Usjeve treba zaštititi primjenom dopuštenih učinkovitih fungicida, a ako još nije provedena zaštita od korova, potrebno je primijeniti herbicid, poručuje savjetodavka mr. sc. Tatjana Međimurec.
Suša je, kako znamo, ovoga proljeća pogodila posebno ozime žitarice, a u kakvom je stanju pšenica, zatražili smo odgovor od mr. sc. Tatjane Međimurec, dipl. inž. agr. iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Kaže kako je nedostatak oborina tijekom mjeseca ožujka imao za posljedicu manji broj formiranih vlati u odnosu na potencijal zasijanih sorti pšenice. "Kondicija usjeva pšenice ovih dana ovisi o roku sjetve, o tome jesu li poljoprivrednici primijenili prvu prihranu krajem mjeseca veljače, kada je bilo još vlage u tlu i kada je ovisno o području palo nešto kiše ili kasnije te o agrookolišnim uvjetima područja njezinog uzgoja", pojašnjava Međimurec.
Ističe kako je prvu prihranu ozime pšenice trebalo obaviti u fazi razvijena tri do četiri lista jer je pojavom četvrtog već zametnut klas i određen konačan broj klasića. "Količina čistog dušika u prvoj prihrani treba biti do 55 kg/ha radi opasnosti od polijeganja", precizira ova stručnjakinja uz objašnjenje da prva prihrana utječe na boju usjeva i intenzivniju fotosintezu, na formiranje vlati, odnosno broj vlati/m² i brži rast biljaka u vlatanju, a provodi se na samom početku proljetne vegetacije u količini 40 – 55 kg N/ha, ovisno o kondiciji usjeva, roku sjetve, odabranoj sorti i agrookolišnim uvjetima.
"Uvjeti za razvoj ozime pšenice tijekom ožujka su bili nepovoljni zbog nedostatka oborina i hladnog razdoblja, no nepovoljni su bili i uvjeti za razvoj biljnih bolesti pa su usjevi dugo bili zdravi", opisuje uz napomenu da će dugo očekivane oborine koje su pale tijekom mjeseca travnja i porast temperatura pogodovati razvoju uzročnika bolesti ozimih žitarica pa usjeve treba zaštititi primjenom dopuštenih učinkovitih fungicida.
Kaže da ako još uvijek nije provedena zaštita usjeva od korova, potrebno je primijeniti herbicid te obratiti pozornost na fazu rasta i razvoja pšenice i korova, ali i na pojavu leme.
U sušnim periodima veće štete od žitnog balca - obavite zaštitu na vrijeme
Poručuje da poljoprivredni proizvođači, ovisno o lokaciji proizvodnje, mogu pratiti preporuke za zaštitu bilja od štetnih organizama - uzročnike bolesti, štetnike i korove, a koje se redovito objavljuju na mrežnoj stranici Savjetodavna.hr.
Nadalje pojašnjava kako se druga prihrana pšenice obavlja u trenutku zametanja klasića koja se odvija u početku vlatanja. U prosječnoj godini to je početak mjeseca travnja ovisno o sorti, datumu sjetve i vremenskim uvjetima. Optimalno vrijeme se određuje na temelju stanja razvijenosti usjeva pšenice, odnosno onda kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (oko 2 cm). Količina primijenjenog dušika po potrebi može biti veća od 55 kg/ha jer više ne postoji opasnost polijeganja, a uglavnom se kreće se u rasponu između 30 i 50 kg N/ha.
"Za drugu i treću prihranu pšenice odabir mineralnog gnojiva ovisi o nekoliko čimbenika, a u praksi uglavnom o količini oborina i njihovom rasporedu. Usjevi su u vrijeme druge prihrane prekrili tlo pa su gubici volatizacijom minimalni", naglašava.
Navodi kako je primjena tekućeg UAN-a (koji sadrži 50% amidnog, 25% amonijskog i 25% nitratnog oblika dušika) u drugoj i trećoj prihrani sve više zastupljena u praksi radi mogućnosti miješanja sa sredstvima za zaštitu bilja i regulatorima rasta te usvajanja dušika od strane biljaka neovisno o stanju vlage u tlu. "Mogućnost miješanja treba provjeriti na etiketi ili kod proizvođača", savjetuje.
Tagovi
Autorica