Cijena soje 20 do 30 lipa viša nego prošle godine, urod nešto lošiji

U kratkom vremenu Hrvatska je udvostručila površine pod sojom, koja je postala atraktivnom za proizvodnju i vrlo tražena na svjetskom tržištu.

Ivan Kmetić iz Alilovaca proteklog je tjedna obavio žetvu soje koju je posijao na 10 hektara, a urod je nešto manji nego prijašnjih godina i kreće se oko tri tone po hektaru.

"Naviknuli smo se da bude i tri i pol do četiri tone, ali u samoj sjetvi je bila suša. Posijana je, možemo reći, u suho tlo. Nicanje je bilo nejednako i malo se patila dok je izašla. Čekali smo kišu koja je došla mjesec dana poslije i tek se onda malo oporavila. Tada je malo krenulo na bolje“, kaže Kmetić.

No relativno nepovoljnu situaciju kada je riječ o urodu, mogla bi malo poboljšati otkupna cijena koja je porasla.

"Ove godine je 2,44 kune, nekih 20 do 30 lipa je viša nego prošle. To je neka zadovoljavajuća cijena, samo da nam je urod bio još malo bolji, bilo bi sve kako treba. Sijemo sve kulture, općenito soju sam ove godine povećao. Inače sam imao od 5 do 6 hektara, a zbog plodoreda ove godine imamo deset hektara. Ona je isplativija od pšenice, samo ako se na vrijeme skine. Imamo sreće što je sada lijepo vrijeme, nisu kiše (prošli tjedan op.a.), nije tuče bilo ove godine. Sijat ćemo ju u budućnosti, samo da ostane takva cijena“, otkriva sugovornik.

U žetvu se ne kreće rano ujutro

Soju nije preporučljivo sijati uvijek na istoj površini, točnije kao monokulturu, a odlična je i kao pretkultura u plodoredu. "Bavim se dosta stočarstvom i prilično hektara imam pod kukuruzom pa ju sijem poslije njega. Ostavlja hraniva, dosta dušika, a i ako je zasijana poslije soje, pšenica mora biti prvoklasna", kaže Ivan.

U žetvu, prema njegovim riječima, ne može se krenuti odmah rano ujutro.

"Možete krenuti oko 13 sati. Ona je žilava, pogotovo njezina stabljika, mora biti lijepo vrijeme. Danas je dobar sunčan dan pa to ide. Čista je, nije u travi i to je još jedan veliki plus. Čim krene padati mrak morate prekidati jer uzima rosu. S ovim kombajnom jedno pet šest hektara skinem u danu“, otkriva Kmetić.

Europska komisija odobrila uvoz GMO soje za hranu ljudi i životinja

A život u poljoprivredi, koliko god on bio zahtjevan, ima više prednosti nego mana. "Prednosti su što ste sam svoj gazda, kod kuće ste na domaćinstvu i radite za sebe, ali cijeli dan. No ako ćete nešto steći morate raditi i jedino tako možete opstati“, zaključuje ovaj ratar.

S obzirom na isplativost proizvodnje, soja doživljava ekspanziju na hrvatskim poljima, a najveća tri svjetska proizvođača su Sjedinjene Američke države, Brazil i Argentina. Te tri zemlje drže više od 80% svjetske proizvodnje ove uljarice.     

Više o temi pogledajte u videu: