Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj slanutka
  • 17.03.2022. 07:30

Slanutak se koristi u hranidbi stoke, za zelenu gnojidbu, u gastronomiji i narodnoj medicini

Odlično podnosi sušu, u kontinentalnom području sije se u ožujku, a tek iznikle biljke mogu podnijeti kratkotrajni mraz

Foto: Depositphotos/ [email protected]
  • 362
  • 55
  • 0

Slanutak (Cicer arietinum) pripada porodici mahunarki i od davnina se uzgaja na području Azije i Europe. Danas najviše raste u Indiji, Australiji i Pakistanu. Odlikuje se izuzetnom nutritivnom vrijednošću. Koristi se u gastronomiji, kao stočna hrana, u narodnoj medicini, kao leguminozna biljka i zeleno gnojivo.

Ova jednogodišnja biljna vrsta podijeljena je na četiri podvrste: sredozemni, euroazijski, orijentalni i azijski. Stablo naraste do 80cm visine. Mekano je kada je biljka mlada, a s vremenom odrveni. Korijen je razgranat i prodire u zemljište u dubinu do jednog metra. Listovi su perasti, cvjetovi bijeli ili ružičasti, a ponekad bijelo-plavi. U mahuni, koja dostiže dužinu do 4 cm, mogu biti jedno ili dva zrna. Boja zrelog zrna može biti žuta, krem, crna, zelena i smeđa. Sadrži oko 60 posto ugljikohidrata, 20 posto proteina, masti, biljna vlakna, vitamine, minerale i druge korisne tvari. Najviše ima vitamina B kompleksa, željeza, kalcija i magnezija. Na jednoj biljci se formira do 100 mahuna. Ovisno od sorte i uvjeta, od nicanja do cvjetanja prođe od 40 do 80 dana.

Sjetva slanutka

Ova biljna vrsta dobro uspijeva i na slabijim zemljištima, ali treba izbjegavati kisela, teška i močvarna. Smatra se da od mahunarki upravo slanutak najbolje podnosi sušu. Klija i niče na nižim temperaturama, a optimalna je od 8 do 10ºC kada niče za deset dana. Tek iznikle biljke mogu podnijeti kratkotrajni mraz. U kontinentalnom području sije se u ožujku. Prilikom klijanja upija veliku količinu vode.

U fazi cvjetanja ima najveće potrebe za vodom, ali ne podnosi kišovito vrijeme i visoku vlažnost zraka. Previše vlage može izazvati propadanje pupoljaka. Tijekom perioda rasta i razvoja potrebna mu je temperatura oko 20ºC, a u plodonošenju oko 25ºC.

Od svih mahunarki najbolje podnosi sušu (Foto: Biljana Markov)

Zemljište za sjetvu slanutka se priprema kao za sjetvu bilo koje jare kulture. Budući da pripada porodici mahunarki, na korijenu se razvijaju dušikofiksirajuće bakterije i ne treba ga obilno gnojiti dušičnim hranivima.

Živo tlo je ključ dobre plodnosti

Sjetva se obavlja na dubinu od pet do osam centimetara što treba osigurati dovoljno vlage. Međuredni razmak od 50 cm, u redu 5 cm. Kod ovog razmaka potrebno je 70 do 100kg sjemena. Gustoća sjetve i količina sjemena mogu biti različiti ovisno od načina uzgajanja i agrotehnike. Međuredni razmak je najčešće 30cm, a u redu 10cm. To daje 330.000 biljaka po hektaru. Veći razmak se koristi kada je osigurano navodnjavanje ili se uzgaja u području s povoljnim uvjetima. U skladu s tim se prilagođava količina sjemena. Njega se obavlja kao i kod ostalih širokorednih kultura (suzbijanje korova, prihranjivanje, zaštita).

Faza zrelosti traje od tri do pet dana. Slanutak ujednačeno dozrijeva. Zrelo zrno u mahuni zvecka, stabljika odrveni, a listovi opadaju. Kada se zakasni sa berbom, mahune nisu sklone pucanju, ali otpadaju s biljke. Zrno koje je namijenjeno skladištenju treba imati od osam do deset posto vlage.

Svestranost slanutka 

U hranidbi stoke koristi se kao visokovrijedna proteinska komponenta.

U poljoprivrednoj proizvodnji je cijenjen, jer rano napušta parcelu i ostavlja zemljište obogaćeno dušikom. Odličan je i kao biljka za zelenu gnojidbu. Njegova prednost je što se može koristiti za sideraciju na blago alkalnom zemljištu. Zaorava se prije cvjetanja kada biljka sadrži najviše hranjivih tvari.

Izuzetna je namirnica u gastronomiji. Koristi se za pripremu slanih i slatkih jela. Zbog velikog sadržaja proteina cijenjen je u vegetarijanskoj i veganskoj kuhinji, jer je odličan kao zamjena za meso i ribu. Od njega se spremaju umaci, namazi, salate, variva, prilozi. Može se kombinirati s mesom i drugim povrćem.

Vrlo ukusan i zasitan (Foto: Depositphotos/MaPe_Photography)

Kuhana zrna se pomiješaju sa začinima i bjelanjkom, a zatim ispeku. Ovo je popularna grickalica. Koriste se i kao zamjena za kavu. Mladi listovi se mogu upotrebljavati kao špinat, dok se od klica najviše pripremaju salate. Od mljevenog slanutka pripremaju se kruh, peciva i razna tijesta.

Cijenjen je zbog svoje ljekovitosti. Redovnom konzumacijom smanjuje kolesterol u krvi. Nema visok glikemijski indeks i odličan je kao hrana za dijabetičare.


Povezana biljna vrsta

Slanutak

Slanutak

Sinonim: čič, naut, slani grah, nohut, graj, leblebija | Engleski naziv: Chick-pea | Latinski naziv: Cicer arietinum L.

Slanutak je jednogodišnja zeljasta biljka. Korijen mu je vretenast i razgranat i dopire do 1 m dubine, a 40 – 50 % ukupne mase korijena nalazi se dublje od 20 cm tla, što mu... Više [+]

Tagovi

Slanutak Naut Cicer arietinum Uzgajanje slanutka Podnosi sušu Zeleno gnojivo


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.