• Ozimi usjevi
  • 18.01.2020. 10:30

Pravilnom prihranom ozimina do visokih prinosa

Vrijeme prihrane počinje polovicom veljače, a najprije treba prihranjivati biljke koje su u fazi busanja.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 3.103
  • 303
  • 0

Za postizanje visokih prinosa ratarskih kultura kao presudan faktor je potrebno obaviti prihranu u proljeće.  Prihranom se biljkama osigurava potrebna količina dušika, a vrijeme primjene zavisi od sorte do sorte. Neki usjevi trebaju manje količine dušika pa se mora pripaziti da se prekomjernom količinom ne izazove polijeganje.

Ozimine imaju dug period vegetacije i zbog toga je potrebno obaviti prihranu više puta, a većina usjeva zahtjeva samo dvije. Vrijeme prihrane počinje polovicom veljače, a najprije treba prihranjivati biljke koje su u fazi busanja. Jako je bitno ispoštovati rokove bez obzira bio na polju snijeg ili ne. Izostanak ili kašnjenje imat će za posljedice manje prinose ili čak i gubitak.

Najbolje je upotrijebiti KAN gnojivo

Za prihranu na našim područjima koja imaju većinom kisela tla, najbolje je uporijebii KAN gnojivo. Ono sadrži biljci lakopristupačne oblike dušika: nitratni i amonijski, koji se uz malu količinu oborina spuštaju u zonu korjenovog sustava i omogućuju ozimim usjevima nesmetanu vegetaciju.

Strategija gnojidbe za bolju produktivnost tla!

Kada obaviti prvu prihranu 

Vrijeme obavljanja prve prihrane je kada dnevne temperature budu iznad 10 °C, a to je obično faza u kojoj usjev ima 3-4 razvijena lista. Ako je prihrana dobro odrađena u jesen, usjevu je dovoljno dati 100-150 kg/ ha KANA-a.

Kod sorata pšenice sa malim brojem klijavih zrna po jedinici površine, vrlo je važno dovoljno rano izvršiti prvu prihranu dušičnim gnojivima jer je karakteristika tih sorata da iz jedne posijane sjemenke formiraju dva klasa. Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije takvim je sortama nužno osigurati 185-220 kg/ha KAN-a, dok domaće sorte zahtjevaju 150- 200 kg/ha.

Ječam je daleko najosjetljivija ozimina i kod upotrebe veće količine prihrane može doći do polijeganja pa za razliku od pšenice u prvoj prihrani ne bismo smjeli koristiti više od 150-180 kg/ha KAN-a.

Ukoliko se jesenska gnojidba nije adekvatno odradila, potrebno je prihraniti s NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15 u količini 200 kg/ha. Ova formulacija neće izazvati nikakve štetne posljedice za kulturu, ali je upitna ekonomska isplativost primjene ove formulacije u prihrani.

Druga prihrana 30-tak dana nakon prve

Druga prihrana se obavlja u trenutku zametanja klasića, dakle u početku vlatanja kada se biljkama značajno uvećava masa i lisna površina. Obično je to između 25 i 35 dana od kada smo primjenili prvu. Koristi se 100-150 kg/ha KAN-a ili 80-100 kg/ha UREE, a osim toga, možemo koristiti i tekuća gnojiva kao što je UAN u količini 100 l/ha, ali moramo paziti da se primjena uvijek vrši rano ujutro ili navečer kada je veća vlaga zraka i kada ne može doći do opeklina na listu zbog velike izloženosti Suncu.

Trećom prihranom gnojimo samo pšenicu

Treća prihrana koristi se samo kod pšenice, a utječe na kvalitetu pšenice dok na povećanje prinosa nema nikakav veliki utjecaj. Obavlja se u početku klasanja, a trebala bi se raditi folijarno jer u ovoj fazi biljka ima puno zelene mase. Najčešće se primjenjuje otopina UREE ( 100 l/ha 20% otopine).


Povezana biljna vrsta

Ječam

Ječam

Sinonim: - | Engleski naziv: Barley | Latinski naziv: Hordeum vulgare L.

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa (izmrvljeno zrno koje se koristi za dodavanje... Više [+]

Tagovi

Ozimi usjevi Prihrana Gnojivo NPK UREA Pšenica Ječam


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.