Pretraga tekstova
Da se ratari više okreću soji, potvrdio nam je i Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek.
Na poljima slavonskih i baranjskih ratara u tijeku su intenzivni radovi na žetvi soje i kukuruza te vađenju šećerne repe i sjetvi uljare repice. Sjetvi su posebice pogodovale kiše koje su pale ovih dana. O stanju u Osječko-baranjskoj županiji i rezultatima ovih radova kratko nas je izvjestio Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek.
Uljana repica ove godine požnjevena je s 39.900 hektara, od čega je u ovoj županiji tom uljaricom bilo zasijano 13.400 hektara.
"Treba napomenuti da se već nekoliko godina smanjuju površine na kojima se proizvodi uljana repica. Primjerice 2018. godine u Hrvatskoj je bilo zasijano 55.700 hektara, a proše godine gotovo deset tisuća hektara manje pa je bila zastupljena na svega 45.560 hektara. Nažalost, i u Osječko baranjskoj županiji te se površine smanjuju", istaknuo je Mikulić.
Tako je prije dvije godine pod tom kulturom bilo 17.700 hektara, dok je prošle godine bilo svega 14.400 ha. "I nažalost, ove godine još tisuću hektara manje", rekao nam je.
Prinosi kukuruza od pet do 15, a cik-cak sjetva na pokušalištu FAZOS-a dala i 17 t/ha!
Radi se ipak o kulturi koja se prvenstveno proizvodi zbog njezina vrlo kvalitetnog ulja kojega sadrži i do 49% u sjemenu, ali i zbog relativno visokog postotka bjelančevina, oko 20%. Dobivena ulja upotrebljavaju se kao rafinirana za ljudsku prehranu ili u tehničke svrhe. No, i pored toga pa i činjenice da u Hrvatskoj imamo i uljare za preradu, uljana repica koja je i važna pčelinja paša, sve se manje sije.
"Veliki je i agrotehnički značaj u ranom napuštanju zemljišta tako da nam omogućava kvalitetnu i pravovremenu obradu tla, a njezin snažan korjenov sustav rahli, obogaćuje i čuva tlo i ipak mnogi očekuju da će se održati proizvodnja ove kulture čije sjeme u Hrvatskoj distribuiraju najveće svjetske sjemenske kuće", kaže.
Hrvatska je dio podunavske regije u kojoj je razvijena svijest uzgoja soje koja je čista od GMO-a. I takva ima svoju cijenu i potražnju. Vrlo važan popratni proizvod je sojina sačma ili pogača i to je nezamjenjiva proteinska sirovina za proizvodnju krmnih smjesa. Soja se koristi i za proizvodnju ulja i u prehrambenoj industriji.
Kada je riječ o žetvi, u našoj zemlji je prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ove godine soja bila sasijana na 84.300 hektara. No, od toga u Osječko-baranjskoj županiji bilo je 19.400, a u Vukovarsko-srijemskoj 23.500 hektara na kojem području su i inače najviše površine pod tom kulturom. Prošle sezone soje je bilo na 80.900 hektara. U OBŽ 17.800 hektara, dok je u VSŽ bilo 24.600 hektara.
Cijena soje 20 do 30 lipa viša nego prošle godine, urod nešto lošiji
"Prinosi se, ovisno o mikrolokaciji odnosno o tlu i količinama kiše koja je pala tijekom vegetacije, kreću od 2,5 pa do čak 4,8 tona po hektaru. Ova godina sasvim sigurno neće donijeti rekordne urode. Prosječan urod mogao bi se kretati nešto iznad tri tone zrna po hektaru. Treba reći i da je prosječan prinos na poljima OBŽ u 2019. godini bio približno 3,2 tone po jednom hektaru. Prosječne su pak otkupne cijene trenutačno oko 2,4 kune za kilogram", kazao nam je Igor Mikulić.
Tagovi
Igor Mikulić Uzgoj soje Uzgoj uljane repica
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Zašto odabrati i kako brinuti o Božićnim drvcima s korijenom ? - Umjetnom boru treba 2500 godina da se razgradi a jedno stablo poput obične smreke u starosti od 5 godina u 12 mjeseci proizvede dovoljno kisika za jednu osobu za dva mjeseca d... Više [+]
Zašto odabrati i kako brinuti o Božićnim drvcima s korijenom ?
- Umjetnom boru treba 2500 godina da se razgradi a jedno stablo poput obične smreke u starosti od 5 godina u 12 mjeseci proizvede dovoljno kisika za jednu osobu za dva mjeseca disanja.
- Božićna drvca nemojte držati blizu izvora topline kao što su peći i radijatori. Ne samo kako bi se zadržala njihova svježina, već i da se spriječi mogućnost zapaljenja.
- Ako je božićno drvce posađeno u tegli, treba ga samo redovito zalijevati. Većina drvaca u tegli se nakon sadnje ne primi, jer nisu bila zalijevana dok su bila u kući ili zbog toga što je prilikom kopanja oštećen glavni korijen i/ili odstranjena prevelika količina sitnih korjenčića koji dovode biljci hranu.
- Pripazite da drvca u tegli budu tamnih nijansi. Ako je božićno drvce u tegli svijetlih nijansi ili žućkasto, znači da je fiziološki oslabljeno i takvo će se teško primiti prilikom presađivanja.
- Ne preporučuje se kupnja drvaca u tegli većih od 1,5 metra jer se takva teško primaju nakon presađivanja.
By @UdrugaPlantaža
Foto: Autor
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje