Pretraga tekstova
Najveće štete pravi na kukuruzu, duhanu, rajčici, paprici, grahu, mahunama, suncokretu i soji dok se pri masovnoj pojavi može javiti na skoro svim uzgajanim vrstama.
Žuta kukuruzna sovica ili kako je još nazivaju pamukova ili duhanova sovica (Helicoverpa armigera) jedan je od najopasnijih štetnika poljoprivrednih biljaka zbog svoje izražene polifagnosti. Može nanijeti štetu na 250 uzgajanih biljaka jer je kozmopolitska vrsta i ima širok areal rasprostranjenosti, a najviše su ugroženi: kukuruz, paprika, soja i rajčica. Štete mogu biti direktne ili indirektne.
Ima tri generacije godišnje, a zimu provede u stadiju lutke, u tlu. Leptiri izlaze krajem svibnja i tijekom lipnja kada su temperature oko 20°C. Ženke polažu po nekoliko stotina bjeličastih jaja, pojedinačno ili u manje grupice, na generativne i vegetativne organe korovskih, ali i uzgajanih biljaka. Druga generacija se javlja u srpnju, a treća u kolovozu i početkom rujna. Gusjenica pamukove sovice ispili se iz jajeta. Može dostići veličinu i do 4 - 5 cm. Ubušuje se u plod i čini štete koje se ne mogu popraviti. Takvi plodovi gube tržišnu vrijednost. Jedna od najčešćih indirektnih šteta je pojava raznih gljivičnih bolesti nakon njihovog napada.
Embrionalni razvoj traje, ovisno od vanjskih faktora, od 3 do 12 dana. Gusjenice najčešće imaju šest stadija razvoja, ovisno od načina ishrane. Širok je polifag tako da se hrani i na ljekovitom i ukrasnom bilju, ali i na korovima. Također napada i šumsko drveće. U početku ishrana mu je na mjestima gdje su položena jaja, a kasnije prelaze i na generativne organe usjeva. Mlade gusjenice jedu lišće i ogoljuju ga dok se starije ubušuju u plod (rajčica, paprika) i hrane se njegovim sadržajem, prljajući ga pritom izmetom. Ovako napadnuto povrće podložno je bakterijskoj truleži i nije za upotrebu, savjetuju u PSSRS.
Znatno veća brojnost ovog štetnika primjećena je na povrću. Njena druga generacija može se javiti i dosta ranije, ako su temperature visoke. Ovaj štetni kukac pripada leptirima koji su aktivni noću. Tijekom leta, koji traje od svibnja do listopada, jedu nektar cvijeta i sišu sokove iz napuklih plodova.
Pregledom stanja parcele može se odrediti pravi trenutak za tretman određenim kemijskim sredstvom. Preporuka je da se obave tretmani insekticidima, ukoliko se primijete položena jaja.
Prilikom izbora nekog određenog preparata, obratiti pažnju da oni budu ovilarvicidnog djelovanja odnosno da sredstva djeluju na stadij ličinke. Preporuka stručnjaka su oni na bazi klorantraniliprola, indoksakarba i emamektin-benzoata (Coragen 0.20 l/ha ili Avaunt 0.25 l/ha ili Affirm 1.5 kg/ha).
Tretiranje bi trebalo izvoditi u poslijepodnevnim i večernjim satima zato što neka sredstva gube svoj učinak zbog visokih temperatura. Prvo prskanje obaviti kada se primijeti više od deset jaja na stablu i listovima dok je za larvicidno djelovanje potrebno da pet gusjenica bude nađeno na 100 kvadratnih metara.
Suzbijanje navedennog štetnika može biti i kroz uzgoj otpornih sorti, zatim primjenom agrotehnike, ali i bioloških mjera. Najvažnije agrotehničke mjere su plodored, prostorna izolacija usjeva, pravilna obrada zemljišta, gnojidba, kao i pravovremeno uništavanje korovskih vrsta, posebice tijekom svibnja i lipnja.
Tagovi
Žuta kukuruzna sovica Pamukova sovica Štetnici poljoprivrednih biljaka Pamukova sovica Polifagni štetnik Bakterijska trulež Štetni kukac Uzgoj otpornih sorti
Autor
Više [+]
Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji