Prihrana pšenice: Još jedna stvar koju ne treba raditi napamet, evo zašto

Iako skoro pa nema ratara u Hrvatskoj koji ne proizvodi pšenicu svake godine, i dalje se svake godine postavlja puno pitanja vezano za njenu prihranu.

Nedavno se na stranicama Agrokluba pisalo o (be)smislenosti prihrane pšenice NPK gnojivima stoga ćemo se danas posvetiti isključivo prihrani čistim dušičnim gnojivima.

Urea ili KAN?

Pitanje je koristiti KAN ili ureu?

"Koristimo KAN jer ureu biljke ne mogu usvojiti dok ju mikroorganizmi u tlu prethodno ne pretvore u biljci prihvatljive oblike. Jasno je da mikroorganizmi u tlu nisu aktivni dok se tlo ne zagrije, a pšenici je potreban dušik i prije toga", pojašnjava agronom Peter Knaflič iz tvrtke Agri Smart Technologies.

Urea je, dodaje, dobro gnojivo za proljetne kulture jer im je potreban dušik kad je tlo već zagrijano dok ju za ozime kulture nećemo koristiti.

Zaključili smo, naglašava, da ne koristimo NPK, ne koristimo ureu već KAN. Ali ostaje pitanje kada i koliko.

Izgubljeni dušik su izgubljeni novci

Generalno pravilo je da je dušik potreban biljkama kada one rastu. Knaflič pojašnjava kako pšenica neće rasti dok su noćne temperature ispod nule, a danju ne dostižu bar 8, bolje 10 stupnjeva Celzijusa.

Isto tako dušik mora biti dostupan u zoni korijena, a to se postiže kišom. Idealna prihrana bi bila kada temperature dosegnu navedene vrijednosti i da se KAN baci prije kiše. Dovoljno je 10-20 mm oborina.

Peter Knaflič: Mogućnosti za uštedu u poljoprivredi su ogromne

"Naravno, treba voditi računa o ulasku u polje. Ukoliko nam je pšenica na površinama na koje ćemo teško ući nakon kiše, možemo prihranu odraditi i ranije dok je smrznuto ili suho, ali generalno je pravilo da prvu prihranu ne smijemo odraditi prerano", upozorio je te dodao da prerana prihrana znači izgubljeni dušik, a izgubljeni dušik znači izgubljene novce koji nam se nikad neće vratiti.

Zna Mujo koliko

Ovaj agronom na slikovit je način opisao koliko je gnojiva zapravo tlu potrebno. Pa kaže vic: - Mujo, jesi pijan?, - Nisam. Jesi li trijezan?, - Nisam. Pa što si onda?, - Taman.

Isto, kaže, vrijedi i za količinu KAN-a. Trebamo ga baciti taman. Ali koliko je taman?

Količina dušika dodana u prvoj prihrani ovisi o količini dušika u tlu jer rijetko je ono koje sadrži puno dušika, iznimka su tla izdatno gnojena stajnjakom ili drugim oblikom organske gnojidbe, zatim sklopu što znači više biljaka po metru kvadratnom - više gladnih usta te znacima manjka dušika na biljkama, dakle svijetlo zelena ili žućkasta boja usjeva.

"Osnovno pravilo je da dobri sklopovi na tlu koje nije iznimno bogato dušikom trebaju oko 200 kg KAN-a/ha, no ne valja bacati KAN tek tako", savjetuje.

Naime, ekipa agronoma iz spomenute tvrtke AgriSmart pomaže u određivanju količine dušika s ciljem njegove optimalne potrošnje i postizanja što većih prinosa. Osnova je mjerenje dušika u tlu, određivanje sklopa usjeva te podaci o usjevu iz satelita. Na bazi toga se priprema mapa gnojidbe koju je moguće primjeniti s pametnim ili običnim rasipačima.

Ušteda s detaljnom analizom i planom gnojidbe

"Mi u prvu prihranu KAN-om krećemo ovog vikenda", rekao nam je Jure Cvitković iz Vođinaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Poljoprivrednik je to zaposlen u bratovoj tvrtki Cvitković Agro d.o.o. koja obrađuje 130 hektara zemlje i koja se, osim ratarstvom, bavi i uslužnim prijevozom žitarica i šećerne repe.

Radili su oni, ističe Cvitković, godinama klasične analize tla, no one nisu bile detaljne već se uzimao prosjek tako da se nisu zadovoljavale u potpunosti potrebe njive za gnojidbom. Povezao se s Knafličem iz Agri Smarta gdje su nekoliko dana nakon uzorkovanja dobili detaljnu mapu s planom gnojidbe koju će provoditi s pametnim rasipačem Bogballe.

"Sada vidimo da na dijelovima njive moramo bacati 160 kilograma KAN-a, a na drugom dijelu 250 kilograma. Također, pokazalo se da smo negdje bacali fosfor i kalij, a da ga uopće nismo trebali bacati", rekao je te naglasio da se ovim načinom može puno uštedjeti, što im i je glavni cilj ove suradnje.

"Još uvijek je hladno, dušik još nismo bacali, ali vidimo da sljedeći tjedan javljaju zatopljenje i kišu i smatramo da je pravo vrijeme za to", kaže.

Inače, svake godine rade pokuse za brojne renomirane tvrtke koje se bave sjemenarstvom i zaštitom usjeva i teže tome da njive budu u najboljem stanju.

Vukomanovići ne žure s prvom prihranom

U prihranu će za 10-ak dana krenuti i Marin Vukomanović iz mjesta Dobrović, općina Nova Bukovica nadomak Slatine. Ovaj mladi poljoprivrednik s ocem, svaki sa svojim OPG-om, obrađuje oko 220 hektara zemlje.

"Kod nas je tlo dosta teško, pa nikad ne žurimo s prihranom jer tlo teže upija vlagu", kaže nam. Znali su, dodaje, i prije da im je dosta kiselo tlo (pH oko 4,5), ali su se iznenadili nakon detaljne analize tla da kod hranjiva nisu u tolikom decifitu kako su mislili.

"Cilj nam je smanjiti utrošak repromaterijala, a u konačnici i poboljšati strukturu tla", poručuje Vukomanović te naglašava kako je to važno u današnje vrijeme kada krajnji proizvod, u ovom slučaju žitarice, i cijena repromaterijala nisu baš nešto srazmjerne pa se gleda da se uštedi gdje se može.

Imaju pametni rasipač Amazone već nekih 6-7 godina, tad su odradili i nekoliko pilot projekta s njim, ali su ga uglavnom koristili kao običan rasipač. Ovo će biti prvi puta da idu u precizno doziranje hranjiva točno tamo gdje je tlu potrebno i ističu kako će ovaj rasipač to odraditi bez problema.

Želite li doznati više o analizi tla i izradi plana gnojidbe koju radi tvrtka Agri Smart Technologies, ispunite obrazac: