ječmu u Hrvatskoj, na području Nove Gradiške 2005. godine. Bolest još nije dobila hrvatski naziv. Gljivica je prvi puta zabilježena 1898. u Italiji, a od kraja osamdesetih prošlog stoljeća s njom imaju sve više problema proizvođači ječma u Europi i svijetu. Posljednjih godina važnost te bolesti (štete do 25 %) je bitno porasla. Na listovima, posebno zastavici i listu ispod nje, mogu se uočiti sitne smeđe do gotovo crne pjege veličine 0,5-2 (3) milimetra. Pjege su u sredini tamnije i okružene su žutim područjem na zelenoj plojki lista. Gustoća i broj pjega ovisi o jačini napada, sorti i uvjetima. Gljivica stvara toksin i zaraženi list se vrlo brzo osuši. Izravne mjere suzbijanja su: tretiranje sjemena fungicidima i usjeva od faze klasanja do početka cvatnje. U praksi je dokazana izvrsna učinkovitost fungicida novije generacije triazola Prosaro.