Suvremenom tehnologijom do visokih prinosa

Integrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a svrha integrirane proizvodnje je proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i okoliša te zaštite interesa potrošača.

Integrirana ratarska proizvodnja u Voloderu

Pod rednim brojem 393 u registar proizvođača u integriranoj proizvodnji upisan je Krešimir Dolenčić iz Volodera. S njim smo porazgovarali o iskustvima u ovoj sezoni. On i njegova obitelj siju četiri ratarske kulture. Pšenicu, soju, uljanu repicu i kukuruz na pretežno svom zemljištu i nešto što imaju u zakupu. Ukupno rade na nekih 100 hektara.

"Za uljanu repicu to je bila vrlo teška godina. Primijenili smo apsolutnu agrotehniku i dvije zaštite od bolesti. Objektivnom ocjenom biramo najbolje nama dostupne sorte i hibride i koristimo isključivo preparate renomiranih firmi. Nikada generičke. Uvijek originale. Imali smo dvije zaštite od bolesti, što je neuobičajeno za ovu kulturu. Obzirom na godinu moralo se zbog prinosa. Imali smo 4,250 kg po hektaru. Zadovoljni smo i prvenstveno zbog toga što nećemo morati brzo prodavati pšenicu. Sve kratkoročne obveze tako ćemo moći financirati. Imali smo hibride KWS -a, hybrirock i turan, zatim Syngentin petrol, kao i Pioneerove hibride. Imali smo 16 hektara pod uljanom repicom. Nismo primijetili neka naročita odstupanja. Prodajemo svu ratarsku robu tvrtki Agrovalis s kojima surađujemo jako dobro. No, nije isključena i vlastita prodaja. Nemamo nekakvu striktnu vezu da moramo u robi vraćati. Vrlo dobro surađujemo u cjelokupnoj ratarskoj proizvodnji s tom tvrtkom i taj nam odnos jako dobro dođe u našoj proizvodnji", ispričao nam je Krešimir Dolenčić.

Tehnologija kompenzira prirodne nedostatke

Pšenice ima nešto više od pet tona po hektaru i Krešimir je zadovoljan s obzirom na teškoće s vremenom koje su pratile ovu godinu. Čekat će bolju cijenu pa onda prodati.

"Imali smo tri zaštite protiv bolesti. Tko nije to provodio nije baš veselo prošao. U ovom segmentu ratarstva smo u sustavu integrirane proizvodnje. Na svim parcelama radimo kemijsku analizu tla i na temelju toga obavljamo gnojidbu. Koliko uzmemo, toliko zemlji i vratimo. Tla su nam vrlo kisela i pH je od 4 do 4,5 i imamo malo humusa. Tek do jedan posto. I to nas prilično ograničava i sputava. Svi imaju daleko bolje naplavine koja su hranjivima daleko bogatija. Pokušavamo to kompenzirati tehnologijom. To je i naša deviza s kojom se pokušavamo boriti. Nama je prosječni prinos do sedam tona po hektaru. Sa svojim angažmanom možemo parirati, ali to je dodatni angažman", prepričava.

No, naš domaćin ističe i svoja pozitivna iskustva u proizvodnji soje. Žao mu je da osječki Poljoprivredni institut više ne proizvodi sortu Podravka, ali nastavio je sa sojom i bez nje. Ovoga puta izbor je pao na sortu Neoplanta koju za Novosadski Institut prodaje PIK Vinkovci. "Samo da istaknem podatak da smo imali 4.100 kg po hektaru, što je za prošlu godinu izniman rezultat. Sada je također soja u jako dobrom stanju. Naš je angažman u vezi prihrane i zaštite završio. Pored Neoplante posadili smo i osječku sortu Ika. Još uvijek osjećamo žaljenje prema sorti Podravka i ne znamo zašto je više nema. Bila je super. Nisu joj dali zamjenu", zaključuje Dolenčić.